bdf.brcko@gmail.com

BRČANSKI APELACIONI SUD U FUNKCIJI REVIZIJE KONAČNE ARBITRAŽNE ODLUKE ZA BRČKO?

Da je u Brčko Distriktu BiH već dugo na djelu revizija Konačne arbitražne odluke, potvrdilo je i Rješenje brčanskog Apelacionog suda po apelaciji g. Eseda Kadrića o neusklađenosti Zakona o advokatskoj djelatnosti Distrikta sa Konačnom arbitražnom odlukom, Statutom Distrikta i nalozima Supervizora. Apelacioni sud je odbio ovaj zahtjev Eseda Kadrića svojim Rješenjem od 17. 03. 2021. godine uz, blago rečeno, spornu argumentaciju.

Zakon o advokatskoj djelatnosti, koji su predložili srpski stranački poslanici, a ne Pravosudna komisija koja je za to ovlaštena, jedan je u nizu propisa kojima se pokušava prolongirati, a na kraju dezavuisati, statutarna obaveza formiranja multietničkih institucija u Distriktu (advokatske komore, ljekarske komore, notarske komore…). Brčanske institucije i ovlaštenja se supstituiraju entitetskim institucijama i primjenom entitetskih zakona u Brčko Distriktu BiH. Razvlašćivanjem Distrikta provodi se njegova entitetizacija, što je u suprotnosti sa Konačnom arbitražnom odlukom.

Konkretan primjer entitetizacije i razvlašćivanja Distrikta sadržan je u članu 5. spornog Zakona o advokatskoj djelatnosti. Tu se eksplicite navodi da će advokati iz Distrikta biti članovi entitetskih advokatskih komora, a njihova prava, obaveze i odgovornosti utvrđuju se i zakonima entiteta.[i] Ovom odredbom pomenutog Zakona oduzeta su autentična ovlaštenja Brčko Distrikta BiH i prenijeta na institucije entiteta.

Ovo je svakako pravni presedan kojim se Distrikt samorazvlašćuje, podvodeći se pod vlast entiteta, a što odobrava Apelacioni sud, mada je sve to u direktnoj suprotnosti sa ustavnom pozicijom Distrikta, duhom i slovom Konačne arbitražne odluke za Brčko, odredbama Statuta Distrikta i nalozima Supervizora iz 2003. i 2006. godine. Legalizacija mogućnost samooduzimanja sopstvenih ovlaštenja datih Konačnom arbitražnom odlukom i njihovo prenošenje entitetima imat će goleme implikacije za budući status Distrikta.

 

  1. Dovoljno je podsjetiti na odredbu Konačne arbitražne odluke za Brčko u kojoj se kaže da su entiteti, na osnovu neodložnog provođenja odluke Tribunala, „delegirali sva svoja ovlaštenja vezano za upravljanje u predratnoj opštini Brčko novoj ustanovi…“ Brčko Distriktu BiH,[ii] i da će se pravni efekti (odluke Tribunala, o.a.) sastojati „u TRAJNOM“, dakle nepovratnom, „prestanku ovlaštenja oba entiteta na teritoriji…[iii]“ Brčko Distrikta BiH. Konačna arbitražna odluka je Amandmanom I na Ustav BiH iz 2009. godine, odnosno novim članom VI.4. Ustava BiH, postala sastavni dio ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine.[iv]

Ponovimo, entiteti su  TRAJNO prenijeli svoje ovlasti na Vladu Distrikta i time jednom zauvijek njihove ovlasti prestaju na prostoru Distrikta. Zakonom o advokatskoj djelatnosti se jedan dio tih ovlasti Brčko Distrikta vraća entitetima. Odredba o trajnom, odnosno nepovratnom prenosu ovlasti sa entiteta na Vladu Distrikta se Zakonom o advokatskoj djelatnosti dezavuira.

