bdf.brcko@gmail.com

Godišnjica smrti najvećeg brčanskog dobrotvora Alijage Kučukalića, u Brčkom ni spomena

Prije 116 godina, 4. novembra 1905. godine ( 7. dana ramazana 1322. h. godine) ovaj svijet je napustio Alijaga Kučukalić, jedna on najznačajnijih ličnosti u povijesti Brčkog. Nekrolog povodom njegove smrti napisao je poznati bošnjački i bosanskohercegovački književnik i kulturni djelatnik Edhem Mulabdić koji je u Brčkom službovao kao učitelj 1890. godine, odmah nakon završetka Učiteljske škole u Sarajevu. Za kratkog boravka u Brčkom Mulabdić je upoznao Alijagu Kučukalića, koji je u to vrijeme dosezao vrhunac ekonomske i trgovačke moći. Zanimljivo je da su u bosanskohercegovačkoj periodici, sto godina nakon smrti Alijage Kučukalića, objavljena samo dva teksta koja opisuju njegov život i djelo.

„Alijaga je rodjen 1807. god. u Čačku u Srbiji, gdje u ranoj mladosti ostade sirota bez oca. Za Karagjorgjeve bune oteše im sve imanje, te kad mu nije tužakanje ni kod kneza Miloša pomoglo, preseli se bez pare i dinara s majkom i nenom u novu postojbinu Bosnu u grad Brčko. Tu je s početka lovio ribu i prodajući je prometao se s majkom, a kad sabirući paru po paru steče 70 groša, zatrgovči se s čvrstom odlukom da nikad ne potroši onoliko, koliko je zaradio. Čvrsta volja i ustrajnost učinila da se mladi Alija do skora bacio i na lagju i trgovao i sticao, dok ne poče i hiljadama baratati. Kasnije je na stotine hiljada gubio i dobivo…“, zapisao je Edhem Mulabdić.

Marljivim radom i štednjom od svoje 14. do 98. godine, Alijaga je stekao veliki imetak, a iza sebe je ostavio 140 zgrada, 100 kmetova, 3.000 dunuma zemlje i dosta novca. U nekoliko izvora spominje se podatak da je Alijaga Kučukalić bio prvi milioner u Bosni, što potpuno korespondira vrijednosti kapitala kojim je raspolagao i svjetskim razmjerima trgovine koje je Brčko dosegnulo u tom periodu.

Kučukalići su u Brčkom gradili najznačajnije poslovno-stambene objekte koji i danas krase centar grada. Može se kazati da su dali pečat urbanom razvoju Brčkog kad je riječ graditeljskoj baštini. Hotel „Posavina“, Palata Kučukalića, Palata „Palestina“, Dom Islahijeta, prva pošta, Vila Kučukalića, Ruždija medresa, Mekteb-ibtidaijja i drugi objekti snažno oblikuju identitet grada i potvrđuju uklapanje graditelja u evropske arhitektonske tokove. Većina ovih objekata nalazi se na stalnoj ili privremenoj listi nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine.

Trgovački i ekonomski uspjesi Kučukalića na kraju 20. stoljeća predstavljaju završnu fazu snažnog privrednog i posebno trgovačkog razvoja Brčkog, koji započinje početkom stoljeća kada se stvara jak trgovački stalež svih konfesija. U početku su glavni nosioci razvoja trgovine bili Cincari, Jevreji i Srbi. Francuski konzul u Travniku Pierre David 1809. godine svojoj vladi piše: „[D]a se u Brčkom vodi trgovina na evropski način. Roba se nabavlja putem mjenica. Trgovci iz ovog grada odlaze u Beč, Trst i Veneciju gdje nabavljaju robu. U Brčkom je bilo trgovaca iz Mostara, Livna, Sarajeva i drugih bosanskohercegovačkih gradova.“

Opisujući Brčko kao budući bosanski Hamburg, švedski putopisac August Heimer 1903. godine bilježi: „Za vrijeme velike cjelosedmične pijace šljiva u gradu i oko njega pulsira grozničav život. Strani kupci iz raznih zemalja hrle ovdje zajedno, novci se vrte, u svim kafanama i restoranima sviraju muzičke kapele, a na prostranoj ravnici oko Brčkog drže seljaci svoje velike stočne i žitne pijace.“

Podsjetimo, Brčko je početkom 20. stoljeća imalo 5 hotela, 6 banaka, nekoliko etivaža za suhu šljivu, industriju špirita, dvije pilane, dvije ciglane itd.

