Slučaj Safeta Pizovića, direktora Kancelarije za pravnu pomoć i predsjednika Pravosudne komisije Brčko distrikta BiH, najbolje ilustruje sav apsurd pravosuđa u Brčkom.
Žurnal je ranije pisao da su protiv Pizovića podnesene dvije anonimne krivične prijave: kao direktor Kancelarije sam sebe je novčano nagradio i sam sebe je kao četvrtog člana imenovao u Komisiju za odabiranje arhivske građe i izlučivanje bezvrijednog registratorskog materijala. Pravilnikom o arhivskom poslovanju je, inače, predviđeno da ova Komisija ima tri člana.
U ovim radnjama za Tužilaštvo Brčko distrikta BiH nema elemenata krivičnog djelo.
„Očigledno je da prijavljeno nije kazneno djelo“, stoji u naredbi o neprovođenju istrage koju je donio postupajući tužitelj Pavo Radoš, a koju je Žurnal dobio na uvid.
Zbog ove odluke je, saznajemo, protiv tužitelja Radoša podnesena prijava Uredu disciplinskog tužioca zbog sumnje da je po obavljanju svih neophodnih predistražnih radnji bez objektivnog opravdanja propustio da bez odlaganja, na efikasan i zakonit način, nastavi procesno postupanje, odnosno da donese naredbu o sprovođenju istrage.
Iz Ureda su kratko potvrdili da su zaprimili ovu prijavu.
SAM SEBE IMENOVAO U KOMISIJU, ALI ZA TUŽILAŠTVO NIJE MOGUĆE UTVRDITI KOME SE PRIBAVLJA IMOVINSKA KORIST
U obrazloženju naredbe o neprovođenju istrage, između ostalog, stoji da je nesporno da je prijavljeni u dva navrata donio odluke o imenovanju Komisije za odabir arhivske građe u sastavu od četiri člana i da takvo imenovanje nije u skladu s Pravilnikom, ali da nije moguće utvrditi da li je i kome Pizović nastojao pribaviti korist u vidu nezakonitog imenovanja za člana Komisije.
Izvori Žurnala bliski pravosuđu u Brčkom sumnjaju da se u ovom slučaju „namjerno zaboravlja“ da direktor ne može biti naredbodavac i računopolagač jer se radi o sukobu interesa.
„Kako je sam sebe, kao četvrtog i prekobrojnog člana, imenovao u Komisiju (jer niko drugi za to nema ovlaštenja) jasno je da je sam sebi pribavio korist. Šta tu nije jasno“, naglašavaju isti izvori.
Žurnal je ranije pisao o ovim slučajevima i „nagrađivanje samog sebe“ je ujedno i razlog zbog kojeg su poslanici Skupštine Brčko distrikta BiH podržali inicijativu o promjeni dosadašnjeg sistema nagrađivanja u pravosudnim institucijama. Pizović je, podsjetimo, pred zastupnicima za nagradu izjavio da je dobio, pa je upitao „da li je trebao vratiti“, dok je za slučaj imenovanja sebe u Komisiju izjavio da „to niko nije htio da radi, pa je on morao“.
Podsjetimo i na to da je Komisija, kako je to propisano Pravilnikom, već imala tri člana, tako da im četvrti nije bio ni potreban.
Zanimljivo je i to da u obrazloženju naredbe stoji da je „imenovanje sebe kao četvrtog člana propust koji može biti osnov za drugu vrstu odgovornosti“. Žurnal je još početkom ove godine objavio informaciju da Pizović neće ni disciplinski odgovarati. Naime, disciplinski tužilac iz Brčko distrikta BiH donio je zaključak još u martu 2023. da odbacuje anonimnu prijavuprotiv Pizovića jer je podnesena od neovlaštenog organa ili lica.
„Nemoguće da u tužilaštvu nisu znali da je disciplinska prijava već odbačena zbog anonimnosti. I tako, svi sve znaju, ali sve se radi da se ništa ne uradi. Neobjašnjivo je i da u naredbi o neprovođenju istrage stoji da nema štete po budžet jer je potrošeno manje od planiranih sredstava. Da li to znači da se može i krasti, ali do iznosa planiranih sredstava“, navodi izvor Žurnala.
ZATVORENI KRUG U BRČKOM
Naši izvori tvrde, a što su ranije isticali i pojedini zastupnici, da sve počinje i završava sa Pravosudnom komisijom Brčko distrikta BiH koju, između ostalog, čine čelni ljudi brčanskog pravosuđa.
Predsjednik Pravosudne komisije je direktor Kancelarije za pravnu pomoć.
Sagovornici Žurnala podsjećaju da u Pravosudnoj komisiji postoji disciplinski tužilac i disciplinska komisija. Disciplinski tužilac je sekretar Pravosudne komisije, a kojem je šef predsjednik Pravosudne komisije, odnosno upravo Safet Pizović.
„Ovo je zatvoreni krug. Pravosudna komisija u Brčkom se definiše kao otuđeni centar moći sa unutrašnjim zloupotrebama. Zamislite da tužilac ili sudija učine krivično djelo moralo bi ih optužiti Tužilaštvo Brčko distrikta, a sudilo bi im se u Osnovnom sudu. Tu prestaje pravo na pravično suđenje, objektivan, nezavisan i nepristrasan sud“, naglašavaju sagovornici Žurnala.
Bivši sudija, tužilac i trenutno advokat Osman Mulahalilović kaže za Žurnal da je temeljni problem što u Brčkom ne postoji podjela na zakonodavnu, izvršnu i sudsku u dijelu da zakonodavni okvir za pravosuđe zapravo radi Pravosudna komisija.
