bdf.brcko@gmail.com

Nastavlja se višegodišnja enigma predmeta ratnih zločina proslijeđenih iz Haaga

Posebnim aneksom u Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina koju je Vijeće ministara usvojilo prošle godine se navodi da se među najsloženijim, prioritet u radu daje predmetima sa oznakom “A” kategorije.

U Misiji OSCE-a, koja kontinuirano prati postupke u predmetima ratnih zločina kažu da Revidirana strategija daje prednost prema složenosti, bez obzira da li su prethodno bili kategorizirani kao predmeti “A” jer se prioritet ne daje prema statusu i količini dokaznog materijala, ali su iskazali zabrinutost zbog nedostatka informacija koje se odnose na ove predmete.

“Brine nas nedostatak informacija dostupnih javnosti koje se odnose na predmete koji spadaju u kategoriju ‘A’, kao i informacija o napretku ili izostanku napretka u rješavanju tih predmeta. Naša Misija stoga poziva Tužilaštvo BiH da redovito i jasno obavještava javnost o tim predmetima”, stava su u OSCE-u.

Haško tužilaštvo je 1996. pokrenulo program “Pravila puta” u sklopu kojeg su, između ostalog, lokalni tužioci bili u obavezi da dostave predmetne spise u Haag na nezavisan pregled svih lokalnih predmeta u vezi sa ratnim zločinima.

Primjenjujući međunarodne standarde, kako se navodi na internet stranici MKSJ-a, osoblje Tužilaštva je pregledalo više od 1.400 predmetnih spisa koji se odnose na blizu 5.000 osumnjičenih i dalo mišljenje da li je sakupljeno dovoljno dokaza za dalje postupanje u tim predmetima. Pozitivno mišljenje je dato za krivično gonjenje 848 osoba.

“U ovakvim slučajevima, na nadležnim nacionalnim pravosudnim organima leži odgovornost da takve istrage privedu kraju, na osnovu dokaza dobijenih od MKSJ-a i podignu optužnice gdje je to prikladno”, navode iz MKSJ-a.

Ovaj program je završen u oktobru 2004. godine, od kada nije poznata daljna sudbina ovih predmeta proslijeđenih u BiH. Pored Državnog tužilaštva, koje nije odgovorilo na upit Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), dosta kantonalnih tužilaštava također nije odgovorilo na pitanja u vezi sa predmetima “A” kategorije.

Neka od kantonalnih tužilaštava u Federaciji BiH su u odgovorima koje su dostavili BIRN-u naveli da u radu imaju, a neka da nemaju predmete “A” kategorije. Iz pojedinih je odgovoreno da su podizali optužnice i donosili naredbe o obustavi istrage.

U Tužilaštvu Brčko distrikta su imali šest predmeta iz “A” kategorije koji su pravosnažno presuđeni, dva su predmeta ustupljena Tužilaštvu za ratne zločine Srbije, a jedan Tužilaštvu BiH, dok su u tri predmeta donesene naredbe o obustavi istrage, od čega se samo jedna odnosila na smrt optuženog.

Većina okružnih tužilaštava u RS-u je navela da u radu nemaju ili da nisu imali ove predmete, izuzev Okružnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu gdje su naveli da u radu imaju dva predmeta sa tri osobe koje imaju kategoriju “A”.

Proces ponovnog pregledanja, uprkos ozbiljnoj selekciji u Haagu

Murat Tahirović. Foto: BIRN BIH

Amir Ahmić, oficir za vezu sa Haškim tribunalom, podsjeća da pored predmeta iz “A” liste gdje je postojala osnovana sumnja da su pojedinci činili teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, pravosuđu u BiH je predato i oko 1.000 predmeta iz “C” kategorije gdje su trebale dopune dokaza da bi se mogao zauzeti stav da li su te osobe osnovano sumnjive.

“U periodu kada su predmeti preuzeti, Tužilaštvo BiH umjesto da nastavi da radi ono što je Haško tužilaštvo radilo devet godina i da te predmete sa ‘A’ liste stavi u prioritet, krenuo je ponovo proces njihovog pregledanja. Entitetska i državno tužilaštvo su ponovo pregledali te predmete i nekoliko godina zauzimali stavove”, kazao je Ahmić.

