bdf.brcko@gmail.com

BRČKO DISTRIKT BiH JE CORPUS SEPARATUM U KOJEM ENTITETI NEMAJU NIKAKVA OVLAŠTENJA

Uvaženi gradonačelniče,

Respektirajući činjenicu da se ova naša polemika odužila te da gubi interesovanje čitalaca portala, svjestan da se tokom naše dosadašnje polemike potvrdila Vaša teza da na naše razumijevanje problema u bitnome utiče naše vrijednosno-političko opredjeljenje, i da će iznesena argumentacija morati sačekati nepristrasnog posmatrača, pokušat ću u uvodu kratko izraziti sukus našeg spora i svoju argumentaciju za tezu da Republika Srpska u bitnome i praktično ne obezbjeđuje svoj administrativno-pravni kontinuitet u Brčko Distriktu BiH, naravno, kao ni Federacija BiH.

Vi smatrate da, bez obzira da li se radilo o „stvarnoj činjenici ili pravnoj fikciji“, Brčko obezbjeđuje kontinuitet RS. Pri tome se pozivate na određenje Distrikta kao kondominijuma. Notorna je činjenica da je BiH temeljem Daytona (Ustav BiH) sastavljena od dva entiteta i da Brčko Distrikt BIH, definiran Konačnom arbitražnom odlukom kao kondominijum, formalno pripada podjednako i jednom i drugom entitetu.

No, temeljno pitanje jeste, šta vi podrazumijevate pod kontinuitetom RS? Ako mislite na fizičku teritorijalnu povezanost, bez pravne regulative RS i FBiH na tom prostoru, u sastavu države BiH, u okviru koje je osigurano kretanje ljudi, roba, itd. na cijelom teritoriju, onda to i ne bi bilo sporno. No, vi kontinuitet izvodite iz određenja Brčkog kao kondominijuma, zajedničkog vlasništva dva entiteta, R Srpske i Federacije BiH. To bi značilo vršenje suverenih prava oba entiteta, ovlaštenja kojima raspolažu temeljem Ustava BiH, na teritoriju Brčko Distrikta BiH. Međutim, ta ovlaštenja entiteti u Distriktu očigledno nemaju. Oni su ta svoja ovlaštenja trajno i nepovratno prenijeli na Distrikt Konačnom arbitražnom odlukom. Ni jedan od entiteta nema bilo kakvo pravno ovlaštenje na području Brčko Distrikta BiH. O kakvom onda kontinuitetu možemo govoriti.

U trenutku kada su Konačnom arbitražnom odlukom formalno dobili u ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO teritorij Brčkog, definiran kao kondominijum, entiteti su se istovremeno TRAJNO I NEPOVRATNO odrekli tog vlasništva u korist unitarne Vlade Distritka. Sve ono što je u jednom trenutku dato entitetima kroz odredbu kondominijuma je istovremeno suspendirano (sva pravna ovlaštenja oba entiteta), a kako bi bila stvorena jedinstvena administrativna jedinica, Brčko Distrikt BiH, pod direktnim suverenitetom države BiH.

Stoga notorna činjenica postaje, ma šta mi o tome mislili, da praktično R Srpska, mada formalno definirana kao zajednički vlasnik Distrikta, ne obezbjeđuje svoju vladavinu u Distriktu, pa samim time nema ni kontinuitet u Brčkom, u smislu državno-pravnih ovlaštenja kojima raspolaže temeljem Daytona.

U Statutu Distrikta stoji da entiteti u okviru Distrikta izvršavaju samo one funkcije koje im se povjere temeljem samog Statuta Distrikta. Pa i sami znate da državljani R Srpske nisu mogli u Distriktu glasati na referendumu R Srpske o Danu RS, kao što ne mogu provoditi nijednu drugu nadležnost RS.

Stoga vam ne preostaje ništa drugo, ako ćete poštovati ustavno-pravni poredak BiH i status Distrikta u okviru njega, utemeljen Konačnom arbitražnom odlukom i Statutom, da se isključivo politički oslanjate na FIKCIJU o kontinuitetu RS (kondominijum) koja u smislu pravnih ovlaštenja entiteta ne sadrži NIŠTA. O vašoj „siromašnoj“ argumentaciji vezano za ovlaštenja entiteta na prostoru Distrikta kroz PIO fond i izborni zakon, naknadno.

Mada je Konačna arbitražna odluka „neobičan pravni dokument“, u nekim detaljima nedosljedan i nedorečen, ipak je njime u bitnom realizirao ono što mu je bila nakana, a to je da se u BiH sa dva entiteta stvori od Brčkog ono što se u međunarodnom pravu zove CORPUS SEPARATUM, teritorijalna jedinica pravno i administrativno potpuno neovisna od entiteta. To je činjenica koju možete samo politički osporavati pozivajući se odredbe istrgnute iz konteksta i mimo intencije Konačne arbitražne odluke.

