bdf.brcko@gmail.com

Zbornik radova koji je vratio kulturu sjećanja u Brčko

Radovi objavljeni u zborniku tretiraju složenu migracionu tematiku iz različitih aspekata i odnose se na razne vremenske periode, počev od ranog osmanskog perioda do današnjih dana. U ranom osmanskom periodu širi brčanski prostor naseljava stočarsko vlaško i drugo pravoslavno stanovništvo. Nešto kasnije, početkom 18. stoljeća, na ovo područje naseljava se muslimansko stanovništvo protjerano s prostora nekadašnjeg Budimskog te Temišvarskog ejaleta. Posebno je obrađeno pitanje dolaska Bošnjaka sa šireg područja Sandžaka na ovo područje. Taj proces odvijao se u dvije faze, prvoj nakon pokolja Bošnjaka u Šahovićima 1924. godine, te onoj u socijalističkom vremenu.

Migracije i Brčko – Zbornik radova, Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla (CIMOSHIS), 2020. (Redakcija: prof. dr. Izet Šabotić, prof. dr. Sead Selimović, prof. dr. Senaid Hadžić mr. sc. Omer Zulić, mr. Jasmin Jajčević, Ismet Dedeić)

Nakon što je 13. i 14. septembra 2019. godine održana Međunarodna naučna konferencija “Migracije i njihov uticaj na društvena i privredna kretanja na širem području Brčkog od početka XVII do kraja XX stoljeća”, sredinom 2020. godine publiciran je zbornik radova koji je potvrdio svu nužnost njezinog organiziranja i pokazao na koji se način treba pristupati historijskim, sociološkim, kulturnim i drugim aspektima u tretiranju prošlosti ove složene i specifične sredine.

Intenzivniji razvitak Brčkog počinje od početka 18. stoljeća, a vezan je za krupne historijske događaje koji se odnose na pitanje ishoda velikog Bečkog rata (1683–1699), koji je za posljedicu imao povlačenje Osmanskog Carstva s prostora Srednje i Jugoistočne Evrope. Od tada Brčko dobija vidljivije privredno-ekonomske, demografske, socijalne, arhitektonske i druge impute. Migracioni procesi prelomno su utjecali na ukupna društvena kretanja na širem brčanskom prostoru i formiranje ovog urbanog jezgra.

Nakon Karlovačkog mira 1699. godine pa u naredna tri stoljeća procesi doseljavanja i odseljavanja stanovništva odvijali su se različitim intenzitetom. Uzroci migracija bili su različiti, od ratno-prisilnih do ekonomsko-socijalnih i političkih. Radovi objavljeni u zborniku tretiraju složenu migracionu tematiku iz različitih aspekata i odnose se na razne vremenske periode, počev od ranog osmanskog perioda do današnjih dana. U ranom osmanskom periodu širi brčanski prostor naseljava stočarsko vlaško i drugo pravoslavno stanovništvo. Nešto kasnije, početkom 18. stoljeća, na ovo područje naseljava se muslimansko stanovništvo protjerano s prostora nekadašnjeg Budimskog te Temišvarskog ejaleta. Stvaranje nacionalnih država u susjedstvu dovelo je do toga da se “čistio prostor” od drugih etničkih skupina i da se preseljavalo stanovništvo. Tako je značajan broj muslimansko-bošnjačke populacije protjerane s područja zapadne Srbije naselio šire brčansko područje. Potkraj osmanske uprave na ovaj prostor naseljavaju se iz ekonomskih razloga i druge etničke skupine, među kojima i skupina “cincara” trgovaca, koji su imali značajnu ulogu u životu Brčkog u navedenom vremenu.

