Najbolju anatomiju stanja u pravosuđu Brčko Distrikta dao je Međunarodni institut za bliskoistočne studije i balkanske studije (IFIMES).
„Stanje u pravosuđu BiH ilustrira situacija u pravosuđu Brčko Distrikta BiH. U ovoj lokalnoj zajednici predsjednici sudova i glavni tužilac su u mandatima od 22. do 26.godina.
Predsjednici Osnovnog i Apelacionog suda Brčko Distrikta BiH, Jadranko Grčević i Damjan Kaurinović, zaposlili su svoje supruge u Osnovni i Apelacioni sud Brčko Distrikta BiH, pa imamo nevjerojatnu situaciju, da predsjednik Osnovnog suda ocjenjuje suprugu predsjednika Apelacionog suda, a predsjednik Apelacionog suda ocjenjuje suprugu predsjednika Osnovnog suda“.
Kao predsjednik Velikog vijeća Vojnog suda u Bijeljini, tokom rata od 1992. do 1995., Kaurinović je sudio Bošnjacima koji su zarobljeni kao civili, osuđeni na višegodišnje robije i što je najgore, koji su kasnije, u toku robije, korišteni u „živim ljudskim štitovima“ Vojske RS. E te je Kaurinović osuđivao i pola Bošnjaka je ginulo u tim užasima. Od Radovana Karadžića dobio je „Orden Miloša Obilića“, koji se daje za djela direktnog ratnog angažmana. Možda supervizor za Brčko ili oni iz VSTV-a nisu čuli da je je Karadžić osuđen za genocid na doživotnu robiju pred Međunarodnim sudom u Hagu.
„Predsjednik Osnovnog suda Brčko Distrikta BiH Jadranko Grčević je stranka u postupku u oko 20 predmeta na svom sudu. Grčeviću je drugostepenom odlukom izrečena javna opomena 2013.godine, ali je i poslije toga je reizabran. U paralelnom slučaju Veljko Krejić nije ponovo izabran za predsjednika Osnovnog suda u Gradišci, jer je 2020. disciplinski kažnjen zbog „nemara i nepažnje u vršenju službene dužnosti“.
Dvojica sudija Osnovnog suda Brčko Distrikta BiH su se lažno predstavili, da po nacionalnoj pripadnosti pripadaju skupini „Ostali“, iako su po nacionalnosti Srbi, jer su se prije prijave na mjesto sudija do tada nacionalno izjašnjavali kao Srbi. Sjetimo se da je po tom istom osnovu stradao, suđen i odstranjen sa pozicije nekadašnji glavni tužilac BiH Goran Salihović.
Dragan Tomaš, sudija Osnovnog suda aplicirao je za Apelacioni sud Distrikta kao „Ostali“, premda se nacionalno izjašnjava kao Srbin. Indikativno je da se Dragan Tomaš kod izbora na poziciju šefa gruntovnice Osnovnog suda Brčko Distrikta BiH izjašnjavao kao Srbin. Još jedan sudija na Osnovnom sudu Brčko Distrikta Nebojša Savić se prijavio kao „Ostali“ premda se radi o Srbinu.
Prema članu 20. Statuta, koji propisuje da sastav suda mora odražavati sastav stanovništva. Pošto je 42,36 posto Bošnjaka i najbrojniji su prema posljednjem popisu, treba da imaju pedeset posto sudija.
Nekada je nepisano pravilo bilo da budu 4 Bošnjaka, 4 Srbina i 2 Hrvat na sudovima.
Trenutno stanje u Apelacionom sudu je totalno diskriminirajuće po Bošnjake jer su činjenično u Apelacionom sudu 3 Srbina, 3 Hrvata i 2 Bošnjaka. Ovom timu treba da se priključi, navodno, još jedan, deveti sudija.
Najgore od svega je što se sudije Srbi i Hrvati udružuju protiv Bošnjaka i prave cirkus od pravosudne pravde.