Sada ću se osvrnuti na ključne argumente koje ste naveli u Vašem tekstu. Iluzoran je argument kojim, i pored trajnog prenosa ovlaštenja entiteta na Distrikt iz Konačne arbitražne odluke i isključivog suvereniteta države BiH u Distriktu, ipak pokušavate u sadržaj zajedničkog vlasništva entiteta na teritoriji Distrikta „ubaciti“ ovlaštenja u vezi sa PIO fondovima, pravima porodica palih boraca i invalida rata i participacijom Distrikta na opštim izborima. U tekstu prezentirate kao da ima još mnogo takvih „ovlaštenja“, a to zapravo nije tako.

U vezi sa navedenim, u daljem tekstu pozivaću se na Nalog supervizora od 04.08.2006. godine koji je na linku: http://www.brckosupervizija.ba/web/?p=319&lang=bs . Podsjetiću da nalozi supervizora proizilaze direktno iz Konačne arbitražne odluke i da je njihov pravni status, prema članu 1. stav (6) Statuta Distrikta, iznad bilo kojeg pravnog akta Distrikta, uključujući i sam Statut.

Prema Nalogu iz 2006. godine, svi zakoni entiteta koji su bili potrebni Distriktu dok ne uspostavi svoje vlastito funkcionisanje, prestali su imati bilo kakvo dejstvo na području Distrikta. Taj prestanak je prema istom Nalogu trajan, baš kao i prenos ovlaštenja od strane entiteta na Distrikt iz Konačne arbitražne odluke. Nalog poznaje nekoliko načelnih izuzetaka.

U Aneksu navedenog Naloga pobrojani su entitetski zakoni čija primjena se nastavlja u Distriktu, ali kako Nalog kaže, ti zakoni ostvaruju se kroz institucije Distrikta i od momenta Naloga radi se o zakonima Distrikta, a ne zakonima entiteta.

Dakle, u slučaju navedenih zakona, ovlaštenja entiteta ne postoje – to su sada zakoni Distrikta.

U tački 7. Naloga iz 2006. godine taksativno je nabrojano šest oblasti (a ne neko more oblasti kako Vaš tekst insinuira), čiji su zakoni i propisi izuzeti od navedenog Naloga. U tom dijelu navode se i oblast penzijsko-invalidskog osiguranja, prava invalida rata i porodica palih boraca u Distriktu, a koji su uistinu regulisani entitetskim propisima.

Međutim, ovlaštenje raspolaganja važenjem ovih propisa je u nadležnosti Distrikta, a ne entiteta i opet se ne radi o ovlaštenju entiteta, nego ovlaštenju Distrikta da ti propisi važe ili ne važe na njegovoj teritoriji.

Naime, tačka 7. Naloga, za navedenih šest oblasti, dalje propisuje: „Međutim, bilo koji takav zakon ili propis može biti poništen odlukom ili zakonodavnim aktom Skupštine Brčko Distrikta“ i: „Nijedan novi entitetski zakon ili propis u vezi sa gore pomenutih šest oblasti neće imati bilo kakvo pravno dejstvo u Distriktu“. Na to se nadovezuje i tačka 3. Naloga koja u kontekstu tačke 7. (i 6.) navodi: „Ni jedan postupak bilo kog od entiteta ili bilo koje institucije koja je sastavni dio istih, preduzet na dan ili nakon dana izdavanja ovog naloga, neće imati nikakvo pravno dejstvo u Distriktu ili bilo kom dijelu istog“.

Što se tiče participacije građana Distrikta na opštim izborima u BiH koju navodite kao argument, opet ostaje nejasno kakva ovlaštenja iz toga proizilaze za entitete na području Distrikta. Učešće na opštim izborima je pravo koje pripada građanima Distrikta, nije obaveza koju nameću entiteti, niti iz ovog prava učešća građana Distrikta na opštim izborima proizilaze bilo kakva ovlaštenja za entitete u odnosu na stanovnike Distrikta – npr. ne može entitetska skupština u čijem je izboru poslanika učestvovao stanovnik Distrikta donijeti zakon sa važenjem na području Distrikta.

Nadalje, gradonačelniče, povući paralelu između specifičnog administrativnog statusa Distrikta kao „jedinstvene jedinice lokalne samouprave“ (član 1. stav (1) Statuta) sa statusom drugih lokalnih samouprava u BiH, zaista je, uz dužno poštovanje, krajnje neozbiljno. Vi to dobro znate. Distrikt je jedinstvena jedinica lokalne samouprave u BiH.

Ne postoji lokalna samouprava u BiH sa zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim kapacitetom koji ima Distrikt. Jedina jedinica u BiH koja ima zakonodavni, izvršni i pravosudni kapacitet koji ima Distrikt su entiteti.