U nekoliko radova tretirani su migracioni procesi koji su vezani za međuratni (1918–1941) i socijalistički period (1945–1990). Posebno je obrađeno pitanje dolaska Bošnjaka sa šireg područja Sandžaka na ovo područje. Taj proces odvijao se u dvije faze, prvoj nakon pokolja Bošnjaka u Šahovićima 1924. godine, te onoj u socijalističkom vremenu. U ovim radovima ukazuje se ne samo na poteškoće prilagođavanja ove populacije u novoj sredini već i na doprinos koji su doseljeni muhadžeri i njihovi potomci dali razvitku Brčkog u posljednjih stotinu godina. Nekoliko radova u zborniku odnosi se na migracione i druge procese iz neposredne naše prošlosti. Zanimljiva štiva tretiraju problematiku vezanu za demografske prilike, utjecaj ratnih dešavanja (1992–1995) na prilike u Brčkom, povratak prognanog stanovništva na prostor Brčkog nakon 1995. godine, te brojna druga pitanja koja su utjecala na prisutne demografske promjene na ovom području u navedenom vremenu.

U tom kontekstu posebno je zanimljiv istraživački rad Đura Tankosića Cincari (Armani) i Karavlasi na području Brčkog jer bavljenje etničkim grupama Vlasi, Cincari i Karavlasi nije jednostavno, što radi nepoznanica, koje su možda trajne, što zbog različitih teorija i teza historičara. Izučavanje otežava nedovoljno pisanih tragova jer su kasno razvili pismo, kao i nepostojanje državne organizacije u historiji ovih etničkih grupa. Tankosić ističe da je historijska nauka prilikom proučavanja ovih etničkih skupina bila podložna manipulacijama, a njihova etnogeneza tretirana prema potrebama nacionalne historije.

“Generalna karakteristika etniciteta, kojima se bavi ovaj rad, reklo bi se, njihova je sklonost ka lakoj asimilaciji, pri čemu svakako ne treba zanemariti pritisak okruženja i borbu za preživljavanje. Asimilacija je uticala na slabljenje istorijskog pamćenja i pored značajnih tragova koji ostaju u jeziku, folkloru, običajima, izboru zanimanja itd. Njihova asimilacija i odlasci iz Bosne i Hercegovine rezultirali su skoro potpunim nestankom, tako da aktivnost u provođenju preporuke Savjeta Evrope 1333 i odluke 674/7 Komiteta ministara, kojima pozivaju države u kojima žive Cincari da se aktivno uključe u projekte cincarskih organizacija kako bi se sačuvao cincarski jezik kao kulturno blago Evrope, kod nas nije ni moguća. U tri naselja Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i jedno na obodu, gdje su živjeli Cincari, danas ih nema, a takođe nema ni Karavlaha koji su živjeli u naselju koje se naslanja na teritoriju Distrikta. To je svakako velika šteta. Svejedno, dragocjen je njihov trag u periodu dugom oko 270 godina (Cincari) i oko 180 godina (Karavlasi) na ovom području. Stoga im dugujemo makar toliko, da što bolje izučimo njihovu prošlost i ostavimo svjedočanstva o njima, a materijalne tragove vidljive na grobljima zaštitimo i sačuvamo”, zaključak je Tankosićevog rada.

Ismet Dedeić u radu Jevreji u Brčkom: Zločin nestanka i grijeh nesjećanja ističe da su “Jevreji živjeli u Brčkom približno jedno stoljeće prije nego su nestali u Holokaustu. Kao i u svim evropskim sredinama, i u Brčkom su igrali značajniju ulogu od one koja bi se očekivala od njihove malobrojne populacije. Iako ih je poslovično odlikovao zatvoren način života u maloj zajednici, njihova uključenost u privredni i ukupni socijalni milje Brčkog ostavila je značajan trag u tom vremenu. Nažalost, kad jedan narod nestane u takvim okolnostima u kojima su nestali Jevreji, kolektivno i u isto vrijeme, s njim nestaje i veliki dio sjećanja, uspomena i podataka, pa je istraživanje veoma otežano. Nestali su 1941. godine na najsuroviji mogući način, likvidacijom od fašističkog režima Nezavisne Države Hrvatske, kada su kod tadašnjeg pontonskog mosta na Savi ubijeni svi domicilni brčanski Jevreji, a u krugu današnje fabrike namještaja i trgovačkog centra likvidirani svi koji su se kao emigranti bježeći od fašističke pošasti zatekli u Brčkom.”

