bdf.brcko@gmail.com

Odgovor E. Pašalića na reagovanje gradonačelnika Milića povodom teksta „ Bez obzira na Dan srpskog jedinstva, Distrikt ne obezbjeđuje kontinuitet RS…

Uvaženi gradonačelniče Miliću,

Prije svega želim da izrazim zadovoljstvo Vašim civilizovanim i argumentovanim tekstom (reagovanjem), koji je, nažalost, u današnjem vremenu u javnom i političkom prostiru postao prava rijetkost. Zbog važnosti teme moj odgovor je malo duži, što i vama stoji na raspolaganju.

Sintetički gledano, osnovna teza koju kroz Vaš demant adresirate, parcijalno se pozivajući na paragrafe 51, 52 i 53 Konačne arbitražne odluke za Brčko, je ta da je Brčko Distrikt sastavni dio Republike Srpske. Pri tome zaboravljate pomenuti tri stvari. Prvo, Brčko Distrikt je teritorijalno cijelom svojom površinom sastavni dio kako RS-a tako i Federacije BiH jer je kondominijum (zajedničko vlasništvo) oba entiteta. Drugo, kondominijum je stvoren isključivo da bi se Konačna arbitražna odluka za Brčko mogla uklopiti u Ustav Bosne i Hercegovine koji predviđa državu Bosnu i Hercegovinu čiji je teritorij sastavljen od dva entiteta i ne poznaje mogućnost da unutar granica BiH postoji neki treći, od entiteta nezavisan teritorij. Treće i najvažnije, kondominijum (zajedničko vlasništvo) je pravo bez sadržaja (ovlaštenja), svojevrsna pravna fikcija, jer su entiteti sva svoja ovlaštenja trajno prenijeli na Distrikt, a Distrikt je stavljen pod isključivi suverenitet države Bosne i Hercegovine.

Da pojasnimo.

1. Teritorijalni kontinuitet Republike Srpske u Brčko Distriktu BiH ne postoji samostalno kako ga Vi najčešće predstavljate u javnosti. Kako je Brčko Distrikt BiH Konačnom arbitražnom odlukom postalo zajedničko vlasništvo (kondominijum) dva entiteta, teritorijalni kontinuitet RS-a na cijelom području Distrikta egzistira isključivo zajedno sa istim takvim teritorijalnim kontinuitetom Federacije Bosne i Hercegovine. Stoga smatram da biste Vi kao gradonačelnik svih građana Distrikta trebali da promovišete i teritorijalni kontinuitet Federacije BiH u Brčkom kad god postoji prilika za to (pa i isključivi suverenitet države Bosne i Hercegovine u Brčko Distriktu BiH), baš kako to činite promocijom teritorijalnog kontinuiteta Republike Srpske.

Navedeni teritorijalni kontinuitet oba entiteta se ostvaruje na cijelom području Brčko Distrikta BiH (paragraf 11 Konačne arbitražne odluke). U tom smislu treba tumačiti i paragrafe 51 i 53 Konačne arbitražne odluke – teritorijalni kontinuitet RS-a koji postoji isključivo, jednako i paralelno sa istim takvim teritorijalnim kontinuitetom FBiH na cijelom području Distrikta.

Kao pravnik i sami znate da „condominium“ ili kako ga Konačna arbitražna odluka u slučaju Distrikta naziva: „zajedničko vlasništvo/svojina“ nema određene ni fizičke ni idealne dijelove na kojima zajedničari (u slučaju Distrikta, FBiH i RS) pojedinačno ostvaruju svoja vlasnička prava. Pravo zajedničkog vlasništva pripada isključivo svim zajedničarima zajedno, u svakom dijelu predmeta zajedničkog vlasništva. Naprimjer, RS je zajednički vlasnik u Gornjem Rahiću i Maoči jednako kako je FBiH zajednički vlasnik u Potočarima ili na Ilićki. Nijedan zajedničar ne može bilo šta uraditi sa predmetom zajedničkog vlasništva bez saglasnosti drugog (što razlikuje zajedničko vlasništvo od npr. suvlasništva). Pravno-teorijski, zajedničko vlasništvo dva entiteta u Distriktu bi se trebalo ostvarivati na način da oba entiteta konsenzusom ispoljavaju svoja ovlaštenja iz zajedničkog vlasništva bilo gdje na javnom prostoru Brčko Distrikta BiH.