Uporedite zakonodavstvo entiteta i Distrikta. Vidjećete da Distrikt ima zasebne zakone koji po materiji koju regulišu korespondiraju zakonima entiteta. Koja lokalna samouprava u RS-u ili FBiH ima posebne zakone u odnosu na zakone entiteta koji ima ovlasti nad njom? Da li Bijeljina i Srebrenik imaju npr. svoj krivični zakon ili zakon o krivičnom postupku? Pri tome Distrikt formalno-pravno ne mora nijedan svoj zakon uskladiti sa entitetskim zakonima, nego samo sa zakonima države Bosne i Hercegovine pod čijim je ekskluzivnim suverenitetom.

Navodom da Distrikt ne participira u odlučivanju na BiH nivou, a kojim potkrepljujete tezu da Distrikt nije „treći entitet“, jeste jedna od nedoslijednosti (ne i jedina) implementacije Konačne arbitražne odluke, a na što je ukazivala bivša supervizorica Susan R. Johnson.

Međutim, opet ne vidim kako neparticipiranje Distrikta u odlučivanju na nivou BiH umanjuje činjenicu da ne postoje ovlaštenja entiteta unutar teritorija Distrikta jer su ista trajno prenijeta sa entiteta na Distrikt Konačnom arbitražnom odlukom.

Upravo po tim trajno prenesenim ovlaštenjima od strane entiteta na Distrikt i njegovim stavljanjem pod ekskluzivni suverenitet države BiH, Brčko Distrikt BiH je jedinstven i zaseban corpus separatum (zasebno tijelo/jedinica) u odnosu na dva entiteta u BiH i samim time svojevrsni „treći entitet“ u BiH. Teritorijalni kontinuitet entiteta u Distriktu je stoga po svom sadržaju prazan skup, baš kao i kondominijum/zajedničko vlasništvo entiteta na području Distrikta. Iz njih ne proizilaze nikakva ovlaštenja za entitete, jer je Distrikt Konačnom arbitražnom odlukom i trajnim prenosom ovlaštenja od strane entiteta na Distrikt, postao ovlašten da unutar granica Distrikta, kroz svoje institucije, trajno i samostalno ispoljava sva ona ovlaštenja koja ispoljavaju entiteti unutar teritorije na kojoj su svoja ovlaštenja zadržali. Kako po Konačnoj odluci Distrikt nije teritorija na kojoj entiteti imaju ikakva ovlaštenja – jer su trajno i nepovratno prenijeta na Distrikt, radi se o diskontinuitetu bilo kakvih ovlaštenja entiteta unutar granica Distrikta. Sva ovlaštenja u Distriktu pripadaju Distriktu i njegovim institucijama, odnosno državi Bosni i Hercegovini i njenim institucijama, kao ekskluzivnom suverenu. To je suština cijele ove priče.

Podsjetit ću Vas i da Ustav BiH, kao Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma, inicijalno nije obuhvatao Brčko Distrikt BiH, jer je pitanje Distrikta povjereno arbitraži u skladu sa Aneksom II Dejtonskog mirovnog sporazuma te je konačno riješeno Konačnom arbitražnom odlukom – po kojoj su entiteti trajno (nepovratno) prenijeli ovlaštenja na Distrikt, a Distrikt je stavljen pod isključivi suverenitet države BiH, a što je naknadno i upisano u Amandman 1, člana VI.4 Ustava BiH, pri čemu su odluke Arbitražnog tribunala za Brčko postale dio ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine.

Mislim da sam već u ranijem tekstu nedvosmisleno jasno rekao da svako ima pravo da obilježava praznike u Brčkom, naravno, dok god postoji legalitet takvih praznovanja.

Ovu temu smatram manje bitnom u našem javnom dijalogu, ali u vezi s odgovornočću koju pominjete, moram Vas podsjetiti da ste kao gradonačelnik Distrikta prisustvovali proslavama praznika koji su proglašeni neustavnim od strane institucije BiH – Ustavnog suda BiH, a prema članu 1. stav (4) Statuta Distrikta, odluke institucija BiH su direktno primjenjive u Distriktu, pri čemu se u Vašem prisustvu, za vrijeme praznovanja, preispitivao legalitet i legitimitet navedene institucije. Da li je tada trebalo voditi računa kako se osjećaju oni kako kažete „drugi“, kada se u Brčkom praznuje neustavan praznik u prisustvu gradonačelnika? Ovdje ću se nadovezati sa praznovanjem 1. marta u Brčkom i polemikom oko kićenja grada. Mislim da ne treba obrazlagati legalitet proslave ovog državnog praznika, jer je on proglašen ustavnim odlukom Ustavnog suda BiH. Međutim, ne ulazeći u subjektivne i političke motive Vašeg neobilježavanja ovog praznika, ipak Vam moram reći da se i ovdje postavlja pitanje odgovornosti, a po pitanju kićenja grada. Ne zaboravljajući gore navedenu proslavu neustavnog praznika u Brčkom u prisustvu gradonačelnika Brčkog, ipak ću biti do kraja korektan i reći da ste Vi kao legalista inicirali da se preispita da li je kićenje grada povodom 1. marta izvršeno po propisima. Dobili ste rješenje inspekcije koje, kako kažete, utvrđuje da je kićenje izvršeno nepropisno. Ništa sporno i ja tu nepropisnost utvrđenu rješenjem inspekcije ne osporavam.