Dedeić na kraju rada ukazuje na nedopustivu situaciju da se u ovoj sredini na izvjestan način njeguje kultura zaborava jer je postojanje Jevreja u Brčkom, njihov doprinos razvoju grada i napose njihov potpuni nestanak pokriven tamom, kolektivnom šutnjom, nemarom i zaboravom, a ponekad i zloupotrebama njihove sudbine”.

Kašmir Ribić u radu Praznici u praznini, zapuštenost u zapuštenosti: Nekoliko natuknica o problematici Roma i njihovih migracija u Brčkom i okolini ističe da su Romi u ovoj sredini uglavnom trpljeni, dijelom prihvaćeni kao dio ove sredine, ali nikada do kraja izjednačeni s konstitutivnim narodima, da je njihov položaj bio najbolji u periodu Titove Jugoslavije, kada je na ovim prostorima čergarenje, tj. nomadski način definitivno prestao, a znatan broj Roma se posebno, počev od 80-tih godina, ekonomski i prosvjetno uzdigao i pred početak sukoba 90-tih godina igrao zapaženu ulogu u ekonomskom, kulturnom i sportskom životu ove sredine. Ribić konstatuje da je položaj Roma u Brčkom i okolini danas u poređenju s položajem u socijalističkoj Jugoslaviji u skoro svim segmentima stagnirao. Ovo se ogleda prije svega u naglom osiromašenju i novom talasu odlaska, a što se tiče političke zastupljenosti, i svojevrsnom aparthejdu.

Iznimno vrijedan i aktuelan jest rad Enesa Pašalića Kultura sjećanja na prisilne migracije u Brčkom. Pašalić ističe da, iako su “migracije oblikovale prostor Brčkog, Brčko institucionalno, ali i na nivou etnonacionalnih zajednica koje tu žive, nema samosvijest o svom historijskom trajanju i historijskom identitetu. Migracije na prostoru Brčkog pratimo od doseljavanja Slavena na prostore Brčkog; iseljavanja katolika, naseljavanja pravoslavnih Vlaha i islamizacije nakon okupacije Brčkog od strane Osmanlija; doseljavanja muslimana iz Srbije u 19. vijeku; doseljavanja trgovaca u Brčko u 19. vijeku; iseljavanja muslimana za vrijeme austrougarske okupacije; doseljavanja izbjeglica iz Podrinja 1941. godine; protjerivanja i istrebljenja Srba i Židova za vrijeme NDH i protjerivanja Bošnjaka i Hrvata 1992. godine. Osnovno pitanje koje smo postavili je: Da li Brčko kao jedna urbana sredina, koja se još posredstvom brčanskih trgovaca u 19. vijeku izdigla iz provincijalne zatvorenosti i ekonomski, pa i kulturno internacionalizirala, a u vrijeme Austro-Ugarske i socijalističke Jugoslavije modernizirala, ima historijsku samosvijest o svom historijskom bivstvovanju koje se ogleda u kulturi sjećanja na migraciona kretanja njenog stanovništva. Od toga da li u Brčkom postoji zajednička kultura sjećanja (zajednica onih koji se sjećaju svoje zajedničke prošlosti) zavisi i stepen integriranosti brčanskog društva. U nedostatku jedinstvene Mi-grupe ili zajednice sjećanja može se govoriti o podijeljenom brčanskom društvu na više Mi-grupa ili zajednica sjećanja. Brčko očigledno nema eksterno uprisutnjenu prošlost u vidu muzeja, arhiva, slika, skulptura, tekstova, godišnjica, koja se evocira svetkovinama i godišnjicama, a posebno kada su u pitanju traumatična i bolna iskustva emigracija i imigracija na ovim prostorima. Stoga se ne može govoriti o stanovništvu Brčkog kao jedinstvenoj i solidarnoj Mi-grupi. Na mjestu kolektivnog sjećanja je prikrivena trauma, zaborav, ćutanje i tugovanje ili praznina. Sjećanje se svodi na komunikativno ‘ogovaranje’ unutar pojedinih etnonacionalnih grupa. Stoga se kolektivni institucionalni mentalitet Brčkog može uporediti sa Ničeovim opisom kulture sjećanja stada koje se sjeća samo u nuždi preživljavanja ili potrebe za ‘žderanjem’. Nakon toga sve zaboravljaju pa se onda ponovo ponečeg sjete kada ogladne. Sve to naravno nije slučajno jer kultura sjećanja ovisi o tome ko pamti, da li pamti pobjednik ili poraženi, žrtva ili počinilac, svjedok ili zločinac… Ako su ovi statusi nedefinisani i nepriznati, veliki dio kolektivnog sjećanja će se gurnuti ispod praga svijesti i na njegovom mjestu će biti zaborav. No, time što se zaboravlja ne znači da ono što se dešavalo nije postojalo. Učinci toga ‘zaboravljenog’ su itekako prisutni u sadašnjosti.”

