U Zakonu o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama Brčko distrikta BiH se u članu 3 stav 1 kaže da je „osnovno i srednje obrazovanje djelatnost od posebnog društvenog interesa za distrikt i jedinstveno je za ustanove koje je osnovao distrikt…“ .
Obrazovni proces je regulisan Zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju Brčko distrikta BiH, pedagoškim standardima i drugim podzakonskim aktima. Brčko distrikt BiH ima 15 osnovnih uz 19 područnih škola i odjeljenja.
Upoređujući broj učenika u školama i broj odjeljenja sa pedagoškim standardima dolazimo do slijedećih podataka:
1. Tri (3) škole ne ispunjavaju minimalne uslove o broju odjeljenja i učenika za postojanje škole. To su XII, XIII i XIV osnovna škola koje imaju 18,19 i 22 učenika u po 5 odjeljenja.
2. VI osnovna škola ima minimalan broj odjeljenja (9) koliko je propisano pedagoškim standardima ali nema ni minimum broja učenika u odjeljenjima predviđenih pedagoškim standardima za postojanje odjeljenja.
3. XI osnovna škola ima 10 odjeljenja koja imaju ukupno 79 učenika što nije ni blizu minimalnih 15 učenika koliko predviđaju pedagoški standardi. Posebno treba napomenuti dva područna odjeljenja sa po 4 učenika.
4. XV osnovna škola ima minimalan broj odjeljenja za postojanje škole ali 110 učenika je malo za postojanje 9 odjeljenja. U prosjeku ni jedno odjeljenje nema minimalno dozvoljen broj učenika predviđen pedagoškim standardima.
5. Istu platu imaju direktori I osnovne škole sa 1584 učenika u 91 odjeljenju i direktori VI oš sa 105 učenika u 9 odjeljenja, VIII oš sa 174 učenika u 10 odjeljenja, X oš sa 199 učenika u 20 odjeljenja, XI oš sa 79 učenika u 10 odjeljenja, XII oš sa 18 učenika u 5 odjeljenja, XIII oš 19 učenika u 5 odjeljenja, XIV oš sa 22 učenika u 5 odjeljenja i XV oš sa 110 učenika u 9 odjeljenja
6. Mnoge područne škole imaju više učenika nego gore nabrojane škole: D.Brezik-304, Ilićka-511, Grčica-404, Grbavica -283, Klanac-298, PO Brod-150 , Rašljani 110, PO Prutače 112, 7. Prosječan broj učenika po odjeljenju :
NAZIV ŠKOLE BROJ UČENIKA BROJ ODJELJENJA PROSJEČAN BROJ UČENIKA PO ODJELJENJU
1. I OŠ 1584 91 17,4 2. II OŠ 821 49 16,8 3. III OŠ 652 36 18,11 4. IV OŠ 366 21 17,43 5. V OŠ 875 45 19,44 6. VI OŠ 105 9 11,67 7. VII OŠ 422 25 16,88 8. VIII OŠ 174 10 17,4 9. IX OŠ 483 29 16,66 10. X OŠ 199 20 9,95 11. XI OŠ 79 10 7,9 12. XII OŠ 18 5 3,6 13. XIII OŠ 19 5 3,8 14. XIV OŠ 22 5 4,4 15. XV OŠ 110 9 12,2
UKUPNO 5929 369 16,1
Ako podatke iz tabele uporedimo sa pedagoškim standardima možemo zaključiti da VI, X,XI, XII, XIII, XIV i XV osnovna škola postoje nezakonito. Naročito se to odnosi na XII, XIII i XIV osnovnu školu koje ni po kakvim zakonima ne trebaju postojati Najskuplje školovanje po učeniku je u X,XI, XII, XIII i XIV osnovnoj školi. Jeftinije bi bilo voziti učenike taksijem u neke druge škole nego održati postojeće stanje.
8. Seadam osnovnih škola bi prema navedenim podacima trebalo zatvoriti i pretvoriti u područne ili ugasiti navedene škole i sva područna odjeljenja koja ne ispunjavaju minimalne uslove.