Međutim, u slučaju Brčko Distrikta BiH, ovo ispoljavanje pravnog sadržaja zajedničkog vlasništva kroz ovlaštenja entiteta, ostaje u domenu pravne teorije, jer Konačna arbitražna odluka, kao akt kojom je utemeljen Distrikt i regulisan njegov status, oduzela je ovlaštenja entitetima iz sadržaja njihovog prava zajedničkog vlasništva i ovo pravo pretvorila u svojevrsnu pravnu fikciju, kako ću objasniti u tački 3. ovog teksta.

2. Nejasno mi je šta nastojite postići djelimično citirajući paragraf 52 Konačne odluke, a čiji cijeli sadržaj zapravo glasi: „RS i dalje tvrdi, kao sto je to činila u prošlosti, da je jedan od ciljeva Dejtona bio da teritorija RS nakon Dejtona obuhvati najmanje 49% cijele BiH. Pa ipak, ova Odluka ničim ne ograničava taj teritorijalni dio. Štaviše, pošto će veličina teritorije koja se dodaje RS-u u skladu sa principom “condominiuma” biti veća od one koja se dodaje Federaciji, procenat teritorijalnog udjela RS će se ovom
Odlukom povećati“.

Iskreno se nadam da djelimičnim citiranjem ovog paragrafa niste pokušali insinuirati da je procenat teritorijalnog udjela RS-a u Distriktu veći od procenta udjela FBiH. Bojim se da bi u takvoj insinuaciji mogle plivati kapi onoga što bi kroz medije postalo kako kažete, parafrazirajući Šopenhauera, potencijalni otrov za dušu i duh. Vjerovatno kao pravnik i sami znate, a kako smo već objasnili ranije, zajedničko vlasništvo nema određene ni fizičke ni idealne dijelove i predmet zajedničkog vlasništva pripada svim zajedničarima jednako.
Paragraf 52 Konačne odluke zapravo govori o tome da je prije uspostave Distrikta, teritorij opštinskih aranžmana Brčko-Ravne i Brčko-Rahić, na kojima prije uspostave Distrikta RS nije imala nikakva prava, bio površinski veći od teritorija opštinskog aranžmana brčanske opštine Republike Srpske, na kojoj prije uspostave Distrikta, FBiH nije imala nikakva prava. Uspostavom Distrikta, FBiH i RS imaju zajedničko vlasništvo (kondominijum) na teritoriji sva tri navedena opštinska aranžmana (predratna opština Brčko), jer je od njih sačinjen i današnji teritorij Distrikta. Paragraf 52 stoga upućuje da ne može biti govora o narušavanju principa 51:49 na koji se u arbitraži pozivala RS, jer se RS kroz zajedničko vlasništvo (kondominijum) na teritoriji današnjeg Distrikta, teritorijalno protegnula na površinski veći teritorij od onoga na koji se kroz isti taj kondominijum protegnula FBiH.

3. Naposlijetku, ono najvažnije.

Da, gradonačelniče Miliću, Konačna Arbitražna odluka za Brčko, kao ozbiljan pravni dokument kojim se rješava jedan kompleksan teritorijalni spor, koristi se ozbiljnim pravnim sredstvima, pa tako i pravnim fikcijama, a koje, kako vjerovatno i sami znate, u teoriji prava, spadaju u vrstu pravnih predmnjeva čija je upotreba itekako zastupljena u značajnim zakonskim i drugim pravnim rješenjima.

I ne, nije cjelokupna Arbitražna odluka pravna fikcija, nego je kondominijum dva entiteta na području Brčko Distrikta BiH svojevrsna pravna fikcija. Vaše dovođenje u pitanje cijele Arbitražne odluke zbog pravne fikcije koju ista koristi nema nikakvu logiku, to bi bilo kao da dovedete u pitanje čitav zakon o nasljeđivanju zbog odredbe i pravne fikcije da se nerođeno dijete smatra rođenim u trenutku ostaviteljeve smrti.

Pravna fikcija u teoriji prava definiše se kao: nepostojeća „činjenica“ – za koju se uzima da postoji (zapravo nije, a navodi se da jeste) ili postojeća činjenica za koju se uzima da ne postoji (zapravo jeste, a navodi se da nije). Pravne fikcije mogu biti raznolike i njihova upotreba u pravu je svestrana. Pored toga, Vi kao pravnik sigurno znate da svako pravo u sebi sadrži određen skup ovlaštenja koji ga čine pravom, a što se u teoriji prava naziva sadržajem prava. Tako pravo vlasništva na nekoj stvari sadrži ovlaštenja: korištenja stvari, upotrebe stvari, raspolaganja sa stvari, itd.

