Kako je oslobođen Đorđe Ristanić?

Sredinom prošlog mjeseca Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine uložilo je žalbu Apelacionom vijeću Suda BiH na prvostupanjsku presudu kojom je bivši predsjednik Ratnog predsjedništva u Brčkom Đorđe Ristanić oslobođen optužbi da je, u udruženom zločinačkom pothvatu, sudjelovao u progonu Bošnjaka i Hrvata.

Realizator hapšenja, zatvaranja, mučenja i ubijanja nesrba

Zvuči nevjerojatno da Sud BiH, unatoč brojnim svjedočenjima, nije prihvatio nijedan dokaz protiv njega ni u jednoj od 11 tačaka optužnice, a svoju presudu obrazložio je time da Ristanić, od travnja do prosinca 1992. godine, nije imao kontrolu nad dešavanjima u inkriminiranom periodu. Kao da je Ristanić bio portir u općini koji je samo pazio da netko nepozvan ne uđe u zgradu, a on je, kako su rekli svjedoci, bio koordinator i realizator hapšenja, zatvaranja, mučenja i ubijanja nesrba u bjesomučnoj akciji etničkog pustošenja brčanske općine. Prema podacima Udruženja bošnjačkih žrtava rata, u Brčkom je na više lokacija ubijeno oko 500 civila, a za 50 se još traga.

Sudsko vijeće kojim je predsjedavao Šaban Maksumić ocijenilo je da se Ristanićevo ime pominje samo u preambuli optužnice, ali ne i u činjeničnim opisima točaka. Tokom obrazlaganja presude navedeno je kako je Tužiteljstvo pretpostavilo, s obzirom na razmjer počinjenih zločina, da je morao postojati i udruženi zločinački pothvat i da je Ristanić zbog funkcije morao biti sudionik. Tužiteljstvo BiH očevidno nije podiglo optužnicu zbog pretpostavke ili indicije, nego na temelju prikupljenih dokaza i zbog toga ovu presudu smatra neodrživom. Žalba je upućena zbog bitne povrede odredbi krivičnog postupka, kršenja Krivičnog zakona, kao i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Zbog toga se traži da se žalba uvaži i ukine prvostupanjska oslobađajuća presuda. Tužitelj Seid Marušić, prema izvještaju BIRN-a, na suđenju se osvrnuo i na podnesene činjenice obrane, rekavši da one nemaju dokaznu snagu i da ne mogu dovesti u pitanje istinitost svjedoka i argumente, a Ristanić nije izrazio žaljenje ni kajanje tokom postupka. Inače, tužitelj je tražio da se Ristaniću izrekne kazna zatvora od 20 godina.

U jesen 2010. u okviru boravka u Brčkom posjetio sam poduzeće Luka Brčko da bih na licu mjesta vidio gdje su pritvarani i mučeni Bošnjaci i Hrvati i da odam počast ubijenim. Tadašnji direktor Luke Mustafa Nuković kroz suze mi je prenio ono što su mu poslije rata više puta pričali zatočeni ljudi koji su tu mjesecima bili podvrgnuti strahovitoj torturi. Zatočeni su u mračnim halama i magacinima koji nisu bili predviđeni za život ljudi, nego za skladištenje različite robe i ne samo da nisu imali dovoljno hrane i vode nego im je u zagušljivim prostorijama nedostajalo i zraka. Od posljedica stalnog batinanja i bacanja na pod mnogi su gubili svijest, a neki i umirali. U toku rata u BiH i pet godina poslije ova luka se više pominjala u kontekstu ratnih zločina nego kao važan privredni objekat. Do 2000. nije bio riješen međudržavni status rijeke Save, tako da je plovidba bila obustavljena i nije vršen pretovar rijeka-obala, a kasnije se i narativ o Luci promijenio. Nažalost, nesrbi su, osim u Luci, zatvarani i mučeni i na drugim mjestima u Brčkom – u poduzeću Laser, hotelu Posavina, Policijskoj stanici, Drvenoj džamiji, sali Partizan i u Brezovom Polju – sve uz odobrenje i potpis Đorđa Ristanića.

Smatraju da ih pravda neće stići

U poslijeratnim godinama u Haškom tribunalu i domaćim sudovima, zbog ratnih zločina u Brčkom, osuđeno je 15 osoba, najviše srpske nacionalnosti, a bilo je i nekoliko Bošnjaka. Goran Jelisić, zvani Adolf, osuđen je na 40 godina zatvora i Međunarodni mehanizam za krivične sudove u Haagu 2021, nakon što je izdržao dvije trećine kazne, nije mu odobrio prijevremeno puštanje iz zatvora u Italiji. Ranko Češić je u Tribunalu kažnjen zatvorom od 18 godina, a ranije je pušten na slobodu 2014. Ovih dana optuženi Slobodan Ljubičić, nastanjen u Srbiji, po treći put je odbio doći u Sud BiH da se izjasni o krivici za zločine u Brčkom. Nažalost, ostalo je još dosta osoba koje do sada nisu obuhvaćene istragom i optužnicom za zločine u gradu na Savi, a neki od njih, kao da ni u šta nisu bili umiješani, rade u organima Brčko distrikta, javnim poduzećima i privatnim firmama. Oni smatraju da ih pravda neće stići kad je u prvostupanjskom postupku u Sudu BiH, zbog nedostatka dokaza, oslobođen šef brčanske ratne vlade Đorđe Ristanić. No, još nije sve gotovo, slijedi žalbeni postupak, pa vidjećemo.