bdf.brcko@gmail.com

Prikaz knjige dr. Fadila Pitića “Sve moje ratne bolnice… NAČIN DA SE KAŽE PREŠUĆENO

Knjiga prim.dr.Fadila Pitića “Sve moje ratne bolnice: od Maoče do Treskavice: (1992-1995)” predstavlja memoarski model autobiografske proze i usmjerena je na pro-blematiziranje historijske, političke i socijalne zbilje iz perspektive autora kao memoarskog subjekta, u prvom licu jednine, odnosno sa autobigrafske i biografske pozicije pripovje-dača. “Memoarski subjekt je osoba koja je poziciju pripovjedača stekla s obzirom na socijalno priznatu važnost i na stupanj jav-nog ugleda, pretendirajući na iznošenje slike stvarnosti.Takva društveno reprezentativna osoba oblikuje se kao objekt izvanjskog prostora strategijama historiografskog pripovi-jedanja iz subjektne pozicije.

Jedan od najupečatiljivijih odlomaka u knjizi, u kome je reprezentirana dokumentarnost pomiješana sa sjećanjima i tumačenjima predstavljena je u razgovoru autora sa novinarom “Gaurdijana”. Navedeni odlomak objašanjava i autorov razlog ostanka u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata:““Kako se osjećaš sada kad si izgubio sve?” misleći na imovinu.

Odgovaram mu: “To doživljavam kao partiju pokera. Sjednem za stol. Odigram nekoliko partija i, izgubim sve. Nakrivim šešir i, napustim kafanu.”, kažem. “Zašto si ostao u Bosni kad si istjeran iz svoje kuće, napustio voljeni grad?”, pita. Ispričah mu svoju muhadžersku sudbinu… Moj djed i njegov brat su poginuli u vrijeme balkanskih ratova u Novom Pazaru. Nakon njihove pogibije, njihove supruge (koje su bile rođene sestre) su kupile han u Čajniču te se tamo i preselile. Djeca su se školovala u Čajniču. Moj otac Vehbija je završio šerijatsku gimnaziju te je radio u Centralnoj banci u Sarajevu. 1943.godine dolazi u Brčko da kupi brašno, gdje upoznaje moju majku Biseru i ostaje do kraja života u Brčkom.

I evo, sada sam ja ostao da se kao hirurg borim sa željom da moja djeca ne budu nikad muhadžiri. Nakon tih riječi vidio sam suze u njegovim očima. Prišao mi je prijateljski, zagrlio i bez riječi napustio prostoriju. Pogledao sam kroz prozor i vidio ga kako pognute glave odlazi. Da li ga je bilo stid u ime cijelog svijeta što su dopustili ovako krvoporoliće u srcu Evrope ili je još uvijek bio pod dojmom našeg razgovora, to nikad neću saznati.”

Potreba da se pruži otpor i spriječi muhadžerska sudbina koja je zadesila veliki broj stanovnika Bosne i Hercegovine u autoru bude otpor i inat koji jednako drsko i tvrdo-glavno tjeraju da se ide dalje i da se preživi. Glas razuma autoru cijelo vrijeme govori da će i to proći, i rat i sve što ga je zadesilo. Emocija koja se stalno provlači kroz knjigu je ljubav prema supruzi Šemsi. I u najtežim vremenima ta osjećanja su ostala topla i iskrena.

Autor ne krije prvrženost ženi koja ratne go-dine provodi sa djecom u Hrvatskoj i tamo vodi svoju borbu za opstanak. To je ljubav puna čežnje, topline i nostalgije koju autor često spominje naglašavajući važnost porodice za stabilno i dostojanstveno egzistiranje pojedinca.Biografska strana ove knjige ogleda se u tome što ona naglašava zasluge i djela autora kao liječnika, koji u izuzetno teškim vremenima djeluje odgovorno, profesionalno i požrtvovano. Navedene zasluge na pojedinim mjestima prikazene su subjektivno i egoistično, ili kako bi rekao pisac predgovora za Pitićevu knjigu Enes Pašalić “drsko i otvoreno” zato jer su one dokaz da je svom pozivu i u najtežim vremenima služio odano i požrtvovano.

 

Piše: Fatima Bećarević Softić

Izvor: Cjelokupan prikaz pogledati na:
https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2020/12/Pages-from-gg50-16.pdf

Izdvojeno

PREMINUO ISMET MEŠANOVIĆ-ČUNDRO, BRČANSKA URBANA LEGENDA

Poštovani sugrađani, Obavještavamo vas a je preminu Ismet Mešanović Čundro, brčanska gradska legenda, Vrijeme dženaze bit će naknadno objavljeno. Ostaje da živi u našim sjećanjima. Lahka mu crna...

Kad se već cijepimo, najbolje i da se pricijepimo Srbiji

Sav jad i bijeda bh.društva pokazali su se posljednjih dana. Došli smo do dna u svakom pogledu. Lakrdija oko izbora gradonačelnika Sarajeva nanijela nam je...

ŠTE REĆI A NE ZAPLAKATI: Kako je u Brčkom biran Upravni odbor Javne zdravstvene ustanove “Zdravstveni centar”

„Šta reći, a ne zaplakati?“, možda je najbolja uvodna rečenica za tekst koji se bavi nevjerovatnim zakonskim rješenjima i praktičnim improvizacijama u izboru članova...

U DISTRIKTU TREBA UVESTI „LOCKDOWN“ ILI TOTALNO „ZAKLJUČAVANJE“, ALI, I UVIJEK NEKO ALI…

Jučer je direktor Opšte Bolnice dr. Dušan Stokić, shodno novonastaloj epidemiološkoj situaciji, za HIT TV rekao da je „njegova procjena da bi trebalo uvesti...

TURSKI KONZULAT U BRČKOM JE IZMIŠLJOTINA: Brukamo se, pokazujući koliko malo poznajemo prošlost Distrikta

Dvorana hotela Bosna - Zadužbina Ljubomira Krsmanovića, u kojoj je tobože bio smješten Carski osmanski konzulat u Brčkom.Ovaj nacionalni spomenik, od silne naše brige,...

Kome je iz brčanske Vlasti smetala izložba portreta antifašista iz NOB-a autora Seada Hasanefendića?

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST   Događaji u Brčkom rijetko nalaze adekvatan prostor u entitetskim i općebosanskim medijima; no nedavno se dogodio revizionistički kulturni skandal prvog reda, koji...

Slučaj Nedeljko Tabakovic ili „U ĆUTANJU JE SIGURNOST“.

Zašto građani Brčkog ćute upitao je javno svoje sugrađane na svom gostovanju na BN Televiziji Nedeljko Tabaković, sudija Osnovnog suda u Brčkom. Na državnom...

BRČANSKI ŠIZOFRENI “SENSUS COMMUNIS”

Rezultati istraživanja pokazali su da je u Brčko Distrktu Bosne i Hercegovine došlo do refeudalizacije ekonomskih i socijalnih odnosa, da se društvena struktura uspostavlja...