bdf.brcko@gmail.com

Knjiga ‘Tuga je golub u bijelom‘ Almira Zalihića

Što sve sitan čovjek proživi, da se nauživa i nad osobnom tragedijom ni suzu ne izusti; da od sreće suzu pusti i od iste izgara; mali čovjek, pod sunčanim krovom, mali i preplašen, mali i neustrašiv poput stijene kojoj oluje tek miluju bedra… taj sitan čovjek tematski je primat u knjizi Almira Zalihića “Tuga je golub u bijelom” (Knjigoljubac, Brčko, 2020), taj golub u bijelom kojeg neutaživo snovi dočekuju i ispraćaju, ta pridošlica nada i njenih ukopa…

Narator u tekstu bez deskripcije, kako stilske tako i semantičke, pripovijeda o sudbini žrtve i neprijatelja, šturim skoro škrtim i ogoljenim rečenicama iz kojih vrvi izvor tumačenja, kako neki insani ipak još imaju trun duše u sebi, jedni praštaju i oslobađaju dušmanu s poklikom da im više ni sjenku ne vide.

Dan i noć

Ne/ljudska bol je katkad neminovna kroz život iliti bojište, dodijeljena skoro svim snagama dana i noći. Narativ ne propušta uhvatiti upravo te trenutke ljudske patnje, katkad i očaja, gdje impresiji nema mjesta već stvarni vojnici i stvarna bol su skoro na pijedestalu zvanom ljudska ne/moć.

Teške slike ovoga teksta su pred recipijentom, ponižavanje ljudskog identiteta, ja i moje, strašne slike o rasutom Zulejhinom mozgu po bluzama vojnika, ogorčenost i stisnuta šaka zbog i radi nemoći nad kuršumom, nad muškom snagom i nečijom umišljenošću da si smije ljudski život podrediti. Likovi-žrtve ne vide ni djelić optimizma u ratu, za njih je život, zaslugom zlih, septička jama. Rat i njegovo zlo i strahote su tematski postulat ovih kratkih priča-isječaka. Nijedna antiratna asocijacija, poslijeratna, sve živi strah, vojnik i raka.

Vlast i individua, pojedinac i ideologija, uvijek su bili, kako u životu, tako i u umjetnosti, nepomirljiv jaz (ne)dorečenosti, nerijetko netrpeljivosti, pa čak i mržnje, što likovi u ovom tekstu i potvrđuju, u najpreciznijem primjeru žene kojoj je “odvedena” obitelj, njene suze samo se poput šuma čuju, jer vlasti katkad podmuklo uspijeva čak i ljudsku misao dokučiti.

Stoga je degradacija ljudskog dostojanstva ovdje prvi nenametljivi idejni princip da se opovrgnutom krunom ljudske časti pokuša obezvrijediti i omalovažiti. Rat je i “neprijatelju” donio tugu, nemir, smrt, jer se ratuje zato što “oni” žele, jer se u ratu čak i protiv najboljeg prijatelja moralo. Na kraju, nismo li u ratu svi gubitnici?! Po tijelu, idealu, neizvjesnoj budućnosti, svirepoj prošlosti; nismo li gubitnici i po svojoj savjesti?!

Odraz bespomoćnosti

Teme su iznikle iz ratne perspektive i u njoj ostale, zamrznuto pripovjedač nas zadržava u tom vremenu, neprestano i uporno. To je perspektiva u kojem su tijela na samrtima, u neutješnim agonijama uvijaju se pod nečijim nogama poput crvi, postoje samo žrtva i njen dželat, onaj koji napada i onaj koji se katkad brani, katkad i ne. Tijela koja su hrana dresiranim psima, gavranima strvinarima, usitnjena i bezvrijedna trupla čija je mimika utihnula na kamenim sprudovima, tu trunu i naposljetku nestaju.