9. Navedene škole imaju višak minimalno direktora i sekretara škole. Bruto plata direktora škole iznosi 2.932,00 KM a sekretara 1.930,00 KM. Ukupno 4862,00 KM po školi mjesečno se baca narodnih novaca. Za sedam škola mjesečn 34.034,00 KM, godišnje 408,408,00 KM. Koliko je miliona KM do sada narodnih para bačeno kao u vodu. 10. Ako bi se u skladu sa pedagoškim standardima ukinula mnoga područna odjeljenja i škole koje ne ispunjavaju minimalne uslove , dobili bi bar 50 prosvjetnih radnika viška. Koliko još sredstava uštede. 11. Prema analizi koju je nekada proveo Momčilo Poljić godišnje bi se uštedilo oko 500.000,00 KM kada bi higijeničarke postale radnici škola.
Postavimo jedno jedino pitanje. Odnosi li se vlast u Brčko distriktu BiH domaćinski prema narodnim parama? Na ovom primjeru se može vidjeti da se pare troše kao da ih nisu oni zaradili.
Pa i nisu Vlada Brčko distrikta BiH prikupi na ime poreza i ostalih prihoda oko 100.000.000,00 KM a ima budžet oko 250.000.000,00 KM. Ne učestvujemo uopšte u finansiranju države već od države dobijamo ogromna sredstva. Kako se troše poklonjena sredstva?
Bez ikakve kontrole i reda.
Nacionalna struktura učenika u osnovnim školama po godinama je :
Šk.godina/nacionalnost Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali
2015/2016 2918 541 2550 101 2016/2017 2873 499 2497 107 2017/2018 2831 439 2522 120 2018/2019 2871 391 2496 137 2019/2020 2841 365 2557 162 2020/2021 2851 341 2547 181
Iz tabele se može zaključiti blagi pad broja učenika bošnjačke nacionalnosti i prilično konstantan broj učenika srpske nacionalnosti. Može se konstatovati da je pad broja učenika hrvatske nacionalnosti drastičan.
Šta je dovelo do toga?
Državljanstvo Republike Hrvatske i politika hrvatskih predstavnika vlasti. U školskoj 2020/2021 godini je procentualno učenika Bošnjaka 48,16 %, Hrvata 5,76 % , Srba 43,02 i Ostali 3,06 %.
Rukovodna struktura u osnovnim školama je slijedeća: Bošnjaci 6 direktora ili 40% Hrvati 3 direktora ili 20% Srbi 6 direktora ili 40 %
Ko je ovdje ugrožen? Najmnogobrojniji narod. Nacionalna struktura učenika u srednjim školama je prikazana u narednoj tabeli:
Šk.godina/nacionalnost Srbi Bošnjaci Hrvati Ostali –
2015/2016 1574 1466 271 13 – 2016/2017 1463 1318 221 10 – 2017/2018 1360 1257 230 12 – 2018/2019 1377 1226 214 9 – 2019/2020 1318 1207 186 25 – 2020/2021 1321 1211 166 4
Na osnovu podataka iz tabele se može zaključiti da je: 1. Evidentan pad učenika svih nacionalnosti svake godine.
2. Najveći broj učenika je srpske nacionalnosti što nije u skladu sa brojem učenika iz osnovnh škola. Rezultat je do upisa učenika iz susjednih opština. To je dokaz da oko 10.000 prijavljenih Srba iz susjednih opština ne živi stvarno na prijavljenim adresama već prebivalište koristi za dobijanje dječijeg doplatka, drugih oblika socijalnih davanja, liječenja i drugo a ujedno služe kao glasačka mašinerija.