 

  1. To kada će se okončati proces TRAJNOG prenosa ovlasti entiteta na Vladu Distrikta, precizira se u paragrafu 9. Konačne arbitražne odluke. U tom paragrafu se navodi da će se smatrati, kada odredi Supervizor, da su entiteti prenijeli sve svoje ovlasti vezane za upravljanje u predratnoj opštini Brčko novoj ustanovi, multietničkoj demokratskoj vladi poznatoj kao Brčko Distrikt BiH. Pravni efekti će se sastojati u trajnom prestanku ovlasti oba entiteta na teritoriji jedinstvene administrativne jedinice.[v] Potrebni propisi entiteta će važiti dok Supervizor ili Skupština ne donesu zakone Brčko Distrikta BiH.

Svoju obavezu o određivanju trenutka o trajnom prestanku važenja svih entitetskih propisa u Distriktu, Supervizor započinje Nalogom o usaglašavanju i zamjeni novih entitetskih zakona u Distriktu od 16. jula 2003. godine i završava Nalogom o ukidanju entitetskih zakona na području Distrikta i proglašavanju prestanka pravnog značaja međuentitetske granice u Distriktu od 04. 08. 2006. godine.

U Nalogu iz 2003. godine o usaglašavanju i zamjeni novih entitetskih zakona u Distriktu navodi se da od sada nijedan novi entitetski zakon, uključujući i izmjene postojećih entitetskih zakona, neće se više primjenjivati u Distriktu ukoliko ih Skupština Distrikta ne usvoji kao svoje zakone u skladu sa Konačnom odlukom i Statutom.[vi]

U Nalogu iz 2006. godine, kojim se ukidaju entitetski zakoni na području Distrikta i proglašava prestanak pravnog značaja međuentitetske granice u Distriktu, navodi se da svi zakoni entiteta i svih institucija, koje su sastavni dio bilo kog entiteta, odmah prestaju da imaju pravno dejstvo u bilo kom dijelu Distrikta. U mjeri u kojoj su isti na snazi  u Distriktu, svi takvi zakoni se ukidaju danom izdavanja ovog naloga. Entitetski zakoni navedeni u Aneksu naloga bit će preuzeti kao zakoni Distrikta koji važe na cijeloj teritoriji Distrikta [vii]. Pored toga, ove odredbe Naloga neće imati uticaj na zakone i propise koji su na snazi na dan izdavanja ovoga naloga Supervizora, a koji se odnose na precizno i taksativno navedene oblasti: penzijski fond, željezničke usluge, Ekonomski fakultet, status invalida rata, predškolski odgoj. Nijedan novi entitetski pravni propis neće imati pravno dejstvo u Distriktu.[viii]

Dakle, Supervizor precizira i taksativno nabraja koji entitetski pravni propisi se preuzimaju kao zakoni Distrikta, u kojim oblastima, a takvo preuzimanje važi sve dok institucije Distrikta ne donesu propise Distrikta u nabrojanim oblastima, čime bi se van snage stavilo dejstvo entitetskih propisa u Distriktu. Nakon toga nijedan novi pravni propis entiteta neće imati pravno dejstvo u Distriktu.

  1. Isključivanje mogućnosti da bilo koji organ vlasti u Distriktu dodijeli entitetima bilo koju vrstu ovlasti ili upravljanja u Distriktu, precizno i jasno se navodi u Statutu Distrikta. U članu 1.(3)  Statuta Distrikta  navodi se da: „Nijednom od entiteta vlasti Distrikta neće dodijeliti ili povjeriti bilo koju funkciju upravljanja ili ovlaštenje koje nije posebno dodijeljeno ili povjereno prema tekstu (…) Statuta od 8. marta 2000. godine“. [ix]

 

Zasigurno, tekst Statuta iz 2000. godine ne sadrži odredbe o primjeni entitetskog zakonodavstva u vezi sa entitetskim komorama, odnosno ne propisuje nadležnost entitetskih komora u Distriktu.