Bez groba, mezarja i vječnog počivališta! Strukturalno, knjiga je komponirana iz nekoliko pripovjednih isječaka-priča, ispričanih kratkim dahom, nimalo dekorativnom sintaksom kako stilski, tako i semantički, u njoj se rečenica gubi, propada, uranja u samu sebe i tu se utapa, sve je odraz bespomoćnosti ljudskog grla, u akterima urlika skoro da nema, a žrtve su preplašene u svojemu beznađu, osim Adnana Mulabdića, koji utješnu nadu pronalazi u poruci u kruhu da svijet već zna za žrtvu i da će sve biti dobro. No ni to ne mora biti nada već možda samo zamka moćnika da ispita, provjeri i testira.

U naprsli morfem…

No, ovo pripovjedno tkivo može se promatrati i kao jedna narativna priča ili splet povezanih na granici s kratkim ratnim romanom, jer rat je neopisivo zlo sahranjene sutrašnjice, pokopanih snova iz koje se izlazi uvijek stranputicom, na i u njoj ostaje do posljednjeg daha.

Ožiljci se ne liječe jer je to sizifovština, oni samo vješto prikriveni u gluhim noćima izrastu u diva koji svojim narogušenim licem usnuti ne da, po rani komponira stravičan bol, grimasu i jezu koja jutrom nekako splasne ili se skrije u usjeve sunca i novog dana koji se neumitno budi. Eto to je uspjelo pripovjedaču, jer vazda je bilo da ono što se ima/nema reći katkad dijelom u naprsli morfem stane, da boli, podsjeća i ne prolazi. Iako život naravno uvijek ide dalje i iako svuda kliču riječi nade da će biti bolje. Riječi…

 

Ljiljana TAIĆ-ADŽAMIĆ
Izvor: oslobođenje.ba

Izdvojeno

Mrtve ribe plove mrtvom rijekom u mrtvom gradu koji se zove Brčko

Odavno smo u Brčkom shvatili da nas u ovom gradu ne smije ništa iznenaditi ili, što bi Sidran rekao ,, ...svikao sam na čuda,...

Trenutno nema alternative dr. Nišiću na mjestu gradonačelnika Brčko Distrikta BiH!

Bilo bi krajnje neozbiljno i maliciozno ocjenjivati rad nove/stare vlade na čelu sa dr. Nišićem apstrahirajući od konteksta u kojem je ta vlast formirana...

KO TO BRANI, A KO NAPADA BRČKO DISTRIKT BIH?

Mada je već odavno jasno da je javna riječ u Brčkom izgubila svaki smisao, ipak je teško pasivno posmatrati ovu rašomonijadu (različita viđenja) oko...

Nije kriv Dodik što pravi svoju državu, krivi su Bošnjaci/Bosanci što su mu prepustili Bosnu

Bošnjaci, većinski muslimani, ovih dana obilježavaju Bajram hadža i kurbana. U skladu s naredbom, oni koji su u mogućnosti hodočaste u Mekku i obavljaju...

Može se kad se hoće: Brčanski Apelacioni sud stavio van snage Zakon o izmjenama Zakona o platama sudija i tužilaca

Apelacioni sud Distritka na sjednici održanoj 16.05. 2023. donio je presudu kojom se stavlja van snage Zakon i izmjenama i dopunama Zakona o platama...

Milić: ,,Ono što je za vas (Bošnjake) loše, za mene je dobro, što je vama (Bošnjacima) dobro, meni nije,’’

Po ko zna koji put pokazalo se da sve ono što se radi u Brčko Distriktu dvadeset i nešto godina, sa ciljem implementacije Mirovnog...

PLATI IM, GRADONAČELNIĆE, SAMO NEKA TE NE SAVJETUJU!

Novi gradonačelnik Brčko distrikta Zijad Nišić je sa nekoliko poteza iskazao pristojnu političku i opštu kulturu, te široku otvorenost za saradnju, što je naišlo...

Da li je moguće da se u Brčko Distriktu građani ne mogu slobodno nacionalno izjašnjavati, moguće je??

Kako javljaju mediji "Ševal Memić iz Brčkog - Bosanac u Brčko Distriktu BiH vodi bitku s vjetrenjačama. U matičnom uredu su mu odbili izdati...