3. Veliki broj učenika iz reda ostalih, prije svega Roma, ne nastavlja srednješkolsko obrazovanje. Nacionalna struktura učenika srednjih škola u školskoj 2020/2021.godini izražena u procentima:
Srbi – 48,89 % Bošnjaci- 44,82 % Hrvati- 6,14 % Ostali- 0,15 % Nacionalna struktura rukovodnog kadra u srednjim školama: Srbi – 2 direktora i 2 pomoćnika direktora ili 50 % Bošnjaci-1 direktor i 1 pomoćnik direktora ili 25 % Hrvati- 1 direktor i 1 pomoćnik direktora ili 25 %
Poštivanje pedagoških standarda:
Pedagoški standardi se ne poštuju u mnogim oblastima:
1. Pri osnivanju škola.
Član 23 stav a) kao jedan od uslova za postojanje navodi :“da postoji dovoljan broj učenika propisan Pedagoškim standardima i normativima i pravilnikom o uslovima za onivanje osnovne i srednje škole“. Može li neka škola postojati sa 15 ili 25 učenika a druga sa 100 ili 300 ne može. Oni male škole zovu političkim iako zakon ne poznaje političke škole.
2. Broj učenika u odjeljenjima.
3. Broj odjeljenja i broj učenika u školama.
4. Površina sportske dvorane kao i vazdušni prostor po učeniku u nekim školama.
5. Broj knjiga lektire po učeniku i nepostojanje biblioteke i čitaonice.
6. Nepostojanje uslova za odvijanje vannastavnih aktivnosti.
7. Nedostatak opreme za kabinete i dotrajalost mnoge opreme
Zapošljavanje:
Škola nema nikakav uticaj ni na izbor rukovodstva ni nastavnika. Kažu da je zapošljavanje u Brčko distriktu BiH transparentno. Stalni članovi Odbora za zapošljavanje su unaprijeđeni na razne načine: veća plata, članstvo u nekim komisijama, zapošljavanje članova porodice itd.
Privremeni član komisije koji dolazi iz druge škole je uvijek podoban kandidat koga imenuje šef Odjeljenja za obrazovanje koji se kupe na neki način. Privremene članove iz škole bira školski odbor od kojih su većina podobni članovi ili su pojedinci kupljeni kroz zapošljavanje članova porodice.
Članovi odbora za zapošljavanje iz škole ne mogu nikada izabrati po svojoj volji jer je omjer onih članova koje imenuje šef Odjeljenja za obrazovanje 3:2. Uzalud se suprotstavljati. Zadovoljena je forma. Sve drugo je farsa.
Angažovanje nastavnika po ugovoru o povremenim i privremenim poslovima nije u skladu sa zakonom. Raspisivanjem konkursa se često ne poštuje Zakon o budžetu. Raspisuju se konkursi u stalni radni odnos gdje se norma popunjava i u četiri škole. Šefovi pododjeljenja se ne konsultuju ili se ne uvažava uvijek njihov stav za raspisivanje konkursa.
Član 101 stav 3 Zakona o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama Brčko distrikta BiH kaže da zamjena odsutnog nastavnika traje najduže tri mjeseca. Kod nas se nastavnici po ugovoru angažuju po godinu i više dana.
Često se angažuju nastavnici čija stručna sprema ne odgovara za određeni predmet. Naročito je to bilo prisutno pred izbore 2020.godine. Kako organizovati posao kad su svi nastavnici politički miljenici?
Pravni status škole U Zakonu o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama Brčko distrikta BiH stoji da osnovne i srednje škole kojima je osnivač distrikt imaju status javna ustanove. U prelaznim i završnim odredbama istog zakona stoji da „Stupanjem na snagu Zakona o javnim ustanovama u Brčko distriktu BiH škole se upisuju u sudski registar do početka školske godine“. Koliko treba da se usvoji zakon o javnim ustanovama? Kako će škole imati status javne ustanove kad nisu upisane u sudski registar?
Zbog svega navedenog škole nemaju nikakve autonomije što im je zakonom zagarantovano.
Na kraju možemo konstatovati da obrazovanje u Brčko distriktu BiH obiluje nezakonitostima. Revizorski izvještaji govore dovoljno o tome. Skoro svaki revizorski izvještaj je negativan. Na kraju postavlja se pitanje je li ikada iko odgovarao.
Za TIMES.BA: Bećić Sead
Izvor: times.ba