No, bez obzira što se u Statutu eksplicite kaže da vlast Distrikta neće dodijeliti bilo koju funkciju upravljanja ili ovlaštenja entitetima, Skupština Distrikta je, usvajanjem Zakona o advokatskoj djelatnosti, sa kvorumom od 16 poslanika (prosta većina), dodijelila entitetima, R. Srpskoj i FBiH, funkcije upravljanja i ovlasti u Brčko Distriktu BiH. Konsekventno, po takvoj proceduri, Skupština može RAZVLASTITI DISTRIKT vraćajući sve ovlasti, dobijene Konačnom odlukom, entitetima. Takvu mogućnost RAZVLAŠĆIVANJA DISTRIKTA I POVRATA OVLASTI ENTITETIMA, paradoksalno, potvrđuje, čuvar Statuta Distrikta, Apelacioni sud  svojim Rješenjem od 21. 03. 2021. godine. Pri tome dezavuiše temeljne norme uspostave Distrikta iz Konačne arbitražne odluke, čiji je sukus da su entiteti TRAJNO I NEPOVRATNO PRENJELI SVE SVOJE OVLASTI NA VLAST BRČKO DISTRIKTA BiH.

U okviru kojeg pravnog hermeneutičkog okvira i na kojoj argumentaciji temelji Apelacioni sud ovakvu svoju odluku? Odgovor na ovo pitanje može se najbolje metaforički izraziti onom narodnom: „Što je babi (članovima Apelacionog suda) milo, to joj se i snilo“, pa je onda to što joj se snilo ugradila u  pomenuto Rješenje. A ako se odluke Apelacionog suda može predstaviti narodnom izrekom „što je milo, to se snilo“, onda ćemo se za njeno pojašnjenje i bolje razumijevanje poslužiti psihoanalitičkim metodom tumačenja snova.[x]

A psihoanalitičko tumačenje snova je kraljevski put ka spoznaji SKRIVENOG DRUGOG , do kojeg je ovdje neophodno doprijeti ako se hoće razumjeti motiv, razlozi i argumentacija ove presude Apelacionog suda.

Analiza sadržaja Rješenja brčanskog Apelacionog suda u predmetu Kadrić, psihoanalitičkom metodom tumačenja sna, mora poći od toga da je san (tekst) uvijek, pored ostalog, i ispunjenje neke želje (potrebe, interesa, zahtjeva, naredbe), koja ne mora biti autorova, nego je najčešće želja Drugoga koji je svojim autoritetom nametnuo autorima. Pri tome treba razlikovati latentni, od manifestnog sadržaja, koji oblikuje cenzura, kojom upravlja želja Drugoga. Cenzura istiskuje istinske razloge, svrhu, i značenje sna koji su društveno neprihvatljivi u latenciju (skriveno) i na njihovo mjesto postavlja manifestni sadržaj koji je oblikovan po posebnoj logici. Manifestni sadržaj prikriva želju Drugoga, koja je u osnovi sna, oblikujući manifestni sadržaj prikrivanjem, kondenzacijom sadržaja, revizijom, metonimijskom logikom zamjenjivanja bitnog nebitnim, cjeline dijelom, tako da manifestni sadržaj postaje konfuzan, često alogičan kako bi se prikrili istinski razlozi i smisao sna. Rješenje Apelacionog suda ovu psihoanalitičku logiku sna sasvim dobro ilustrira.

Argumentacija sadržana u Rješenju Apelacionog suda je nebitna, selektivna i izvučena iz konteksta. Između takve argumentacije i zaključka je uspostavljena vezu na osnovu metonimijske logike[xi], te kao takva ne može biti validna osnova za Rješenje kojim se potvrđuje mogućnost uvođenja važenja entitetskih propisa u Distriktu. Razloge tome moramo tražiti u želji Drugoga. Ilustriramo gornje tvrdnje:

Umjesto da u prvi plan stavi Duh i Slovo Konačne arbitražne odluke za Brčko kao hermeneutički okvir razmatranja precizno navedenih normi na koje se apelant poziva (Konačna arbitražna odluka, nalozi Supervizora, te Statut Distrikta), osporavajući valjanost spornog Zakona o advokatskoj djelatnosti, Apelacioni sud svoju odluku stavlja u sasvim novi kontekst, ignorirajući pri tome i Duh i Slovo Arbitražne odluke, kao i većinu navoda apelanta.

