Izborni zakon Brčko distrikta BiH nije usklađen sa Izbornim zakonom BiH. Prije svega, to se odnosi na izbor gradonačelnika. Naime, sve lokalne zajednice u BiH (opštine, kantoni, entiteti) biraju načelnike i gradonačelnike neposrednim izborima. Brčko distrikt BiH bira gradonačelnika posredno. U Brčkom se to radi na način da stranke izađu na izbore, pa onda one stranke i nezavisni kandidati koje osvoje mandate započinju „pregovore“ oko „uspostave vlasti“. Ti pregovori više liče na buvlju pijacu, nego na političke pregovore. U njima nije važno ko se i s kim udružuje, u njima se ne uvažavaju rezultati izbora, u njima se ne usklađuju programi stranaka niti se postavljaju ciljevi i planovi o tome šta se misli uraditi u mandatu. Na sve načine pokušava se obezbjediti skupštinska večina ili ući u nju. Ne preza se niti od promjene stranaka, odmah nakon izbora, napuštanja stranaka i prelazaka u nezavisne poslanike, kupovine mandata pa i čitavih stranaka i sl. Kad se nekako uspostavi ta većina od 21 poslanika, onda ta skupštinska većina počinje pregovore oko uhljebljavanja kadrova, rođaka, prijatelja, pa čak i neprijatelja.
Tako smo dobivali gradonačelnike bez ikakvog „pedigrea“, odnosno gradonačelnike koji su bili nepoznati široj društvenoj, kulturnoj, sportskoj i akademskoj zajednici. Neki od njih bili su bez ijednog dana radnog staža u struci koju su prijavili, alkoholičari, neki su bili nedovoljno ili nikako obrazovani, neki sa falš diplomama, a neki su završavali i pred sudovima, pa čak i osuđivani u krivičnim postupcima. Isto vrijedi i za nekolicinu „ministara“ koje su predlagali i imenovali poslanici iz tih skupštinskih većina.
Zajednička karakteristika svih „kadrova“ koji su proizašli sa skupova „većine“ je da im je distrikt Brčko bio na zadnjem mjestu. Najvažnije je bilo što više para izvući iz prebogatog budžeta, asfaltirati koji metar puta „do kuće svog glasača“, ili do stranačkog kolege, dodijeliti „grant“ stranačkim kolegama i posao firmama koje su ih finansirale tokom izborne kampanje. Naravno, skoro svi su se obogatili za vrlo kratko vrijeme. Tako sada imamo sve više ministara, poslanika i bivših gradonačelnika, koji su otvorili vlastite firme sa višemilionskim kapitalom, većinom stvorenog na crpljenju Budžeta Brčko distrikta BiH. A način sticanja tog kapitala nije bio podložan bilo kakvim provjerama, jer se ti isti „imenovani“, svim silama bore da do tih provjera ne dolazi. Čitava javnost i svi građani Brčko distrikta svakodnevno gledaju kako Distrikt stagnira i siromaši, a oni postaju sve bogatiji.
Ako se u obzir uzmu i sve nezakonitosti (krivična djela) koja se dešavaju tokom izbornih procesa i koja svakim danom, jedno po jedno, izlaze na vidjelo, onda se mora konstatovati da je građanima Brčko distrikta nemoguće da na bilo koji način utiču na izbor onih, koji bi trebalo da ih vode u bolju budućnost. Sadašnjost i prošlost su im skrojili upravo gore opisani.
Ogromna se sredstva izvlače i vršenjem krivičnih djela, i javnost je upoznata sa tom činjenicom, ali nedostaje reakcija nadležnih službi i ustanova. Tako nam neke banke na volšeban način ukradu na desetine miliona maraka, bez ikakve reakcije nadležnih. Svake se godine iz Budžeta distrikta, „legalnim kriminalom“, izvuče 50 – 150 miliona maraka, koji se u vidu grantova, subvencija, donacija i sudskih presuda dodjeljuju raznim nevladinim organizacijama, privrednim društvima, vjerskim zajednicama, izmišljenim sportskim klubovima, pa čaki i drugim Opštinama iz bližeg ili daljeg okruženja (tokom 2018. i 2019. godine preko dva miliona maraka).
