bdf.brcko@gmail.com

“Bošnjaci su tokom historijskih prilika mijenjali ime, ali ime bosanski jezik nikada”

Alija Isaković (Stolac 1932. – Sarajevo 1997.) je bio bošnjački pisac, romansijer, pripovjedač, radio – dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, leksikograf i historičar jezika i književnosti. Smatra se jednim od najistaknutijih bosanskohercegovačkih i bošnjačkih književnika i intelektualaca XX stoljeća. U svojim mnogobrojnim djelima često je isticao značaj tradicionalnog imena Bošnjak, zemlje Bosne i Hercegovine i posebnost bosanskog jezika.

Govoreći o leksici kod bošnjačkih pisaca i pravopisu bosanskog jezika navodi: “Kako stvari idu od 1918. godine do danas, bosanski muslimani su na dobrom putu da izgube svoj jezik, odričući se svojih jezičkih osobenosti, održavanih u viševjekovnoj tradiciji govorenja i pisanja.

Osnovna narodnosna masa bila je nepismena, ekonomski upropašćena i prepuštena političkoj nesigurnosti, dijelom i fizičkoj nesigurnosti, da bi se lakše iseljavala, politički opredjeljivala i asimilirala. Ako u pogledu nacionalnog statusa nije više tako, u pogledu jezika jeste jer smo prepušteni njegovoj jednostranosti – u obrazovanju, u masovnim medijima, u administraciji.

Tu se ništa nije promijenilo nabolje od 1918. godine bez obzira na poslijeratne slatkorječive zaključke o književnojezičkoj toleranciji. Zato preporučujem pokretanje stručne publikacije o bosanskom jeziku da bi naše nove generacije što naučile i starije se podsjetile.”

U ratnom dnevniku pod nazivom “Antologija zla” (1994.) navodi sljedeće: “Nestajanje bosanskog jezika iz lingvističke terminologije XX vijeka nije nikakva lingvistička uzročnost, kao što nestajanje Bošnjaka Muslimana iz jugoslavenske sociologije XX vijeka nije uzrokovano biološkom činjenicom već političkom igrom.”

Također u ratnom dnevniku navodi i sljedeće: “(…) U vrijeme kada su postojali Bošnjaci postojao je i bosanski jezik. Bosanski jezik je realnost. Ne može sedamdeset godina političkog negiranja izbrisati višestoljetno intenzivno postojanje. Bosanski Muslimani (Bošnjaci), kako hoćete, mijenjali su tokom historijskih prilika svoje ime, ali ime bosanski jezik nikada nisu mijenjali.”

U “Antologiji zla” navodi i: “(…) Termini jezika srpskohrvatski, hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, i Novosadski dogovor u kojem Muslimani (Bošnjaci, op.a.a) nisu sudjelovali, ne obavezuje Muslimane (Bošnjake, op.a.a) kao narod, ta obaveza tjerala bi ih, sada, poslije toliko godina, da se opredjeljuju za jezik, kao što su se, a to je nekulturno i sramno, morali niz decenija opredjeljivati za neku naciju.”

Tokom obraćanja na Svebošnjačkom saboru u septembru 1993. godine u Sarajevu, Isaković je izrekao riječi po kojima je danas u civilizacijskim tekovinama Bošnjaka ostao najprepoznatljiviji: “(…) Ne osjećam potrebu da sebi ili vama objašnjavam naše tradicionalno ime Bošnjak, ime našeg jezika bosanskog i ime naše zemlje Bosne i Hercegovine. Mi nismo u prilici da biramo između dva dobra, već između tri zla. Mi smo oči u oči sa grubom stvarnošću i svako od nas sada je i nešto više od onoga što je sam sa sobom…”

 

Izdvojeno

Arogancija brčanskog pravosuđa: I sudije su ljudi kao i drugi smrtnici i nisu imuni od iskušenja neograničene vlasti

„ i sudije su samo ljudi kao i drugi smrtnici i nisu imuni od iskušenja neograničene vlasti. Iz ovoga nastaje  imperativ  njihovog ograničenja  kako...

ANALIZA: KAKO BRČANSKA VLAST NEODGOVORNO TROŠI JAVNI NOVAC

Da brčanska vlast već godinama pokazuje apsolutnu nesposobnost i neodgovornost u racionalnom i zakonitom trošenju javnog novca može se precizno ilustrirati kroz nekoliko primjera...

Šta o knjizi E. Pašalića „Ogledi o Brčkom“ kažu univerzitetski profesori Hadžimuhamedović, Mujkić, Preljeveć i fra Petar Matanović

Nedavno je izašla iz štampe i promovisana  knjiga Enesa Pašalića „Ogledi o Brčkom“. Mada knjiga na provokativan, ali i teorijski argumentiran način, otvara temeljna...

Skupština Distrikta, usvajanjem Zakona o stečaju, ponovo se samorazvlastila, prenoseći sopstvene ovlasti na organe entiteta

Na posljednjem skupštinskom zasjedanju (25. o5. 2022.) usvojen je Zakon o stečaju u drugom čitanju. Radi se o jednom od zakona (Zakon o advokatskoj...

Odgovor E. Pašalića na iznesene tvrdnje brčanskog SNSD-a da on (E.Pašalić) svojim javnim istupom podriva temelje Distrikta

Saopštenje brčanskog SNSD-a povodom mog intervjua  objavljenog u Slobodnoj Bosni 07.04. 2022.g. predstavlja paradigmu opskurne, neprosvijećene, nedemokratske, autoritarne politike u Brčkom, koju posljednjih godina...

Medijski istup gospodina Pašalića opasan presedan

Opštinski odbor SNSD-a u Brčkom najenergičnije odbacuje tvrdnje bivšeg poslanika u Skupštini distrikta Enesa Pašalića da „Dodik, SNSD i njegovi politički predstavnici u Brčkom...

Intervju sa E. Pašalićem: Divna prilika za bolju Bosnu bila je upravo u Brčkom.

Dok je fokus domaće javnosti usmjeren prema udaru na ustavno-pravni poredak BiH koji provodi Milorad Dodik na državnom i entitetskom nivou, potpomognut Draganom Čovićem,...

Ko u Brčkom „štanca“ diplome a ko reketira visokoškolske ustanove?

''U postupcima izdavanja licenci i odobrenja za rad visokoškolskim ustanovama ima elemenata korupcije, konkretnije reketiranja.'' Može li, napokon, Brčko distrikt postati Studentski grad, a ne...