bdf.brcko@gmail.com

Preminuo poznati jugoslovenski, bosanskohercegovački i brčanski slikar Mevludin Ekmečić-Lutka

Jutros je (14.april 2021.) preminuo poznati jugoslovenski, bosanskohercegovački i brčanski slikar Mevludin Ekmečić-Lutka.

Mevludin Ekmečić, zvani Ekmek, akademski slikar, rođen je u selu Zaborku kod Čajniča, Bosna i Hercegovina, 28. novembra 1929, od oca Aziza, porijeklom iz stare trgovačke porodice iz Foče, i majke Safete Morić iz Brčkog. Šesto je dijete od jedanaestero koje su dobili – osam sinova i tri kćerke. Oženjen je i ima sina Anila.

Prva dva razreda osnovne škole završio je u Derventi 1938, a druga dva u selu Gornji Rahić kod Brčkog 1941. Nižu realnu gimnaziju završio je u Brčkom 1947, a Državnu srednju školu za likovne umjetnosti u Sarajevu 1951.

Od 1952. do 1953. služi vojni rok u Školi rezervnih automobilskih oficira u Ilirskoj Bistrici, Slovenija. Od 1953. do 1955. radi kao nastavnik likovnog obrazovanja u Nižoj realnoj gimnaziji u Brčkom.

Nakon položenog prijemnog ispita na Akademiji primenjenih umetnosti u Beogradu septembra 1955, kao izuzetnom kandidatu priznata mu je i godina, te je odmah upisan na drugu godinu studija. Ali, želeći da studira slikarstvo, već u oktobru odlazi u Zagreb na prijemni ispit na Akademiju likovnih umjetnosti, gdje je primljen na prvu godinu i nastavlja studij koji je završio u klasi profesora Otona Postružnika 1960.

Poslije završenih studija, ne želeći da koristi dvogodišnju specijalizaciju dobijenu od Ministarstva za kulturu Republike Hrvatske, vraća se u Bosnu i Hercegovinu, u Tuzlu, gdje živi do danas. U Tuzli radi kao profesor historije likovne umjetnosti i likovnog obrazovanja u Gimnaziji, Osnovnoj školi Centar i Učiteljskoj školi do 1968. Od te godine do 1973. radi u Izložbenom paviljonu kao umjetnički rukovodilac i ujedno voditelj Galerije portreta istaknutih ličnosti, koja djeluje amaterski u Osnovnoj školi Centar od 1964. Zvanično je imenovan direktorom Galerije jugoslovenskog portreta 1973. godine, danas Međunarodne galerije portreta, kao njen osnivač i utemeljitelj. U njoj radi kao direktor do aprila 1991, kada odlazi u penziju i opet počinje aktivno slikati. Član je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine od 1964.

Izlagao je samostalno više od dvadeset puta, a kolektivno preko 180 puta, u zemlji i inostranstvu. Galerija jugoslovenskog portreta i Umjetnička galerija „Rizah Štetić“ iz Brčkog organizirali su mu Retrospektivnu izložbu 1948–1990. Štampano mu je nekoliko mapa: Crteži Dimitrijević, Ekmečić, Kulenović, Mujezinović, Štetić 1950, Sarajevska Baščaršija 1969, Staro Sarajevo 1970, Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije 1977. i 1980, crteži Staro Brčko 1981, slike Tuzla nekad 1985. i Stara Tuzla 2002, Staro Brčko: mapa crteža 2019. Radovi su mu objavljivani u mnogim dnevnim i drugim glasilima bivše, a i sadašnje države. Autor je dvije knjige: Genocid nad Bošnjacima 1992–1995. (Genozid an den Bosniaken 1992–1995. = Genocide upon the Bosniaks 1992–1995) (Wuppertal, Tuzla: Bosanska riječ, Galerija portreta, 1996) i Sjećanje na ljude moga vremena: crtež, pismarica (Tuzla: Međunarodna galerija portreta, 2012), originalnog i neobičnog zbornika portreta prijatelja, poznanika i značajnih ljudi i opisa susreta s njima prožetih anegdotama i nepoznatim detaljima.