Ono što Alijagu Kučukalića izdvaja od ostalih uspješnih trgovaca, posebno Bošnjaka toga vremena, jeste njegov izraženi senzibilitet za siromašne i pomoć potrebnim te promocija pismenosti i obrazovanja. U časopisu Nada (br. 8) 1901. godine Mehmed H. Sejdović piše: „Nu današnjem bogatašu ne mjeri se sreća po bogatstvu nego po dobrim djelima. Aliaga Kučukalić čuven je po tome što je jedan od onijeh rijetkih ljudi koji nijesu sticali za imanja, nego za pomaganja.“

Dva skromna teksta i sjećanja potomaka govore o tome da je islamski svjetonazor snažno oblikovao njegovu osebujnu ličnost. Zamislite šta je u drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća značila gradnja triju škola i mekteba, od kojih jedna za obrazovanje ženske djece i, uz to, brojnih drugih trgovačkih i poslovnih objekata iz čijih prihoda su finansirani troškovi izdržavanja škola i nastave. U rubrici Pisma čitalaca lista Bošnjak, povodom gradnje Ruždije-medrese u Brčkom, piše:

„Gospodine uredniče. Molim Vas g. uredniče, izvolite nam ustupiti, u Vašem cijenjenom listu nekoliko redaka za ovaj naš dopis, koji je vrijedan, da se uvrsti u naš „Bošnjak“.

Kako je poznato mnogome, mi u Brčkom dosada prave medrese imali nismo, t. j. prikladne zgrade za medresu, a učenje je bilo u jednoj staroj kući, koja je sasvim slaba bila, i izvana i iz nutra. I ta nam je stara i ohrdana kuća služila i za medresu, gdje su softe i za mektebe gdje djeca uče. U toj je kući bilo preko zime teško zbog velike zime, a softe nisu imali suviše drva da su mogli svaki čas ložiti, a tako i djeca, jednom riječi patili smo se dosta. Pa sad hvala Bogu riješi se naš velevrijedni i obljubljeni gragjanin Ali aga Kučukalić, da on napravi jednu prilično golemu i lijepu medresu, te je već prije mjesec dana počeo graditi i već je pola izidao. Zgrada će biti prilično golema i lijepa, na dva boja, te će u istoj biti osam odaja golemih i lijepih i dvije dershane a koštati će po prilici 20.000 forinti.“

Veličina materijalnih dobara, koje su poklonili / uvakufili za potrebe zajednice, Alijagu Kučukalića i njegove potomke svrstavaju u red najvećih dobročinitelja / vakifa u Bosni i Hercegovini i najvećim u povijesti Brčkog. Izgradili su i poklonili tri medrese, a darovnicom / vakufnamom iz 1903. godine Alijaga Kučukalić je poklonio / uvakufio šest magaza, osam kuća na sprat sa vlastitim gradilištem ili bez njega, tri prizemne kuće, kuću sa magazom, osamnaest dućana, pekaru, dvije kahvane, berbernicu i gradilišta te zemljište za mezarje na kojem su ukopavani Bošnjaci posljednjih 120 godina. Njegov sin Salihaga Kučukalić 1909. godine poklanja / vakufi 17 katastarskih čestica, a poklonom / vakufom Kučukalića smatra se i zgrada Mektebi-ibtidaijje (danas obdanište Evlad) te most na rijeci Brki u Brčkom.

