Bosna i Hercegovina godinama bilježi konstantan pad broja rođenih, a smrtnost je povećana pogotovo u vrijeme pandemije koronavirusa. Ukoliko se nastavi ovakav trend, naša zemlja će se u budućnosti naći u velikim problemima. Zato je potrebno aktivnije raditi na pronatalitetnoj politici, a zanimljiva inicijativa stiže iz Brčkog – žene bez partnera koje žele da se ostvare kao majke.
Tridesetpetogodišnja Brčanka sticajem okolnosti živi sama, bez partnera, ali ima veliku želju da se ostvari kao majka. Ona smatra da je diskriminisana, jer u Bosni i Hercegovini i dalje ne postoji mogućnost da bez partnera aplicira za postupak vantjelesne oplodnje.
„Izgaram od želje da budem majka, odgojila sam toliko tuđe djece da nekako nadomjestim tu želju. Međutim, kako mi godine idu, teško mi je pomiriti se sa činjenicom da se možda neću nikada ostvariti kao majka“, priča nam ona.
Udruženje „Beba više“ iz Brčkog pokrenulo je inicijativu i započelo razgovore s čelnim ljudima ove lokalne zajednice da se ovim ženama finansira postupak vantjelesne oplodnje u inostranstvu, koji je veoma skup. Inače, Fond zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta trenutno finansira tri pokušaja vantjelesne oplodnje.
„Mislim da je i etički i moralno daleko ispravnije da se te žene ne diskriminišu i da im se omogući da na teret Fonda zdravstvenog osiguranja otputuju u inostranstvo i urade te postupke, s obzirom na to da se u našoj zemlji još uvijek ne mogu raditi zbog toga što ni zakoni ni pravilnici nisu usklađeni“, kaže Željko Lazarević, predsjednik udruženja „Beba više“ Brčko.
Brčanska ginekologija u posljednjih deset godina bilježi konstantan pad broja poroda. Uzrok su različiti socioekonomski faktori, a bračna neplodnost postaje sve češća. Posebno je izražena pojava muškog steriliteta. Stoga je potrebno preduzeti konkretne korake koji idu u smjeru poboljšanja pronatalitetne politike. Postupci vantjelesne oplodnje za bračne partnere su pozitivan primjer, a da li to mogu biti i žene bez partnera koje žele da se ostvare kao majke?
„Svaka inicijativa koja ima za cilj poboljšanje nataliteta je dobrodošla. Mada, u konkretnoj situaciji, radi se o jednom području koje prvo treba pravno regulirati na nivou države, pošto se tu otvara dosta spornih pitanja… na koji način da se ostvari trudnoća, putem vantjelesne oplodnje ili na neki drugi način, pitanje donatora sperme i sl.“, navodi ginekolog dr. Begzudin Ahmetović.
Bosna i Hercegovina nema banku genetskog materijala, a nema ni strategiju koja bi dovela do porasta nataliteta. U Brčkom se radi na formiranju radne grupe za pronatalitetnu politiku, a od sljedeće godine se očekuje i finansiranje četvrtog pokušaja vantjelesne oplodnje. Da bi se poboljšalo stanje u ovoj oblasti, potrebno je da se više uključe sve institucije, ali i da se mijenja društvena svijest.
federalna.ba