Proteklih dana društvenim mrežama i kanalima komunikacije dijelili su se različiti videosnimci i fotografije vojnih vozila širom Bosne i Hercegovine, što je izazvalo strah i nemire među stanovnicima, naročito zbog sve izraženijih prijetnji secesijom koje upućuje predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik.
U bosanskom jeziku uvriježena je izreka “Koga je jednom guja ujedala i guštera se boji”, stoga nije ni čudo da se političke poruke upućene s najviših nivoa vlasti manjeg bh. entiteta kod naroda dočekuju s rezervom.
Prisustvo EUFOR-a na ulicama kao faktor odvraćanja od jednostranih poteza
“Slobodna Bosna” kontaktirala je stručnjaka za sigurnost i profesora na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerzieta u Sarajevu Nedžada Korajlića kako bi nam pojasnio sigurnosnu situaciju u BiH.
“Očito je da stanovnici Bosne i Hercegovine primjećuju povećanu prisutnost vojnih vozila, što može izazvati zabrinutost i nagađanja o aktivnostima i namjerama snaga EUFOR-a i NATO-a u regiji. EUFOR (European Union Force) i NATO (North Atlantic Treaty Organization) često provode redovne operacije ili manevarske vježbe, koje mogu uključivati povećanu mobilnost vojnih vozila i osoblja. Ove aktivnosti su obično planirane i dio su širih mirovnih i sigurnosnih operacija u Bosni i Hercegovini, koje su usmjerene na održavanje stabilnosti i mira”, pojasnio je Korajlić.
Nedavno je za “SB” vojnopolitički analitičar Neven Kazazović pojasnio kako EUFOR brine za cijelu BiH, te kako se oni očigledno pripremaju da neke čudne ili opasne situacije preduhitre. No, narod Bosne i Hercegovine nažalost nema previše povjerenja prema vojnim trupama međunarodne zajednice, što je također posljedica (ne)djelovanja u proteklom ratu.
“Što se tiče reakcije EUFOR-a i NATO-a na specifične sigurnosne izazove, te organizacije obično reagiraju u skladu s mandatima koje imaju u regiji. Težište je na podržavanju Bosne i Hercegovine u očuvanju sigurnog i stabilnog okruženja. Ako postoji poseban razlog za povećano prisustvo vojnih snaga, to bi moglo biti kao odgovor na konkretne sigurnosne prijetnje ili kao dio redovitih vježbi”, pojašnjava nam Korajlić dodajući kako za tačne informacije o specifičnim aktivnostima i planovima EUFOR-a i NATO-a, najbolje je pratiti službene izvore i izvještaje ovih organizacija, kao i lokalne vlasti i medije koji mogu pružiti ažurirane informacije o trenutnoj situaciji u regiji.
“Povećana prisutnost vojnih snaga kao što su EUFOR i NATO u Bosni i Hercegovini može imati više funkcija, uključujući odvraćanje od potencijalno destabilizirajućih akcija od strane političkih aktera ili grupa. U kontekstu trenutnih političkih tenzija, posebno s obzirom na izjave i aktivnosti koje dolaze od političkog liderstva Republike Srpske i Milorada Dodika, prisutnost međunarodnih vojnih snaga može djelovati kao faktor odvraćanja protiv neodgovornih ili jednostranih poteza koji bi mogli ugroziti mir i stabilnost u regiji”, smatra Korajlić.
Svaki pokušaj kršenja Dejtona naići će na odgovor
Iako predsjednik RS-a i lider SNSD-a već godinama koristi prijeteću političku retoriku i spominje secesiju RS-a, proteklih dana ona je izraženija zbog ljutnje srpskih i srbijanskih lidera jer će se u maju ove godine pred najvišim tijelom UN-a naći Rezolucija o genocidu u Srebrenici, koju podržava veliki broj svjetskih sila i očekuje se da će biti usvojena.
Dodik je najavio kako će vlasti RS-a na dan kada se bude glasalo o Rezoluciji biti u Srebrenici, gradu u kojem su 1995. godine pripadnici Vojske RS-a počinili genocid, te je najavio i da ukoliko Rezolucija bude izglasana “oni” kreću u “mirnu disoluciju” a, kako je naveo, RS se već odvojila od ostatka države institucionalno i zakonski.