Zajedničko vlasništvo (kondominijum) dva entiteta na teritoriji Brčko Distrikta BiH ne sadrži nikakva ovlaštenja za entitete, radi se o pravu bez sadržaja (ovlaštenja) za njegove nosioce (entitete), a da bismo to dokazali citiraćemo Konačnu arbitražnu odluku.

Paragrafi 9 i 11 Konačne arbitražne odluke navode da:

(9) „…od dana koji odredi Supervizor (8. mart 2000. godine, op.a), smatraće se da su entiteti delegirali sva svoja ovlašćenja vezana za upravljanje u predratnoj opštini Brčko novoj ustanovi multietničkoj demokratskoj vladi poznatoj kao “Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine” pod ekskluzivnim suverenitetom Bosne i Hercegovine. Pravni efekat će se sastojati u trajnom prestanku ovlašćenja oba entiteta na teritoriji opštine i njenom ponovnom uspostavljanju u obliku jedinstvene administrativne jedinice.“

(11) „Po uspostavljanju novog Distrikta, njegova celokupna teritorija (tj. predratna opština Brčko) će postati zajednička svojina (tzv. condominium) koja istovremeno pripada i jednom i drugom entitetu: teritorija RS će obuhvatati cijelu opštinu, što važi i za teritoriju Federacije. Pa ipak, entiteti neće imati nikakvih ovlašćenja unutar granica Distrikta, kojim će upravljati unitarna vlada.“

Dakle, po citiranim paragrafima Konačne odluke, u Brčko Distriktu BiH, entiteti imaju pravo zajedničkog vlasništva (kondominijum), ali nemaju NIKAKVIH OVLAŠTENJA! Sva svoja ovlaštenja prenijeli su TRAJNO na Brčko Distrikt BiH! Brčko Distrikt BiH je pod EKSKLUZIVNIM (ISKLJUČIVIM) suverenitetom države Bosne i Hercegovine!

Pa pitam onda ja Vas, gradonačelniče, kao pravnika, šta je po svom sadržaju pravo zajedničkog vlasništva (kondominijuma) entiteta u Brčko Distriktu, ako su po Konačnoj odluci sva ovlaštenja entiteta (a ovlaštenja su sadržaj nekog prava) trajno prenijeta na Brčko Distrikt, a isti je pod isključivim suverenitetom države BiH? Ako kondominijum entiteta u Distriktu nema nikakav sadržaj, iz njega ne proizilaze nikakva ovlaštenja za entitete po Konačnoj odluci, ne radi li se onda o svojevrsnoj pravnoj fikciji? Pravu koje formalno to jeste, ali po sadržaju to nije, jer sadržaja zapravo nema, s obzirom da su sva ovlaštenja entiteta trajno prenijeta na Distrikt, a isti je pod isključivim suverenitetom države Bosne i Hercegovine.

Jedina praktična svrha zajedničkog vlasništva dva entiteta na teritoriji Brčko Distrikta BiH je teritorijalni kontinuitet oba entiteta na jednak način na cijeloj teritoriji Brčko Distrikta BiH, a sa isključivim ciljem da se Konačna arbitražna odluka na taj način uklopi u Ustav Bosne i Hercegovine koji predviđa državu teritorijalno sastavljenu od dva entiteta, bez neke treće teritorije koja teritorijalno ne pripada nijednom od dva entiteta.