Pravosudnu komisiju čine glavni tužilac, predsjednici Osnovnog i Apelacionog suda, direktor Kancelarije za pravnu pomoć, te sudija Ustavnog suda BiH, pravobranilac i tri građanina Brčko distrikta.
„Pravosudna komisija vrši ulogu Ministarstva pravde. Oni predlažu zakone iz oblasti pravosuđa. Isti ljudi kreiraju zakon na osnovu kojih sude. U demokratskim društvima se ne može desiti da funkciju ministra pravde vrše predsjednici sudova. To je nespojivo i nema nigdje u svijetu osim u Brčko distriktu“, kaže Mulahalilović, te naglašava da je Pravosudna komisija, u dijelu pravosuđa, uzela dvije vlasti sudsku i izvršnu.
On podsjeća da je na ovakav način prekršena dopunska odluka na konačnu arbitražnu odluku iz 1999. godine kojom je presuđeno da se oformi odjel za pravosuđe, koji nikad nije oformljen.
Na adresu OHR-a smo uputili pitanje za supervizora za Brčko distrikt BiH, a koju funkciju trenutno obnaša Jonathan Mennuti, zbog čega ovaj Odjel za pravosuđe nikada nije oformljen. Konkretan odgovor nismo dobili, osim već poznate činjenice da su nadležnosti, koje su do uspostave Distrikta pripadale entitetskim ministarstvima pravosuđa, preuzeli različiti organi Distrikta.
„Ove nadležnosti provode Pravosudna komisija, Pravobranilaštvo i Kancelarija za pravnu pomoć Brčko distrikta BiH. Oni u skladu sa Statutom te naknadnim posebnim propisima, djeluju kao nezavisni organi, kao i Upravna inspekcija koja predstavlja dio javne uprave i funkcionira kao organizacijska jedinica Kancelarije gradonačelnika Brčko distrikta BiH“, naveli su.
Advokat Mulahalilović ukazuje na još jedan poseban aspekt, a to je Zakon o Sudu BiH iz 2020. u kojem je stajalo da je Sud BiH nadležan da odlučuje po „žalbama protiv presuda sudova posljednje instance u Brčko distriktu“.
„Taj član je neko ukinuo i onda nemate da povodom vanrednih pravnih sredstava odlučuje Sud BiH, a to je izuzetno važna stvar. Zakon je pisao da po žalbama odluke Apelacionog suda odlučuje Sud BiH i to je neko ukinuo, pa imate drugi i treći stepen u Apelacionom sudu Brčko distrikta, odnosno iste sudije odlučuju o drugom i trećem stepenu. To je veliki problem“, kaže Mulahalilović. Istovremeno podsjeća da u Federaciji BiH kantonalni tužitelji za svoj rad odgovaraju Federalnom tužilaštvu, dok u Brčkom ne odgovaraju nikome.
SKRATITI MANDATE RUKOVODIOCIMA PRAVOSUDNIH FUNKCIJA
Sudija Osnovnog suda Brčko distrikta BiH Nedeljko Tabaković još davno je upozoravao da „ukoliko želite vidjeti kako ne treba da radi pravosuđe, onda samo treda da dođete i snimite pravosuđe Brčko distrikta“.
OSNOVNI SUD BRČKO DISTRIKTA BIHSlužbenica suda kupila lažnu diplomu i ostala raditi do penzije
Još jedan primjer po kojem principu funkcioniše pravosuđe u Brčkom jeste i slučaj bivšeg predsjednika Osnovnog suda Brčko distrikta BiH Jadranka Grčevića koji je u 19 parničnih predmeta stranka u postupku. Od toga je u 16 predmeta on taj koji je tužio, pisao je Žurnal ranije.
Sve ovo omogućava Zakon jer u Brčkom nema delegacije nadležnosti, tako da se sve sudi u tamošnjem Osnovnom sudu. Pravni stručnjaci već odavno upozoravaju da je ovo jedna od mnogobrojnih stavki koja se mora mijenjati.
Podsjetimo da je Grčević, zahvaljujući svom sudu, u jednom predmetu uspio da za nanošenje duševne boli naplati čak 20.000 KM, a u još dva 7.000 KM i 9.000 KM.
Sudija Tabaković ističe da u prvom redu treba mijenjati Zakon o Pravosudnoj komisiji, ali i Zakon o VSTV-u.
„Stručne saradnike treba da bira VSTV kao u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, zatim sudije tajnim glasanjem treba da biraju svog predstavnika u VSTV, a ne šefovi koji sjede u Pravosudnoj komisiji jer to onda nije predstavnik sudija. Također, strogo treba odrediti mandate rukovodilaca u pravosudnim institucijama“, dodatno je pojasnio Tabaković.
Podsjetimo da je Jadranko Grčević na poziciji predsjednika Osnovnog suda bio punih 20 godina, a u penziju je otišao nakon što je protiv njega podignuta disciplinska tužba. Dugogodišnje mandate, čak 22 godine, imaju i glavni tužilac tužilaštva Brčko distrikta BiH Zekerija Mujkanović i predsjednik Apelacionog suda Damjan Kaurinović.
PRAVDA JE SPORA ALI I NEDOSTIŽNAVSTV dozvolio da Jadranko Grčević nekažnjen ode u penziju
Njih trojica su zvanično na ove funkcije imenovani odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH 1. aprila 2002.
(zurnal.info)