Također u radni odnos u Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH se primaju osuđene osobe po kriterijima i željama predsjednika Suda. Brojne su nepravilnosti, tako službenica suda osuđena za zapošljavanje s lažnom diplomom, nakon osude na dva mjeseca zatvora, ne suspendira se, ne prestaje joj radni odnos, već nastavlja raditi u Osnovnom sudu Brčko Distrikta BiH.
Zbog zloupotrebe CMS-a Osnovnog suda Brčko distrikta BiH postoji opravdana zabrinutost da se naručuju presudei da su te presude uvijek protiv Bošnjaka.
„Analitičari smatraju, da je zabrinjavajuće što o tome VSTV ima saznanja iz prijava VSTV-u i/ili Uredu disciplinskog tužioca (UDT), ili iz pisanja istraživača i medija, ali se do sada sve to temeljito zataškavalo. Ukoliko su navodi dvojice sudija, iz Brčkog Nedeljka Tabakovića i iz Mostara Nine Ratkušić, o stanju u pravosuđu i pritiscima kojima su izloženi od strane nadređenih tačni, onda je to udar na nezavisnost rada sudija.“
Za sada niko ništa ne preduzima, posebno ne VSTV koji je do juče bio tvrđava kriminala u pravosuđu.
Bilo je napretek prijava i činjenica od časnih sudija koje su upozoravali na kriminal u prvosuđu. Nažalost, zbog inertnosti onih koji bi morali reagirati, pravosudni kriminal se i dalje razvlači.
S druge strane, VSTV, dok je bio pod vođstvom Milana Tegeltije se žestoko usprotivio osnivanju Privremene istražne komisije Parlamenta BiH, pod izgovorom da je to udar na nezavisnost sudova. Šta to onda znači, da se pravosudna zajednica bori za vanjsku nezavisnost od zakonodavne i izvršne vlasti, a ne bori se za unutrašnju nezavisnost sudija od predsjednika sudova?
„Donedavna v.d. predsjednica VSTV-a Sanela Gorušanović-Butigan kaže, da VSTV ima snage, da se iznese sa problemima u pravosuđu, a ako procijeni da ne može, podnijeti će ostavku. Dakle, ni v.d. predsjednica VSTV-a nije sigurna da će VSTV iznijeti reforme. Da li se može iz te izjave izvesti zaključak, da u VSTV-u postoji otpor reformama“, pitaju se i u Ifimesu.
Šta radi Ured disciplinskog tužioca (UDT)?
Nužna je široka javna rasprava o zakonodavnom okviru, ne samo o zakonu o VSTV-u, podjeli VSTV-a na sudsko i tužilačko vijeće i Ured disciplinskog tužioca, koji bi bili neovisni jedni od drugih.
Nužnost široke javne rasprave o zakonodavnom okviru za rad u pravosuđu je u tome, što se radi o visoko stručnim pitanjima, u koje se mora uključiti pravosudna zajednica, sudije i tužioci, advokati, pravobranioci, profesori pravnih fakulteta, nevladin sektor, kao i javnost.
Temeljita reforma pravosuđa može provesti uz snažnu pomoć OHR-a na čelu sa Valentinom Inzkom, evropskih eksperata, nevladinog sektora, pritiska javnosti i medija.
Šta radi Ured disciplinskog tužioca (UDT)? Ne radi ništa.
Nažalost, danas OHR i dalje ne reagira na pravi način o pravosuđu, posebno onop što se događa u distriktu Brčko.
Nema veće nepravde od one koju svjesno čini prvosuđe montiranim procesima, sve vidljivijim progonom nevinih ljudi a zatvaranjem očiju pred kriminalom i najgorim zločincima.
BOSNAGLOBAL.net
Izvor: https://bosnaglobal.net/index.php/analize/potpuna-diskriminacija-bosnjaka-u-pravosudu-brcko-dc