Glavni tužilac Državnog tužilaštva u vrijeme kada su predmeti počeli da pristižu je bio Marinko Jurčević koji nije želio govoriti o ovoj temi, osim što je naveo da svi predmeti označeni kategorijom “A” nisu došli odjednom.

“U moje vrijeme kad sam ja bio tužilac jedan dio jeste dolazio i odmah su raspoređivani”, dodao je Jurčević.

Ahmić dalje navodi kako u Državnoj strategiji iz 2008. godine ima zaključak da su predmeti “A” površno pregledani i da je mjerodavno jedino što uradi Tužilaštvo BiH, te da smo zbog toga, prema njegovim riječima, došli u situaciju da danas tražimo te predmete i evidenciju za njih, zbog čega su žrtve inzistirale da se napravi njihova analiza i da budu među prioritetima Revidirane strategije.

Pravni stručnjaci kažu da nije prihvatljivo da se 15-ak i više godina radi na ovim predmetima, iako su svjesni činjenice da određeni broj osumnjičenih nije dostupan, ali da to nije glavni razlog zašto se nešto nije uradilo.

Advokat Asim Crnalić kaže da Nadzorno tijelo koje bi kontrolisalo pravosuđe ne bi trebalo ni postojati ako se ide od pretpostavke da sudije i tužioci odgovorno i ozbiljno rade svoj posao.

“Ako je Haški tribunal kategorizirao predmete, znači da ima dovoljno raspoloživih dokaza za osnovanu sumnju za krivični progon tih osoba kao ratnih zločinaca. I trebalo je Tužiteljstvo da posveti ozbiljnu pažnju i pokuša riješiti što veći broj tih predmeta, jer je ozbiljna selekcija već napravljena u Haagu i time je olakšan, a ne otežan posao”, smatra Crnalić.

Jedini problem, kako dodaje Crnalić, bi mogla predstavljati činjenica da se određene osobe ne nalaze na teritoriji BiH, ali nisu svi osumnjičenici, kako kaže, nedostupni pravosuđu u BiH.

Pravni ekspert Goran Šimić pojašnjava da je Tužilaštvo iz Haaga prosljeđivalo te predmete, sa intencijom da se oni odmah procesuiraju, a što se sa nekim od njih i dogodilo.

“Nema objašnjenja da su neki od tih predmeta odmah završeni, a neki nisu ni nakon 15 godina. Nema drugog objašnjenja nego da je neko selektivno pristupao tim predmetima i neke odlučio da riješi, a neke nije do danas”, kazao je Šimić.

Prema njegovim riječima, ako su prioritet u radu predmeti sa oznakom “A” kategorije, onda dovoljno govori činjenica da je Tužilaštvo BiH od početka ove godine podiglo samo dvije optužnice za ratne zločine, od kojih je jedna ranije osuđena na 18 godina zatvora, o čemu je BIRN BiH pisao.

Prioritet u rješavanju predmeta

Sud BiH
Sud i Tužilaštvo BiH. Foto: BIRN BiH

Revidiranom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina Tužilaštvo BiH se obavezuje da će u roku od 90 dana od usvajanja Strategije dostaviti podatke o predmetima/licima sa ranijom standardnom oznakom “A” čije je vođenje postupka ustupljeno entitetskim tužilaštvima i Tužilaštvu Brčko distrikta.

“Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, kao i sva ostala tužilaštva, će prioritetno rješavati najsloženije predmete ratnih zločina sa naglaskom na predmete/lica sa ranijom standardnom oznakom ‘A’, te će s tim u vezi sva tužilaštva entiteta i Brčko distrikta BiH redovno, svakih 90 dana, nakon usvajanja Strategije o tome izvještavati Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, a ono Nadzorno tijelo putem svog predstavnika u istom”, navodi se u aneksu Revidirane strategije.