Stotinu godina nakon smrti Alijage Kučukalića proteći će u različitim oblicima potiskivanja i brisanja tragova Kučukalića iz kulturnog sjećanja Brčkog, Brčanki i Brčaka. I ne samo Kučukalića! Sličnu sudbinu doživjele su brojne ugledne porodice iz Brčkog, i to svih konfesija. I kako je to primijetila poštovana Amra Hadžimuhamedović: „[Č]inilo mi se da Brčaci koji su rođeni u taj krajolik smješten na dvije rijeke, u ravnici, koja ima svoje Konačko brdo, iz navike ne primjećuju, ali boluju prazninu u vlastitom kulturnom pamćenju, koju su proizveli slojevi nasilja – pošta na mjestu stare džamije, pošta na mjestu medrese, park ili dom zdravlja na mjestu velikih harema iz kojih su nišani ugrađivani u ko zna koje nove zgrade, skladište piva u jednom od najljepših bosanskih mekteba ibtidaija, radio klub i pacovi u raskošnoj zgradi Islahijeta… Zaborav je bio velik i razoran? Zašto se najljepši stambeni kompleks, sa unutarnjim dvorištem poput palata u Nablusu i Jerusalemu, zove Palata Palestina? Zašto su neposredno uz Savsku džamiju napravljeni tržnica i saobraćajnica od kojih je jezgro grada utonulo u rupu beznačajnosti? Zašto su prazne i bez brige prekrasne kuće poput hotela Bosna (Krsmanovića zadužbine), porodične kuće Kučukalić, i prekrasni grozd starih ćerpičara na Konačkom Brdu?“

Imovina je oduzimana na različite načine (konfiskiranjem i nacionaliziranjem), a doprinos urbanom razvoju grada i veličina dobročinstva / vakufa prešućivan i potiskivan. Tako se u skromnim prilozima povijesti Brčkog mogu pronaći šture informacije o doseljavanju Alijage iz Čačka (Srbija) nakon Karađorđeve bune i njegovom doprinosu razvoju trgovine u Brčkom. Radi potpunijeg razumijevanja, treba podsjetiti na činjenicu da je Brčko, zajedno sa širim prostorom sjeveroistočne Bosne, zanemareno u brojnim istraživačkim projektima pojedinaca i institucija koji su istraživali i pisali o povijesti Bosne i regije. Razlozi su, sigurno, slojeviti i nisu za analizu ovom prilikom.

Posljednjih 15 godina obilježilo je nekoliko aktivnosti, vrijednih pomena, s ciljem oživljavanja sjećanja na Alijagu Kučukalića, njegove potomke i bogatu kulturnu ostavštinu. Aktivnostima BZK „Preporod“ Brčko digitalizirana je vrijedna zbirka dokumenata (1.275 digitalnih jedinica) koja sadrži poslovnu korespondenciju Alijage i njegovih sinova s evropskim i svjetskim trgovcima i preduzećima, što predstavlja dobar osnov za rekonstrukciju ekonomskih i trgovačkih prilika u Brčkom u to vrijeme. (http://preporod-brcko.ba/page/arhiva-kucukalica).

Izložba je, na inicijativu BZK „Preporod“ Brčko, uvrštena u program manifestacije Dani vakufa 2013, koju tradicionalno organizira Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Pored izložbe, organiziran je okrugli sto o temi Uloga vakufa u razvoju Brčkog sa posebnim osvrtom na vakuf Alijage Kučukalića te Svečana akademija. Nekoliko stručnih radova o ostavštini Kučukalića objavljeno je u posljednje dvije godine, a u pripremi je monografija Doprinos Alijage Kučukalića i njegovih potomaka urbanom razvoju Brčkog i okoline koju realizira BZK „Preporod“ Brčko.

Bogato graditeljsko naslijeđe Kučukalića djelomično je obnovljeno, a na rekonstrukciju čekaju Vila Kučukalića (prekoputa Bijele džamije) i zgrada prve pošte. Aktuelna brčanska vlast najavljuje skoru obnovu ovih objekata. Postavlja se pitanje svrsishodne namjene objekata, kao i drugih obaveza vlasti koje definira Zakon o implementaciji odluka Komisije za zaštitu spomenika kulture, kao što su prezentacija i uključivanje u turističku ponudu grada. Za početak bi bilo neophodno da se postave informacione table ispred nacionalnih spomenika kulture, što je obaveza lokalne vlasti utvrđena Zakonom i Odlukom o proglašenj te na gradskom mezarju Ivici, kojim upravlja i o kojem brine Islamska zajednica.