Sve navedeno nije moj lični konstrukt, nego je produkt pravne umješnosti i genijalnosti nedavno preminulog predsjedavajućeg arbitra Arbitražnog tribunala za Brčko, uvaženog Robertsa Owena, izražen kroz tekst Konačne arbitražne odluke za Brčko. Za više toga na ovu temu i detaljnije o brčanskom kondominijumu kao pravnoj fikciji upućujem Vas na knjigu Matthewa Parisha „A Free City in the Balkans: Reconstructing a Divided Society in Bosnia“. Matthew Parish je dugo radio kao pravni ekspert u Brčkom za vrijeme supervizije, a u određenom periodu savjetovao je i sadašnjeg člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. I ne samo njega. Tu su i Henry L. Clarke koji govori o “ promjeni ustavne strukture van samog ustava” (Changing the constitutional structure outside the Constitution ), CARL DAHLMAN i GEARÓID Ó TUATHAIL koji Distrikt nazivaju “trećim bosanskim prostorom” (Bosnia’s Third Space), Alex Jeffreya i mnogi drugi, pa i srpski autori koji znaju i javno pišu da je Distrikt “izuzet iz političko-pravnog poretka RS“ i da je i “danas moguće da Republika Srpska ostane, ne samo bez ingerencija nad Brčko Distriktom, jer je bez njih ostala, već i bez suvlasništva nad teritorijom Brčkog”.

Što se tiče entitetskog državljanstva, sada smo kroz Zakon o ličnim dokumentima prisiljeni da ga biramo u Brčkom i pri tome da ga upisujemo u ličnu kartu. Bošnjački vlastodršci, kako sa lokalnog tako i sa državnog nivoa, pristali su na navedeno, a takva prisila nikada nije smjela zaživjeti u Brčko distriktu BiH jer nije u skladu sa Konačnom arbitražnom odlukom i zakonima o državljanstvu. Podsjetiću Vas da smo diskusiju na ovu temu već vodili krajem 2015. i početkom 2016. godine te da se nikada niste oglasili na posljednji tekst koji sam objavio na tu temu. Smatram da je sada već kasno da ponovo ozbiljno diskutujemo o tome.

Najljepše Vas pozdravljam,

Enes Pašalić

Veza:

Reagovanje gradonačelnika Milića na tekst E. Pašalića „ Bez obzira na Dan srpskog jedinstva, Distrikt ne obezbjeđuje kontinuitet RS…

Izdvojeno

Kad se već cijepimo, najbolje i da se pricijepimo Srbiji

Sav jad i bijeda bh.društva pokazali su se posljednjih dana. Došli smo do dna u svakom pogledu. Lakrdija oko izbora gradonačelnika Sarajeva nanijela nam je...

ŠTE REĆI A NE ZAPLAKATI: Kako je u Brčkom biran Upravni odbor Javne zdravstvene ustanove “Zdravstveni centar”

„Šta reći, a ne zaplakati?“, možda je najbolja uvodna rečenica za tekst koji se bavi nevjerovatnim zakonskim rješenjima i praktičnim improvizacijama u izboru članova...

U DISTRIKTU TREBA UVESTI „LOCKDOWN“ ILI TOTALNO „ZAKLJUČAVANJE“, ALI, I UVIJEK NEKO ALI…

Jučer je direktor Opšte Bolnice dr. Dušan Stokić, shodno novonastaloj epidemiološkoj situaciji, za HIT TV rekao da je „njegova procjena da bi trebalo uvesti...

TURSKI KONZULAT U BRČKOM JE IZMIŠLJOTINA: Brukamo se, pokazujući koliko malo poznajemo prošlost Distrikta

Dvorana hotela Bosna - Zadužbina Ljubomira Krsmanovića, u kojoj je tobože bio smješten Carski osmanski konzulat u Brčkom.Ovaj nacionalni spomenik, od silne naše brige,...

Kome je iz brčanske Vlasti smetala izložba portreta antifašista iz NOB-a autora Seada Hasanefendića?

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST   Događaji u Brčkom rijetko nalaze adekvatan prostor u entitetskim i općebosanskim medijima; no nedavno se dogodio revizionistički kulturni skandal prvog reda, koji...

Slučaj Nedeljko Tabakovic ili „U ĆUTANJU JE SIGURNOST“.

Zašto građani Brčkog ćute upitao je javno svoje sugrađane na svom gostovanju na BN Televiziji Nedeljko Tabaković, sudija Osnovnog suda u Brčkom. Na državnom...

BRČANSKI ŠIZOFRENI “SENSUS COMMUNIS”

Rezultati istraživanja pokazali su da je u Brčko Distrktu Bosne i Hercegovine došlo do refeudalizacije ekonomskih i socijalnih odnosa, da se društvena struktura uspostavlja...

BRČANSKI FENOMEN „ESED KADRIĆ“

To što je veliki pobjednik na nedavnim lokalnim izborima Esed Kadrić u potonjem izboru za gradonačelnika Distrikta dobio podršku čak 30, od ukupno 31-og...