Iako je predviđeno, Nadzorno tijelo koje Tužilaštvo BiH treba izvještavati svakih 90 dana o radu na ovim predmetima nije formirano ni skoro godinu dana od usvajanja Revidirane strategije.

U Državnom tužilaštvu su ranije saopćili da su ispunili svoje obaveze predviđene aneksom Revidirane strategije te da su u decembru 2020. na temelju prikupljenih informacija, sačinili i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i Stalnom povjerenstvu za efikasnost tužilaštava u BiH dostavili izvještaj o predmetima i osobama sa ranijom standardnom oznakom “A”, jer Nadzorno tijelo za praćenje provođenja strategije još uvijek nije formirano.

“Preostali neriješeni predmeti u kojima se nalaze osobe sa ranijom Standardnom oznakom ‘A’ su uvršteni u plan prioritetnog rješavanja predmeta Tužilaštva BiH, povodom čega je glavna tužiteljica Gordana Tadić, donijela i Obvezno uputstvo o poštivanju ciljeva i mjera utvrđenih Revidiranom državnom strategijom za rad na predmetima ratnih zločina”, saopćeno je tada.

Ovo saopćenje Tužilaštva uslijedilo je nakon što se u medijima pojavio dio spiska predmeta koji su pravosuđu BiH proslijeđeni iz Haškog tribunala.

Izvor: detektor.ba

Izdvojeno

Arogancija brčanskog pravosuđa: I sudije su ljudi kao i drugi smrtnici i nisu imuni od iskušenja neograničene vlasti

„ i sudije su samo ljudi kao i drugi smrtnici i nisu imuni od iskušenja neograničene vlasti. Iz ovoga nastaje  imperativ  njihovog ograničenja  kako...

ANALIZA: KAKO BRČANSKA VLAST NEODGOVORNO TROŠI JAVNI NOVAC

Da brčanska vlast već godinama pokazuje apsolutnu nesposobnost i neodgovornost u racionalnom i zakonitom trošenju javnog novca može se precizno ilustrirati kroz nekoliko primjera...

Šta o knjizi E. Pašalića „Ogledi o Brčkom“ kažu univerzitetski profesori Hadžimuhamedović, Mujkić, Preljeveć i fra Petar Matanović

Nedavno je izašla iz štampe i promovisana  knjiga Enesa Pašalića „Ogledi o Brčkom“. Mada knjiga na provokativan, ali i teorijski argumentiran način, otvara temeljna...

Skupština Distrikta, usvajanjem Zakona o stečaju, ponovo se samorazvlastila, prenoseći sopstvene ovlasti na organe entiteta

Na posljednjem skupštinskom zasjedanju (25. o5. 2022.) usvojen je Zakon o stečaju u drugom čitanju. Radi se o jednom od zakona (Zakon o advokatskoj...

Odgovor E. Pašalića na iznesene tvrdnje brčanskog SNSD-a da on (E.Pašalić) svojim javnim istupom podriva temelje Distrikta

Saopštenje brčanskog SNSD-a povodom mog intervjua  objavljenog u Slobodnoj Bosni 07.04. 2022.g. predstavlja paradigmu opskurne, neprosvijećene, nedemokratske, autoritarne politike u Brčkom, koju posljednjih godina...

Medijski istup gospodina Pašalića opasan presedan

Opštinski odbor SNSD-a u Brčkom najenergičnije odbacuje tvrdnje bivšeg poslanika u Skupštini distrikta Enesa Pašalića da „Dodik, SNSD i njegovi politički predstavnici u Brčkom...

Intervju sa E. Pašalićem: Divna prilika za bolju Bosnu bila je upravo u Brčkom.

Dok je fokus domaće javnosti usmjeren prema udaru na ustavno-pravni poredak BiH koji provodi Milorad Dodik na državnom i entitetskom nivou, potpomognut Draganom Čovićem,...

Ko u Brčkom „štanca“ diplome a ko reketira visokoškolske ustanove?

''U postupcima izdavanja licenci i odobrenja za rad visokoškolskim ustanovama ima elemenata korupcije, konkretnije reketiranja.'' Može li, napokon, Brčko distrikt postati Studentski grad, a ne...