Autor je sačuvanog ostatka portala vrata Behram-begove medrese iz 1888, jednog od simbola današnje Tuzle, ostataka Barutane na Trnovcu, idejni je tvorac i pokretač Umjetničke kolonije OGUS u Srebreniku 1977, Galerije „Rizah Štetić“ u Brčkom i „Hasan Kikić“ u Gradačcu, Galerije Franjevačkog samostana u selu Dubrave kod Brčkog i drugih sadržaja, naročito u Galeriji jugoslovenskog portreta. S trinaestoricom umjetnika Bosne i Hercegovine imao je čast portretirati Josipa Broza Tita u Bugojnu 1977.

Dobitnik je više od 55 značajnih priznanja i nagrada, između ostalih Plakete grada Tuzla 1967, Dvadesetsedmojulske nagrade SR BiH 1975, Priznanja SULUJ-a 1986, Zahvalnice za razvoj likovnih umjetnosti Bosne i Hercegovine 1986, Srebrene plakete Univerziteta u Tuzli 1989, Tuzlanske plakete sa zlatnim grbom 2003, prve Zlatne povelje Općine Srebrenik 2005. godine.

Član je Senata Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića u Sarajevu, a imenovan je iz reda istaknutih ličnosti javnog, naučnog i kulturnog života, a 2004. godine dodijeljena mu je titula počasnog doktora nauka Univerziteta u Tuzli. Idejni je tvorac i osnivač Legata kuća Ekmečić, otvorenog 2017. godine u Brčkom, čiji je cilj sačuvati i izložiti javnosti bogato porodično kulturnoumjetničko naslijeđe kroz stalnu postavku slika, skulptura te arhivske, bibliotečke i etnološke građe.

 

Izdvojeno

Preminuo naš sugrađanin, Brčak, IMRAD KOPČO ( MEHMEDA ) KOPČALIĆ

S tugom u srcu obavještavamo rodbinu, prijatelje i komšije da je 11.7.2021. godine, u Kanadi, nakon duže bolesti, preminuo naš dragi IMRAD KOPČO ( MEHMEDA...

Danas je preminuo naš sugrađanin Hadžić Galib-Gale

Danas je preminuo naš sugrađanin, prijatelj, rođak Hadžić (Himeze) Galib-Gale. To je još jedna u nizu nepravdi i tragedija koja je zadesila ovu porodicu. Neka im...

PREMINUO ISMET MEŠANOVIĆ-ČUNDRO, BRČANSKA URBANA LEGENDA

Poštovani sugrađani, Obavještavamo vas a je preminu Ismet Mešanović Čundro, brčanska gradska legenda, Vrijeme dženaze bit će naknadno objavljeno. Ostaje da živi u našim sjećanjima. Lahka mu crna...

Kad se već cijepimo, najbolje i da se pricijepimo Srbiji

Sav jad i bijeda bh.društva pokazali su se posljednjih dana. Došli smo do dna u svakom pogledu. Lakrdija oko izbora gradonačelnika Sarajeva nanijela nam je...

ŠTE REĆI A NE ZAPLAKATI: Kako je u Brčkom biran Upravni odbor Javne zdravstvene ustanove “Zdravstveni centar”

„Šta reći, a ne zaplakati?“, možda je najbolja uvodna rečenica za tekst koji se bavi nevjerovatnim zakonskim rješenjima i praktičnim improvizacijama u izboru članova...

U DISTRIKTU TREBA UVESTI „LOCKDOWN“ ILI TOTALNO „ZAKLJUČAVANJE“, ALI, I UVIJEK NEKO ALI…

Jučer je direktor Opšte Bolnice dr. Dušan Stokić, shodno novonastaloj epidemiološkoj situaciji, za HIT TV rekao da je „njegova procjena da bi trebalo uvesti...

TURSKI KONZULAT U BRČKOM JE IZMIŠLJOTINA: Brukamo se, pokazujući koliko malo poznajemo prošlost Distrikta

Dvorana hotela Bosna - Zadužbina Ljubomira Krsmanovića, u kojoj je tobože bio smješten Carski osmanski konzulat u Brčkom.Ovaj nacionalni spomenik, od silne naše brige,...

Kome je iz brčanske Vlasti smetala izložba portreta antifašista iz NOB-a autora Seada Hasanefendića?

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST   Događaji u Brčkom rijetko nalaze adekvatan prostor u entitetskim i općebosanskim medijima; no nedavno se dogodio revizionistički kulturni skandal prvog reda, koji...