Argumentacija na kojoj Sud temelji svoj stav je sljedeća:

  • Advokatska djelatnost je u nadležnosti Brčko Distrikta BiH;
  • Skupština Distrikta je donijela zakon iz te oblasti, ne uređujući tu oblast na sveobuhvatan način, nego uvodi entitetske propise i njihovo važenje i primjenu u Distrikt;
  • No, pošto je Distrikt kondominujum, odnosno zajedničko vlasništvo dva entiteta, to znači da i dalje postoji veza između Distrikta i entiteta;
  • Što potvrđuju nalozi Supervizora kojima je Supervizor ostavio neke od zakona entiteta da se i dalje primjenjuju u Distriktu, sve dok ne budu modifikovani odlukom Skupštine ili Supervizora;
  • Što znači da postoji prelazni period u kojem se mogu primjenjivati propisi entiteta;
  • To važi, isključivo, samo za prelazni period, što je navedeno u samom Zakonu;
  • Te stoga Sud odbija apelaciju g. Eseda Kadrića, jer se zakoni entiteta mogu privremeno (u prelaznom periodu) primjenjivati u Distriktu.

Ovakva argumentacija Suda temelji se na dvije premise. Prva, da je Brčko Distrikt kondominijum, te, shodno tome, veza između Distrikta i entiteta postoji. Drugo, Supervizor je svojim nalozima dozvolio da važe neki zakoni entiteta. Iz toga se izvodi zaključak da i Zakon o advokatskoj djelatnosti, koji je donijela Skupština Distrikta, može važiti u prelaznom periodu. Kakva magijska argumentacija, kakav rad cenzure. Iz činjenice da je Distrikt kondominijum i da je Supervizor ostavio na snazi neke od zakona entiteta ne može se izvesti zaključak da postoji prelazni period u kojem Distrikt može prenijeti na entitete svoje ovlasti, osim na način magijske argumentacije[xii] brčanskog Apelacionog suda.

Pri tome se sasvim iz manifestnog sadržaja isključuju pravne činjenice: da su entiteti trajno i nepovratno prenijeli sve ovlasti na Vladu Distrikta; da je u Konačnoj odluci dat prelazni period za važenje entitetskih zakona; da je prelazni period istekao nalozima Supervizora iz 2003. i 2006. godine u kojima se taksativno navodi u kojim oblastima važe entitetski zakoni i koji se precizno entitetski zakoni preuzimaju kao zakoni Brčko Distrikta BiH; da nakon toga (Naloga Supervizora) vlast Distrikta ne može dodjeljivati bilo koje ovlaštenje entitetima u Distriktu. Ovi sadržaji kao da ne postoje za Apelacioni sud, te se, samim time, i ne uzimaju u razmatranje u Rješenju.

Baš kao logika snova. Sanjate (presuđujete) ono što traži prikrivena želja. Ono što želju dovodi u pitanje (demantira), potiskujete u latenciju.

Da se ovakva argumentacija Apelacionog suda može metaforično prikazati pomenutom narodnom izrekom potvrđuje sam Apelacioni sud svojim novim Rješenjem po istoj stvari, ali u slučaju Zakona o notarima. Sud se u istom sastavu, samo sa izmijenjenim predsjednikom, dobro potrudio da pronađe novu argumentaciju, ali s istom željom da potvrdi mogućnost primjene entitetskih zakona u Distriktu. Novina je u tome da sada važenje entitetskih propisa nije ograničeno na prelazni period, nego mogu imati neograničeno trajanje. Kakav obrat u rezonovanju! Ali o tome u narednom prilogu na istu temu, pri čemu svakako treba spomenuti u svemu ovome ulogu Pravosudne komisije.[xiii]

Očigledno, da su iz argumentacije Apelacionog suda isključene pomenute ključne normativne činjenice. One uopšte nisu predmet razmatranja Suda, jer njegovom argumentacijom, svjesno ili nesvjesno, upravlja želja Drugoga. A ta želja Drugoga je gotovo identična onome što javno zastupa vlast Milorada Dodika u R Srpskoj i njihovi eksponenti u Distriktu. Oni već godinama žele legitimirati i legalizirati zahtjev da se ovlaštenja koja su entiteti trajno prenijeli na Distrikt mogu vratiti entitetima, kako bi time potvrdili izvorni suverenitet entiteta. Upravo to se radi i sa zakonima države BiH. Samo što to u Distriktu radi, paradoksalno, brčanski Parlament, uz podršku pravosudnih institucija, Apelacionog suda i Pravosudne komisije.