Najvažniji dio naslijeđa Alijage Kučukalića i njegovih potomaka pripada duhovnom naslijeđu, tj. sistemu vrijednosti koji su afirmirani, a to su rad, racionalan odnos prema materijalnim dobrima, briga za obrazovanje te pomaganje siromašnih i nemoćnih. Osnovni uzroci naših ukupnih zaostajanja i nerazvijenosti vezani su za vrijednosne norme i stavove koji prevladavaju u našem društvu. Naše ukupno stanje odraz je naših sposobnosti i odgovornosti, pojedinačnih i kolektivnih, našeg sistema vrijednosti. Naš ukupni odnos prema naslijeđu Alijage Kučukalića i njegovih potomaka, brojnim nestalim i uglednim cincarskim, srpskim, hrvatskim, jevrejskim i drugim porodicama i pojedincima, govori o nama i o tome kakvu budućnost želimo. Iz toga, između ostalog, proizlazi i nemogućnost da utičemo na sopstveno spasenje i boljitak.

 

Piše: Ćazim Suljević

Izvor: Biserje.ba

Izdvojeno

KOJI TO BEOGRAD NEKOME SMETA U BRČKOM?

Na jednom od brčanskih portala prije nekoliko dana objavljen je tekst pod naslovom ,,Kome smeta Beograd’’, aludirajući na naziv novootvorenog dječijeg obdaništa na Ilićki....

Za direktora Kancelarije za prevenciju i borbu protiv korupcije u Distriktu imenovan penzionisani policajac Žarko Ćosić

Skupština Brčko Distrikta BiH je na jučerašnjem zasjednanju imenovala direktora Kancelarije za prevenciju i borbu protiv korupcije u Brčko Distriktu, institucije od koje i...

AFERA KISEONIK POKAZUJE KO VODI I GDJE VODI BRČKO DISTRIKT BIH

Po prvi put u posljednjih petnaestak godina jedna brčanska politička stranka opravdala je razloge svoga postojanja. Brčanska stranka „Narod i pravda“ je prije par...

BRČAK NEŠAD ALIKADIĆ, SVJETSKI POZNAT ARHITEKTA I BOSANSKI PATRIOTA PRUŽA RUKU PRIJATELJSTVA I SARADNJE

Notorna je činjenica da godinama na važne javne funkcije u Brčko Distriktu BiH dolaze kadrovi, ne mediokriteti, oni osrednji, nego oni najgori, oni sa...

Od sutra u Distriktu nema korupcije: Dolaze predstavnici američke ambasade da potpišu sporazum sa Vladom Distrikta o borbi protiv korupcije

Prošlo je dvadeset godina od nastanka Distrikta, koji su osmislile i supervizorskim palicama uspostavile SAD. Nesebično su se trudili da uspostave funkcionalnu izvršnu vlast, pa...

Znate li onaj vic o Brćaku, Luki i Sehari ??? NEKAD LUKA, DANAS FINANSIJSKA BRUKA

Imo Brćak kamaru para, pa dao Sehari da ih čuva, ali pod jednim uslovom, Ako mu dijete Luka zapadne u belaj i zatreba para...

Požar kod stadiona Jedinstvo, gori zgrada gradskih bazena

KRIMINALITET: - U izvještajnom periodu na prostoru Brčko distrikta BiH u oblasti kriminaliteta zabilježena su tri krivična djela, od čega su dva u oblasti imovinske...

Zapad sprema rat u BiH! BRČKO JE MESTO ODAKLE SVE KREĆE?!

Situacija u koju je dovedena Republika Srpska polako, kaže Pavić u emisiji Radio Sputnjika „Od četvrtka do četvrtka", klizi ka nekoj novoj konferenciji. Za...