Međutim, citirat ću Vam član 132. Zakona o komunalnim djelatnostima BD BiH: „U vrijeme državnih i praznika Brčko distrikta BiH vrši se dekoracija i uređenje grada i naseljenih mjesta. Poslove postavljanja transparenata, zastava, tribina i drugih objekata i obilježja za vrijeme praznika za potrebe Vlade obavlja nadležno odjeljenje, ili drugo pravno lice koje gradonačelnik angažuje za obavljanje tih poslova.“

Dakle, u vrijeme državnih praznika „vrši se“ dekoracija grada. Nema „može da se vrši“ ili „vrši se ako“, nego se „vrši“. Po navedenom Zakonu i Zakonu o javnoj upravi ne postoji definisano „nadležno odjeljenje“ da vrši kićenje grada. Opravdano se postavlja pitanje, zašto gradonačelnik nije postupio po citiranoj normi, osigurao kićenje grada, odnosno angažovao pravno lice da izvrši kićenje grada? Da li je uistinu do kraja odgovorno preispitivati propisnost kićenja grada koju po zakonskoj normi treba da vrši onaj ko inicira takvo preispitivanje?

Još jednom Vam iskazujem veliki respekt povodom civilizovanog i argumentovanog dijaloga koji ste vodili sa mnom, a koji je danas uopšteno prava rijetkost u javnom prostoru Distrikta, te Vas najsrdačnije pozdravljam.

 

Enes Pašalić.

Veza:

KAO PRAVNA FIKCIJA ILI STVARNA ČINJENICA, BRČKO OBEZBJEĐUJE KONTINUITET REPUBLIKE SRPSKE

Izdvojeno

Kad se već cijepimo, najbolje i da se pricijepimo Srbiji

Sav jad i bijeda bh.društva pokazali su se posljednjih dana. Došli smo do dna u svakom pogledu. Lakrdija oko izbora gradonačelnika Sarajeva nanijela nam je...

ŠTE REĆI A NE ZAPLAKATI: Kako je u Brčkom biran Upravni odbor Javne zdravstvene ustanove “Zdravstveni centar”

„Šta reći, a ne zaplakati?“, možda je najbolja uvodna rečenica za tekst koji se bavi nevjerovatnim zakonskim rješenjima i praktičnim improvizacijama u izboru članova...

U DISTRIKTU TREBA UVESTI „LOCKDOWN“ ILI TOTALNO „ZAKLJUČAVANJE“, ALI, I UVIJEK NEKO ALI…

Jučer je direktor Opšte Bolnice dr. Dušan Stokić, shodno novonastaloj epidemiološkoj situaciji, za HIT TV rekao da je „njegova procjena da bi trebalo uvesti...

TURSKI KONZULAT U BRČKOM JE IZMIŠLJOTINA: Brukamo se, pokazujući koliko malo poznajemo prošlost Distrikta

Dvorana hotela Bosna - Zadužbina Ljubomira Krsmanovića, u kojoj je tobože bio smješten Carski osmanski konzulat u Brčkom.Ovaj nacionalni spomenik, od silne naše brige,...

Kome je iz brčanske Vlasti smetala izložba portreta antifašista iz NOB-a autora Seada Hasanefendića?

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST   Događaji u Brčkom rijetko nalaze adekvatan prostor u entitetskim i općebosanskim medijima; no nedavno se dogodio revizionistički kulturni skandal prvog reda, koji...

Slučaj Nedeljko Tabakovic ili „U ĆUTANJU JE SIGURNOST“.

Zašto građani Brčkog ćute upitao je javno svoje sugrađane na svom gostovanju na BN Televiziji Nedeljko Tabaković, sudija Osnovnog suda u Brčkom. Na državnom...

BRČANSKI ŠIZOFRENI “SENSUS COMMUNIS”

Rezultati istraživanja pokazali su da je u Brčko Distrktu Bosne i Hercegovine došlo do refeudalizacije ekonomskih i socijalnih odnosa, da se društvena struktura uspostavlja...

BRČANSKI FENOMEN „ESED KADRIĆ“

To što je veliki pobjednik na nedavnim lokalnim izborima Esed Kadrić u potonjem izboru za gradonačelnika Distrikta dobio podršku čak 30, od ukupno 31-og...