Nikolina je učenica drugog razreda Poljoprivredne i medicinske škole Brčko, i kaže kako prije nego je postala članica lokalne grupe projekta “Mladi za čist zrak”, nije mogla ni zamisliti da može u velikoj mjeri uticati na pozitivne promjene u svojoj sredini.
“Nevjerovatno mi je zvučalo da ću nekada da odem u Vladu i da se borim za prava i zagovaram, da ću da pomjeram neke strategije i učestvujem na konferenciji ili okruglom stolu. Drago mi je što sam kroz ovaj projekat uspjela da naučim kako doći do nekih rezultata, kako se boriti za svoja i prava svih nas na čist zrak, te kako treba da se postupi prema vlasti kako bismo dobili odgovore i rješenja”, kaže Nikolina, koja se sa kolegama Emirom i Harisom, kolegicom Marijom, te profesoricom biologije Melisom Vejzović protekle dvije godine bori za čistiji zrak i okoliš u Brčkom.
Pored Brčkog, Centar za ekologiju i energiju, u partnerstvu sa UNICEF-om BiH i uz podršku Kraljevine Švedske, projekat “Mladi za čist zrak” provodi još u Tuzli, Lukavcu, Živinicama, Ugljeviku, Bijeljini, Sarajevu, Zenici, Maglaju i Kaknju. Upravo kontakte s mladima iz drugih gradova, članovi brčanskog tima Emir i Haris ističu kao posebno značajne:
“Poznanstva sa mladima iz drugih gradova u projektu koje smo sretali na zajedničkim događajima su nam od velike koristi, jedni drugima smo pomagali, upoznali smo se sa problemima koje svako od nas ima, te razmijenili iskustva i olakšali jedni drugima njihovo rješavanje. Vidjeli smo da nismo jedini grad koji ima određene probleme”, kaže Emir, pojašnjavajući neke od problema:
“Najveći problem koji smo detektovali kroz naš rad su individualna ložišta koja su velik izvor zagađenosti zraka, kao i granični prelaz koji se nalazi u centru grada, i kada se tu napravi gužva i formira kolona automobila poveća se koncentracija čestica pm2,5 i pm10. Što se individualnih ložišta tiče, ljudi lože sve što stignu – od guma do otpada, i to negativno utiče na kvalitet zraka”.
Kroz projekat su dobili i uređaj za mjerenje zagađenosti zraka, koji im je otkrio neke do tada ne zabilježene informacije s kojima su upoznali javnost, ali i nadležne vlasti:
“Kada smo počeli s mjerenjima, iznenadili smo se kada smo tokom novembra i krajem decembra izmjerili vrijednosti zagađenja koje su bile iste kao u Sarajevu. Zagađenje mjerimo uređajem koji smo dobili kroz projekat, pokazuje nam u kojim periodima je zagađenje najveće, i obično je to zimi u periodu pred večer kada krene loženje. Putem našeg uređaja pratimo sve te parametre, zapisujemo i analiziramo”, kaže Melisa Vejzović, profesorica biologije i koordinatorica Projekta, dodajući kako su priključeni na aplikaciju LuftDaten:
“Podaci s naše stanice su uvijek dostupni, lokalni mediji prate rezultate preko aplikacije i izvještavaju, a ako zabilježimo neke veće količine to i objavimo, alarmiramo javnost. Mi smo problem detektovali, prezentirali rezultate, i na nadležnima je da adekvatno reaguju. Trenutno se borimo i za to da Brčko dobije i zvanični uređaj za mjerenje kvalitete zraka, da budemo u koraku sa ostalim dijelovima države”.
Nikolina dodaje kako Brčko ima mobilnu stanicu koja prati zagađenje, ali da trenutno nije u funkciji:
“Išli smo u Vladu, raspitali se kod nadležnih, i rekli su nam da postoje planovi kako bi stanica trebala u narednom periodu biti u funkciji. Dok se to ne dogodi, mi imamo svoj uređaj, obavljamo svoja mjerenja i obavještavamo javnost”, pojašnjava.
Članice i članovi ekipe “Mladi za čist zrak Brčko” tokom proteklog perioda na razne načine radili su na podizanju svijesti građanki i građana o značaju očuvanja i zaštite životne sredine:
“U okviru projekta smo imali uličnu kampanju gdje smo dijelili LED sijalice gdje smo podizali svijest kroz direktni kontakt s građankama i građanima. Za sat vremena smo podijelili 100 sijalica i zaista je bila velika zainteresovanost, svakome ko je prišao štandu smo objasnili šta radimo, ko smo, objasnili smo problem zagađenog vazduha”.
Dodaju kako osim kroz direktne projektne aktivnosti, na podizanju svijesti rade i kroz posjete predstavnicama i predstavnicima vlasti, prezentacije u školi, gostovanja u lokalnim medijima, instagram stanicu koju vode, i na sve druge načine. Rade u okviru ekološke sekcije, i u prezentacije uključuju i druge učenice i učenice:
“Samo u oktobru smo održali 16 prezentacija koje su uključile oko 500 učenika. Držali smo prezentaciju za Dane otvorenih vrata, predavanja učenicima, nekada je to u holu škole, nekada idemo na časove odjeljenske zajednice. Pričali smo o LED sijalicama, o raznim uređajima, uštedi energije, a za Dan otvorenih vrata smo pričali o tome kako zagađen vazduh utiče na zdravlje. Imamo podršku iz Skupštine gdje su zastupnice podržale naš projekat i rekle da su tu za nas, kao i veliku podršku profesora i učenika, tako da projekat može ići samo na bolje”, pojašnjavaju Nikolina, Emir i Haris, dodajući kako su česti gosti i u medijima:
“Kad god dobijemo poziv trudimo se da odemo, gostovali smo tako prošle sedmice u emisiji na Radiju Brčko, pričali smo o projektu, o tome šta smo postigli i koja smo nova znanja stekli”.
