Mada je već odavno jasno da je javna riječ u Brčkom izgubila svaki smisao, ipak je teško pasivno posmatrati ovu rašomonijadu (različita viđenja) oko jednog od najvažnijih pitanja za Brčko Distrikt BiH i BiH, pitanja statusa Distrikta u okviru daytonske BiH. Različita tumačenja ustavnog statusa Distrikta izazvana su saopštenjem Stranke za BiH povodom javne prezentacije mape BiH od strane g. Nešića na kojoj je Distrikt sastavni dio Republike Srpske (RS). U svome reagovanju Stranka za BiH osporava takav status Distrikta pozivajući se na Prostorni plan Brčkog po kojem Distrikt dijeli RS na dva dijela.
Nakon toga se javno oglasio g. Milić, predsjednik Skupštine Distrikta, i u skladu sa politikom svog stranačkog šefa g. Dodika sofisticirano, uz niz argumenata iznio tvrdnju da je osporavanje kontinuiteta RS u oblasti Brčkog, ne samo u suprotnosti sa Konačnom arbitražnom odlukom, nego predstavlja napad na Ustav BiH i daytonsku dvoentitetsku konstituciju BiH. Pri tome se pozvao na odredbe Konačne arbitražne odluke da RS zadržava svoj kontinuitet u Brčkom i da je teritorij RS Konačnom arbitražnom odlukom povećan, jer joj od tada pripada i Brčko.
Nakon toga oglasili su se i oni koji se nisu trebali oglasiti, a nisu se oglasili oni koji su se trebali oglasiti, uz učešće građana na društvenim mrežama a sve skupa daleko od ozbiljnog razumijevanja implikacija stavova koje zastupa g. Milić, uz još manje iznesenih ozbiljnih argumenata da se njegovi stavovi ospore.
Ono što je paradoksalna istina u ovom sporu je da su obje tvrdnje uslovno tačne. Stav g. Milića o kontinuitetu RS u Brčkom, formalno je tačan, a stav Stranke za BiH da Brčko dijeli RS na dva dijela, faktički je tačan. Postavlja se pitanje kako je to moguće?
Ono što citira g. Milić je formalno tačno, ali ne potpuno i cjelovito. Sve te odredbe koje navodi (kontinuitet, teritorija) dio su „kreativnog rješenja“ kojim se Arbitražna odluka morala uklopiti u daytonsku dvoentitetsku strukturu BiH, tako da, formalno, Distrikt ne bude treći entitet. No, samo formalno. Ali, ne i stvarno.
Kada bi Distrikt i stvarno bio sastavni dio entiteta (RS-a), onda bi RS trebao imati suverenu vlast i u Brčko Distriktu. A ona to nema. Ono što Milić prećutkuje je činjenica sadržana u Konačnoj arbitražnoj odluci u kojoj, nakon konstatacija da je Distrikt kondominijum, dakle vlasništvo oba entetita, slijedi odredba da su entiteti trajno, dakle nepovratno, prenijeli sve svoje ovlasti u Brčko Distriktu BiH na vladu Distrikta i tako faktički (stvarno) stvorili treći entitet pod suverenitetom BiH. Te odredbe g. Milić ne citira jer onemogućavaju realizaciju Dodikovog velikosrpskog projekta u Brčko Distriktu.
No, ako se hoće ova dilema oko ustavnog statusa Distrikta temeljno shvatiti mora se staviti u kontekst aktualnih zbivanja u BiH. Pretpostavimo da odluke Ustavnog suda, temeljem odluke Skupštine RS, više ne važe u RS, postavlja se pitanje da li važe u Brčko Distriktu? Ako postoji kontinuitet RS u Brčkom, onda odluka RS važi i u Distriktu, ako Brčko Distrikt dijeli RS na dva dijela, jer je zasebna ustavna administrativna jedinica, onda odluke RS ne važe u Distriktu. Tek u ovom kontekstu se odčitava suštinska važnost statusa Distrikta za BiH. G. Milić, svojom izjavom o kontinuitetu najavljuje da će važiti i u Brčko Distriktu BiH za državljane RS.
No, sve su ovo dobro poznate stvari o kojim smo pisali i govorili. Osim, naravno, za one koji u ime Bosanaca i Bošnjaka, već godinama, upravljaju Distriktom. Pravi problem je u tome što oni koji javno osporavaju kontinuitet RS u Distriktu, donose takve zakone i odluke kojima legaliziraju pravni kontinuitet RS u Distriktu.
Tako su 2012. godine predstavnici tzv. probosanskih (bošnjačkih) stranaka, i na državnom i na lokalnom nivou, podržali Zakon o ličnim dokumentima kojim se uvodi obaveza za građane Distrikta da moraju uzeti jedno od entitetskih državljanstava, mada takva obaveza nije sadržana ni u Konačnoj arbitražnoj odluci, ni u zakonima o državljanstvu. Na moj prijedlog u Skupštini Distrikta da se uputi apelacija Ustavnom sudu BiH jer takav Zakon nije u skladu sa Konačnom arbitražnom odlukom, nisam dobio podršku ni jednog predstavnika tih tzv. probosanskih snaga. Sada je entitetsko državljanstvo u Distriktu jedan od glavnih argumenata o kontinuitetu RS u Distriktu.
Nakon toga predstavnici tih tzv. probosanskih snaga nastavljaju razvlašćivanje Distrikta donoseći zakone kojima se izvorne ovlasti Distrikta date Konačnom arbitražnom odlukom prenose na entitete i time entitetiziraju Distrikt. To se radilo sa Zakonom o stečaju, zakonima o formiranju advokatske komore i ljekarske komore, dilemom o dvije ili jednoj trasi autoputa kroz Brčko i mnogo čemu drugom.
Dakle, suština problema nije u tome što g. Milić zastupa stavove o kontinuitetu RS u Distriktu, nego u tome što oni koji bi trebali braniti Brčko Distrikt, utemeljen na Konačnoj arbitražnoj odluci, rade na njegovoj razgradnji, slijedeći stavove g. Milića. Ako to nije tako, neka na slijedećoj pripremnoj sjednici Skupštine stave na dnevni red izglasavanje Zakona o advokatskoj djelatnosti u kojem je predviđeno formiranje advokatske komore Brčko Distrikta BiH, koji je g. Milić povukao iz skupštinske procedure.
U tome im pomažu i građani Brčko Distrikta, posebno oni sa višom naobrazbom, profesori, doktori, advokati, čast izuzecima. Umjesto da probosanski doktori formiraju brčansku ljekarsku komoru, advokati, brčansku advokatsku komoru, a profesori da se najzad izbore za bosanske planove i programe, kako je predviđeno izvornim Zakonom o obrazovanju, oni tiho lobiraju kod političara da se i dalje primjenjuju entitetski zakoni. Bar tako oni kažu.
U svemu tome nije nevina ni većina građana koja na svim izborima bira upravo one koji se deklarativno kunu u bosansku opciju, a stvarno su promotori kriminala, korupcije i praktično političke razgradnje Brčko Distrikta, kao građanske multietničke zajednice.
Izgleda da primjer Brčko Distrikta potvrđuje pretpostavku da većina bošnjačkog (bosanskog) naroda ne posjeduje državotvorni potencijal jer su im važniji lični i partikularni interesi od opštih državnih interesa. Da li su to shvatili i oni koji su bili bitan faktor u očuvanja cjelovite BiH i uspostave Distrikta Brčko kao posljednje oaze bosanske multietničnosti? Kuda to može voditi, možete pretpostaviti i sami.
Pašalić Enes