“Dodikovi komentari i akcije koje sugeriraju težnje ka većoj autonomiji ili neovisnosti Republike Srpske često izazivaju zabrinutost na domaćem i međunarodnom nivou, jer postoje bojazni da bi takvi potezi mogli dovesti do političke i sigurnosne nestabilnosti. Međunarodne snage, stoga, osim što pružaju sigurnosni nadzor, također služe kao garancija da će svaki pokušaj destabilizacije ili kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma naići na odgovor”, rekao je Korajlić za “SB”.
“Važno je napomenuti da EUFOR i NATO, iako su prisutni kako bi podržali mir i stabilnost, djeluju unutar okvira svojih mandata i međunarodnih zakona, te bilo kakva njihova akcija ili povećana prisutnost obično ima za cilj očuvanje statusa quo i sprečavanje eskalacije sukoba. Za najtačnije informacije i razumijevanje trenutnih vojnih i političkih događaja u Bosni i Hercegovini, korisno je pratiti izjave i saopćenja relevantnih međunarodnih tijela i lokalnih vlasti”, rekao nam je Korajlić te je dodao:
“Područje Brčkog je posebno osjetljivo, jer u slučaju neke eskalacije to je neuralgična tačka u BiH“, navodi Korajlić dodajući i kako Dodik često koristi retoriku o “mirnom razlazu” kao politički alat, posebno u kontekstima koji se tiču osjetljivih pitanja poput Rezolucije o Srebrenici.
“Najavljivanje promjena nakon usvajanja takve rezolucije može se tumačiti kao nastavak njegove strategije za postizanje političkih ciljeva kroz prijetnje ili pritisak na protivnike”, smatra Korajlić.
Dodikovo ponašanje nakon 7. maja ključno
Nepovjerljive građane dodatno su zabrinuli pozivi na militarizaciju, od kojih su neki bili lažni. Pa tako glasanje o Rezoluciji u Generalnoj skupštini UN-a sada iščekuje cijela država, a ono je sa 2. prolongirano na period između 7. i 12. maja.
Korajlić smatra da u vezi sa budućim događajima očekivanja mogu varirati, stoga smatra da najprije možemo očekivati političke tenzije.
“Ako se Rezolucija o Srebrenici usvoji, to bi moglo dovesti do povećanih političkih tenzija unutar Bosne i Hercegovine, posebno između entiteta Federacije BiH i Republike Srpske”, naveo je Korajlić te dodao kako zatim možemo očekivati i reakciju međunarodne zajednice.
“Međunarodna zajednica, uključujući EU, SAD, i druge relevantne aktere, vjerojatno će pažljivo pratiti situaciju i potencijalno intervenirati putem diplomatskih kanala ili javnih izjava kako bi se osiguralo poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i općenito stabilnost u regiji”, naveo je Korajlić te je dodao i kako očekuje odgovor unutar BiH.
“U domaćem kontekstu, moguće je da će se pojačati nacionalistička retorika i postupci, što bi moglo dovesti do daljnjih podjela unutar zemlje. Ovo bi moglo uključivati političke poteze ili izjave koje bi mogle eskalirati napetosti”, naveo je Korajlić za “SB” te dodao kako je moguće i smirivanje ove napete situacije.
“Sa druge strane, moguće je i da se Dodikove prijetnje ‘mirnim razlazom’ neće materijalizirati u konkretne akcije. Ponekad su takve izjave više usmjerene na unutarnju političku publiku ili na pregovaračke pozicije nego na stvarne namjere za razlaz”, rekao je te dodao:
“Ponašanje lidera Republike Srpske i reakcije međunarodne zajednice bit će ključni faktori u određivanju ishoda nakon 7. maja. Kako bi se razumjele moguće posljedice, važno je pratiti kako će se razvijati situacija i kako će različiti politički i međunarodni akteri reagirati na Dodikove izjave i postupke”, rekao je univerzitetski profesor i stručnjak za sigurnost Nedžad Korajlić za “Slobodnu Bosnu”.
(S. Hodžić)