Posebno su aktivni na instagram stranici koju sami vode, i preko koje žele uticati na vršnjakinje i vršnjake, te na najširu javnost:
“Naše aktivnosti zauzimaju veći dio sadržaja, ali objavljujemo i sve druge sadržaje koji nam mogu pomoći da dođemo do građana, da im probudimo svijest i da ne budemo površni. Ako vidimo neku lijepu sliku prirode, objavimo je, ako vidimo neki zagađeni dio Brčkog uslikamo, objavimo i pošaljemo neku poruku. Pravili smo i ankete gdje smo gledali koliko građani znaju o zagađenju vazduha, koliko žele da se taj problem riješi i da sami utiču na njegovo rješenje, dosta pratilaca se odazvalo, rezultati su sjajni, svi žele nešto da promijene, samo ih na to treba potaknuti”, pojašnjava Nikolina, koja je uz kolegu Emira zadužena za većinu sadržaja.
Svi iz ekipe raduju se prisustvu na završnom događaju projekta “Mladi za čist zrak” koji će se održati 18. aprila u Tuzli, i na kojem će mladi iz 10 gradova u BiH predstaviti šta su to radili u proteklom periodu. Tim iz Brčkog predstavljaće Nikolina, koja će biti jedna od panelistica i govoriće o motivaciji za učešće u projektima i akcijama zaštite okoliša:
“Pričaću o motivaciji, zašto treba biti u ovom projektu, koje su njegove dobre strane, zašto treba da se borimo za čist vazduh, a ostali panelistice i panelisti pričaće o aktivnostima koje smo obavljali, o radionicama, i biće to dobra prilika da razmijenimo ukupne utiske i iskustva”, kaže Nikolina, dodajući kako se nada da će mlađe generacije nastaviti sa aktivnostima koje su oni započeli kroz projekat:
“Mislim da svi trebamo biti ekološki osviješteni, da uvidimo probleme zajednice i problem zagađenog vazduha. Imamo dosta problema, i ovo je jedan dobar način da se promoviše ekologija. Ima dosta dobrih strana projekta, možete naučiti da razgovarate, da prezentujete, širite svoje znanje, da naučite kako da se ponašate u medijima i dajete izjave. Bitno je da mladima kažemo da ovo nije ništa strašno i da projekat nije tu da nekoga guši, niti je neka velika obaveza. Projekat je tu da proširimo znanje, da pokušamo nešto da uradimo, da budemo ekološki osviješteni, a vrijedi pokušati. Svakomo ko želi da se oproba ovo je jako dobra prilika”.
Profesorica Melisa kaže kako je posebno zadovoljna što se kroz projekat pokazalo da grupa mladih ljudi, uz dobru organizaciju i malo podrške može pokrenuti velike promjene u svojoj lokalnoj, ali i široj društvenoj zajednici:
“Kroz svoje aktivnosti uspjeli smo se nametnuti kao faktor. Nedavno je održana prva ekološka konferencija u gradu pod nazivom Zelena energija, oni su nas vidjeli, prepoznali, i mi smo jedina škola koja je pozvana na tu konferenciju, što znači da prate naše aktivnosti. I druge nevladine organizacije nas isto zovu, vide da smo aktivni, i kroz ovaj projekat se zaista čulo za nas”.
Svi iz ekipe pohađaju isti smjer – ekološki tehničar/ka, i kažu da im je učešće u ovom projektu odlična nadogradnja svega što uče u školi, i prostor u kojem mogu steći mnoge praktične vještine:
“Mi smo ekološki tehničari i brinemo se za prirodu i okoliš, i kada smo primili poziv da se priključimo projektu to nam je bila sjajna prilika da probamo nešto novo i proširimo naša znanja, i učešče u ovom projektu nam je prirodno. Zvanje ekološkog tehničara pruža mnoge mogućnosti, možemo da ispitujemo kvalitet vode, zemljišta, da radimo u laboratorijima, a isto tako imamo dobru osnovu za bilo koji prirodni, ali i druge fakultete. Perspektivan je smjer, ali dosta mladih nije obaviješteno da taj smjer postoji kod nas, i jedini je u BiH koji obuhvata sve strane ekologije”, pojašnjavaju.
Direktorica Poljoprivredne i medicinske škole Brčko Maja Ikić kaže kako je vrlo važno da se mladi ljudi angažuju na ovaj način, doprinose školi, i zajednici:
“Naša škola sudjeluje u mnogim projektima koje učenici realiziraju zajedno sa svojim profesorima. Sudjelovanjem u ovom projektu škola je dobila uređaj za mjerenje zagađenosti u našem gradu, gdje se svakodnevno obavljaju mjerenja i analize, i gdje doprinosimo informacijama. Zahvaljujući ovakvim projektima umnogome se unaprjeđuje saznajni proces kod učenika, kako i koliko štetno zagađenost utiče prvo na naše zdravlje, a potom i na okolinu. Svoje znanje dalje prenose na druge učenike i podižu svijest”.