Imajući u vidu sve gore navedeno, slobodni smo ponuditi građanima Brčko distrikta BiH, sljedeća Rješenja:
IZMJENE IZBORNOG ZAKONA BRČKO DISTRIKTA BIH
1) Elektronsko glasanje,
OBRAZLOŽENJE
Bez obzira na sva negiranja ideje o uvođenju elektronskog glasanja, mišljenja smo da je ovaj sistem glasanja jedini lijek za prevazilaženje svih izbornih prevara i nepravilnosti koje prate izbore u Distriktu i Bosni i Hercegovini. Izborni proces u Brčkom je kompromitiran u svim fazama. Od imenovanja Izborne komisije Brčko distrikta BiH, u koju se imenuju samo najodaniji članovi stranaka, pravljenja biračkih spiskova na kojima se pojavljuju mrtvaci, tako da se na njima pojavljuje više glasača nego što Distrikt ima stanovnika, pa do brojanja glasova koji mogu drastično promjeniti rezultate izbora i proglašenja rezultata izbora. Slobodni smo reći da niti jedni izbori u Brčko distriktu BiH nisu bili odraz demokratske volje naroda, nego su rezultat kriminalnih radnji gotovo svih stranaka koje učestvuju na izborima., a trenutno stanje (hapšenja, privođenja, izbacivanje mrtvih sa spiskova za period od 2014 – 2018.) nas uvjerava da smo u pravu
2) Neposredan izbor gradonačelnika,
OBRAZLOŽENJE
Sve lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini, biraju načelnike i gradonačelnike neposrednim izborima. Tako se tim zajednicama omogućava da demokratskim putem izaberu onoga za kojeg misle da je najbolji, bez obzira na njegovu nacionalnu pripadnost. U Distriktu je situacija drugačija. Gradonačelnika bira skupštinska većina, koja čak ne mora biti sastavljena od stranaka koje su dobile najviše glasova. Gradonačelnik se bira bez ikakvih kriterija i uslova. Tako smo dobivali gradonačelnike alkoholičare, kriminalce (osuđivani u krivičnim procesima), izbjeglice koji ničim nisu zaslužili da vode ovaj grad, vojne komadante iz proteklog rata, lica bez staža u struci itd.. Nisu uzimani u obzir kriteriji kao što su obrazovanje, moral, kultura, istaknutost u kulturnom, privrednom, sportskom životu, aktivno poznavanje stranih jezika i sl. Najistaknutije ličnosti ovog grada ostavljane su po strani, samo iz razloga što ne pripadaju niti jednom od tri četiri stranke koje od proglašenja Distrikta vladaju ovim gradom
Vrijeme je pokazalo da su lokalne zajednice koje biraju gradonačelnika neposrednim izborima, uspješnije od našeg Distrikta, mada imaju višestruko manje budžete. Smatramo da bi neposrednim izborom gradonačelnika i „ostali“ dobili priliku da se kandiduju za ovo najbitnije mjesto u Distriktu, i razdvojili izvršnu od zakonodavne vlasti. Iz svega navedenog, tvrdimo da se samo neposrednim glasanjem može iskazati demokratska volja naroda.
3) Funkcija gradonačelnika da bude reizborna sa neograničenim brojem mandata.
OBRAZLOŽENJE
Ne vidimo razlog da se istekom mandata mora mijenjati gradonačelnik koji dobro obavlja svoju funkciju i to samo iz razloga što je neka druga stranka ili narod „na redu“ da iz svojih redova „dobiju“ svog gradonačelnika. Tako bismo motivisali sve buduće gradonačelnike da se potrude da rade bolje. A i praksa je pokazala da su zajednice koje više puta izaberu istog gradonačelnika, uspješnije i naprednije od ove naše.
4) Nakon izbora za gradonačelnika, isti je dužan podnijeti ostavku na sve funkcije u stranci.
OBRAZLOŽENJE
Smatramo da gradonačelnik mora biti gradonačelnik svih građana Brčko distrikta BiH, i neovisan od zahtjeva svoje stranke, koji se često kose sa interesima ove lokalne zajednicea.
5) Broj mandata koje osvoji neka stranaka ne može se umanjivati prelaskom izabranog poslanika u drugu stranku ili u nezavisne poslanike.
OBRAZLOŽENJE
Kod računanja broja osvojenih mandata, računa se broj glasova stranke, a ne broj glasova koje osvoji pojedini poslanik. Tako u parlament prolaze STRANKE koje su osvojile najviše glasova. Tek kada se obračuna koliko je pojedina stranka dobila mandata, ti se mandati, sa liste stranke, daju poslanicima koji su unutar te liste dobili najviše glasova. Dosadašnjim sistemom dolazimo u situaciju da pojedina stranka osvoji mandat u Skupštini, ali kada ga poslanik, koji je dobio najviše glasova unutar liste, odnese u drugu stranku ili ga prisvoji pa postane nezavisni kandidat, onda svoju stranku, kja je osvojila mandat i proglašena parlamentarnom strankom, ostavi bez mandata u Skupštini. Predhodno je ta stranka i od strane CIK-a proglašena „parlamentarnom strankom“, dok se na drugoj strani pojavljuju i objavljuju liste na kojima je pojedina stranka osvojila napr.jedan mandat, a cijelo vrijeme učestvuje sa više mandata (slučajevi „papak“). Ovaj sistem se mora mijenjati iz razloga što je isti razlog kupovine mandata pa se pojedine stranke koje imaju finansijska sredstva i ne trude da dobiju na izborima, jer im je valjda jeftinije da kupuju mandate nego da kupuju glasove.