Tema migracija danas je posebno aktuelna ne samo u Bosni i Hercegovini već i u čitavoj Evropi. Autori radova u ovom zborniku bave se problematikom migracija na jednom mikroprostoru, a ipak uspijevaju pokazati svu složenost samog procesa, tretirajući ga s različitih aspekata: historijskog, sociološkog, pravnog, ekonomskog, demografskog i kulturnog. U nekim radovima tretira se i psihološka strana teme, ukazuje se na strahove i predrasude kao fenomene s izrazitim socijalnim, pa i političkim i pravnim značenjima i posljedicama. Različiti uzroci koji su stanovništvo dovodili na ove prostore, uzroci koji su ih odvodili ili proizveli nestanak nekih naroda i etničkih skupina na širem području Brčkog jesu mizanscen balkanskih historijskih previranja i trvenja, javnih i skrivenih imperijalnih ciljeva i određenih etnopolitika.

Migracioni procesi mijenjali su određene običaje i kulturne navike. Svaka doseljena skupina stanovništva na ovo područje donosila je i ugrađivala dio svog kulturnog i tradicionalnog identiteta. Time se ovaj prostor obogaćivao i razvijao u multikulturalnom ambijentu i ozračju. Ta različitost bila je prepoznatljiva vrijednost i isticana kao velika prednost Brčkog i njegove okoline. Brčko danas kao posebna administrativna jedinica u BiH nastoji obnoviti taj bitni segment sopstvene duhovnosti, između ostalog, i naučnim konferencijama ovog tipa.

RADOVI I AUTORI

Rasvjetljavanju postavljene teme doprinos su dali: dr. sc. Safet Bandžović radom “Muhadžirski pokreti iz Kneževine Srbije u Bosansku Posavinu”; dr. sc. Marijan Premović radom “Doseljavanje crnogorskog stanovništva na prostor sjeveroistočne Bosne, s posebnim osvrtom na Brčko u XVII i XVIII stoljeću”; mr. sc. Mirza Čehajić radom “Demografske i konfesionalne promjene stanovništva Bosanske Posavine pod osmanskom vlašću”; Enes Pašalić radom “Kultura sjećanja na prisilne migracije u Brčkom”; dr. sc. Senaid Hadžić radom “Uticaj migracija na demografsku i konfesionalnu strukturu stanovništva Brčkog krajem 19. i početkom 20. stoljeća”; dr. sc. Miroslav Doderović radom “Naseljavanje Bosne i Hercegovine za vrijeme Austro-Ugarske okupacije, s posebnim osvrtom na prostor Brčkog”; Emir Musić radom “Doprinos Alijage Kučukalića razvoju Brčkog”; mr. sc. Omer Zulić radom “Uticaj migracija na kulturne prilike u Brčkom u austrougarskom periodu”; Đuro Tankosić radom “Cincari (Armani) i Karavlasi na području Brčkog”; mr. sc. Sait Š. Šabotić radom “Uticaj muhadžirskih kretanja na iskre duha Bošnjaka u novim sredinama u vremenu do balkanskih ratova sa osvrtom na Brčko”; dr. sc. Mariyana Stamova radom “Dinamika migracionih procesa u jugoslovenskoj i u nezavisnoj Republici Makedoniji”; Kašmir Ribić radom “Praznina u praznini, zapuštenost u zapuštenosti. Nekoliko natuknica o problematici Roma i njihovih migracija u Brčkom i okolini”; akademik Šerbo Rastoder radom “Zašto su Bošnjaci “plaćali kamatu navodne turske krivice” u mirnodopskim vremenima u XX vijeku? Primjeri Šahovića 1924. i Rožaja 1967–1971”; dr. sc. Izet Šabotić radom “Doseljavanje Bošnjaka iz Sandžaka na područje Brčkog”; Ismet Dedeić radom “Jevreji u Brčkom: Zločin nestanka i grijeh sjećanja”; Marko Matolić radom “Poplava u Bosanskoj Posavini 1942. godine i preseljavanje ugroženog stanovništva u Šembor (Novo Selo) kod Bijeljine”; dr. sc. Sead Selimović radom “Utjecaj migracija na etničku i vjersku strukturu stanovništva Brčkog u socijalističkom periodu (1945–1991)”; mr. Jasmin Jajčević radom “Demografske promjene na području Brčkog u svjetlu novih popisa stanovništva (1991. i 2013)”; dr. sc. Mirsad Kunić radom “Migracijski narativi u usmenoj tradiciji Velinog Sela”.