Na taj se način, svakim danom, sve više i više, ostvaruje sukus želje R Srpske za uspostavljanjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta R Srpske u Brčko Distriktu BiH. To je istinski smisao i značenje  želje Drugoga (vlasti R Srpske i njenih predstavnika u Distriktu) objektivizirane u Rješenje Apelacionog suda Distrikta kojim se odbija žalba apelanta Kadrića u slučaju Zakona o advokatskoj djelatnosti.

„Čuvari“ Distrikta, ako takvih još uvijek ima, krajnje je vrijeme da reagujete.

 

 

E.P.

 

[i] Vidjeti: Zakon o advokatskoj djelatnosti Brčko Distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“, broj: 4/19)

[ii] Konačna arbitražna odluka za Brčko, paragraf 9.

[iii] Konačna arbitražna odluka za Brčko, paragraf 9.

[iv] Vidjeti Ustav BiH, član VI.4

[v] Konačna arbitražna odluka za Brčko, paragraf 9.

[vi] Vidjeti: Nalog Supervizora o usaglašavanju i zamjeni novih entitetskih zakona u Brčko Distriktu BiH od 16. jula 2003. godine, paragraf 1.

[vii] Vidjeti: Nalog kojim se ukidaju entitetski zakoni na području Brčko Distrikta i proglašava prestanak pravnog značaja međuentitetske granice u Distriktu  od 04. 08. 2006. godine, paragrafi 1. i 2.

[viii] Vidjeti Nalog kojim se ukidaju entitetski zakoni na području Brčko Distrikta i proglašava prestanak pravnog značaja međuentitetske granice u Distriktu  od 04. 08. 2006. godine, paragraf 7. i Aneks ovog Naloga.

[ix] Vidjeti Statut Brčko Distrikta BiH, član 1.(3).

[x] Ovom metaforom ne mislimo ovaj prilog svesti na persiflažu, nego ćemo na tragu psihoanalitičkog tumačenja snova pokušati pokazati da se ova odluka Apelacionog suda ne temelji isključivo na pravnoj argumentaciji, nego i na onome što psihoanaliza naziva simbolički Drugi (narod, država, Bog), a koji je garant ispravnosti pravnog poretka. Mjesto Drugoga, naročito u nedemokratskim državama, je često upražnjeno, te ga zaposjedaju sumnjivi autoriteti. Pravni akti, kao i snovi, se reprezentiraju jezički, odnosno narativno a ovise i od psihologije onoga koji donosi pravne akte (sanja). Na tu psihologiju legalnog rezonovanja, svjesno ili nesvjesno, uticaj vrši simbolički Drugi. Stoga za razumijevanje pravnog akta nije dovoljno znati riječ zakona nego i osnov njegove snage i moći. Psihoanalitička metoda se koristi u tumačenju  semioloških sistema ( snova, teksta, pa tako i legalnih akata i sudskih presuda) upravo da bi razotkrila uticaj Drugoga.  Vidjeti David S. Caudill: „Lacan and the Subject of Lae: Toward a Psychoanalytical Critical Legal Theory“, Humanities Press, 1997.

[xi] Metonimija je jedan od principa strukturiranja jezičnih (simboličkih) sistema kojim se prikriva želja (naredba) Drugoga. Njome se selektiraju elementi (argumenti) teksta (presude) na način da se iz manifestnog sadržaja izmjesti cjelina i bitno i na njihov mjesto stavi dio i nebitno, a koji su bili u vezi (blizini) sa cjelinom i bitnim. Vidjeti Charles Lock: „Debt and Displacement: On Metaphor and Metonymy“, Acta Linguistica Hafniensia · January 1997

[xii] Magijska argumentacija se zasniva na pogrešnom vjerovanju da će imitacijom racionalne argumentacije na način zamjene cjeline jednim njenim dijelom i selekcijom nebitnih, umjesto bitnih argumenata, postići željeni efekat. Vidjeti Jarvie and Agassi: „The Problem of the Rationality of Magic“, British Journal of Sociology, April 1967.