Piše_ ALMIR ZALIHIĆ

 

Izdvojeno

Za direktora Kancelarije za prevenciju i borbu protiv korupcije u Distriktu imenovan penzionisani policajac Žarko Ćosić

Skupština Brčko Distrikta BiH je na jučerašnjem zasjednanju imenovala direktora Kancelarije za prevenciju i borbu protiv korupcije u Brčko Distriktu, institucije od koje i...

AFERA KISEONIK POKAZUJE KO VODI I GDJE VODI BRČKO DISTRIKT BIH

Po prvi put u posljednjih petnaestak godina jedna brčanska politička stranka opravdala je razloge svoga postojanja. Brčanska stranka „Narod i pravda“ je prije par...

BRČAK NEŠAD ALIKADIĆ, SVJETSKI POZNAT ARHITEKTA I BOSANSKI PATRIOTA PRUŽA RUKU PRIJATELJSTVA I SARADNJE

Notorna je činjenica da godinama na važne javne funkcije u Brčko Distriktu BiH dolaze kadrovi, ne mediokriteti, oni osrednji, nego oni najgori, oni sa...

Od sutra u Distriktu nema korupcije: Dolaze predstavnici američke ambasade da potpišu sporazum sa Vladom Distrikta o borbi protiv korupcije

Prošlo je dvadeset godina od nastanka Distrikta, koji su osmislile i supervizorskim palicama uspostavile SAD. Nesebično su se trudili da uspostave funkcionalnu izvršnu vlast, pa...

Znate li onaj vic o Brćaku, Luki i Sehari ??? NEKAD LUKA, DANAS FINANSIJSKA BRUKA

Imo Brćak kamaru para, pa dao Sehari da ih čuva, ali pod jednim uslovom, Ako mu dijete Luka zapadne u belaj i zatreba para...

Požar kod stadiona Jedinstvo, gori zgrada gradskih bazena

KRIMINALITET: - U izvještajnom periodu na prostoru Brčko distrikta BiH u oblasti kriminaliteta zabilježena su tri krivična djela, od čega su dva u oblasti imovinske...

Zapad sprema rat u BiH! BRČKO JE MESTO ODAKLE SVE KREĆE?!

Situacija u koju je dovedena Republika Srpska polako, kaže Pavić u emisiji Radio Sputnjika „Od četvrtka do četvrtka", klizi ka nekoj novoj konferenciji. Za...

Preminuo naš sugrađanin, Brčak, IMRAD KOPČO ( MEHMEDA ) KOPČALIĆ

S tugom u srcu obavještavamo rodbinu, prijatelje i komšije da je 11.7.2021. godine, u Kanadi, nakon duže bolesti, preminuo naš dragi IMRAD KOPČO ( MEHMEDA...