[xiii] Pravosudna komisija već godinama, iz njoj znanih razloga, ne predlaže zakone iz ovih oblasti nego to prepušta poslanicima tako da se takvi zakoni usvajaju bez mišljenja stručnih tijela Vlade, što je opet jedna od „posebnosti“ Distrikta. Pri tome ostaje nejasno po kom su normativnom osnovu advokati u Distriktu obavljali svoju djelatnost od 2006. godine, kada je Supervizor ukinuo važenje entitetskih propisa do donošenja ovoga spornog zakona 2019. godine. Pravnog osnova nije bilo ali su i tada advokati djelovali po entitetskim propisima. Suština je u tome da se onemogući formiranje multietničkih institucija i u tome se velikim dijelom uspjelo, ne samo u ovim oblastima. Distrikt se već uvelike entitetizirao i konfesionalizirao.

Izdvojeno

Odgovor E. Pašalića na iznesene tvrdnje brčanskog SNSD-a da on (E.Pašalić) svojim javnim istupom podriva temelje Distrikta

Saopštenje brčanskog SNSD-a povodom mog intervjua  objavljenog u Slobodnoj Bosni 07.04. 2022.g. predstavlja paradigmu opskurne, neprosvijećene, nedemokratske, autoritarne politike u Brčkom, koju posljednjih godina...

Medijski istup gospodina Pašalića opasan presedan

Opštinski odbor SNSD-a u Brčkom najenergičnije odbacuje tvrdnje bivšeg poslanika u Skupštini distrikta Enesa Pašalića da „Dodik, SNSD i njegovi politički predstavnici u Brčkom...

Intervju sa E. Pašalićem: Divna prilika za bolju Bosnu bila je upravo u Brčkom.

Dok je fokus domaće javnosti usmjeren prema udaru na ustavno-pravni poredak BiH koji provodi Milorad Dodik na državnom i entitetskom nivou, potpomognut Draganom Čovićem,...

Ko u Brčkom „štanca“ diplome a ko reketira visokoškolske ustanove?

''U postupcima izdavanja licenci i odobrenja za rad visokoškolskim ustanovama ima elemenata korupcije, konkretnije reketiranja.'' Može li, napokon, Brčko distrikt postati Studentski grad, a ne...

BRČANSKI APELACIONI SUD U FUNKCIJI REVIZIJE KONAČNE ARBITRAŽNE ODLUKE ZA BRČKO?

Da je u Brčko Distriktu BiH već dugo na djelu revizija Konačne arbitražne odluke, potvrdilo je i Rješenje brčanskog Apelacionog suda po apelaciji g....

STRAŠAN ZLOČIN: UBIVSTVO U ISLAMOVCU

Policija Brčko distrikta BiH je dana 22.02.2022. godine u 9:15 sati zaprimila prijavu da jedno lice pušta ovce u tuđu njivu u mjestu Islamovac...

U BRČKO DISTRIKTU SE PROVODI TIHA REVIZIJA KONAČNE ARBITRAŽNE ODLUKE ZA BRČKO

Već dugo je u BiH na djelu otvoren, planiran, organiziran i sinhronizovan udar na ustavni poredak BiH. Urušavanje državnih institucija, predvođeno Miloradom Dodikom, kulminiralo...

„Situacija je u Brčkom stabilna“, dok se nekažnjeno proslavlja neustavni Dan RS-a, prenose ovlasti Distrikta na RS…

Predsjednik Skupštine Brčkog Siniša Milić izjavio je jučer ambasadorima Španije u BiH Terezi Lizaranzu i Holandije Džonu Voltmansu da je politička situacija u Distriktu...