bdf.brcko@gmail.com

DETALJNA ANALIZA IZBORA U BRČKOM NA OSNOVU PRIVREMENIH REZULTATA NA DAN 03.12.2020

Crvenim brojevima smo obilježili mandate. Ukupan broj važećih glasova koje je politička stranka ili koalicija osvojila dijeli se sa 1, 3, 5, 7, 9, 11 i tako redom, sve dok je to potrebno za tu raspodjelu mandata (ukupno 29 mandata). Kod analize i procjene mogućih scenarija treba uzeti u obzir da se mandati dodjeljuju na osnovu količnika koji za stranke sa više mandata rastu mnogo brže nego np. stranke koja ima jedan mandat.

Zadanja tri mandata su uzeli PDP sa količnikom 622 , SBIH količnikom 582 i HDZ količnikom 568.  I ako SDA ima količnik 550 koji je za 18 manji od HDZ-a  on mora dobiti mnogo više glasova da bi uzeo mandat jer se njegov ukupan broj glasova dijeli sa 11 a HDZ-ov sa 5 , PDP-ov i SBiH sa 3. Da pokušamo pojasniti tri glasa PDP-a ili SBIH donose 1 „bod“ na količniku dok za taj isti bod HDZ-u treba 5 glasova a SDA-u 11. S druge strane SDS-u ili BH Bloku treba 115 glasova da prestignu SBiH (uz pretpostavku da oni ne dobiju ni jedan) što  ako pogledamo trendove nije realno očekivati. Zbog svega navedenog  teško može doći do većih pomjeranja u rasporedu mandata.

Na osnovu rezultata dobijenih rezultata neke činjenice su već sada jasne.
SDA je izborni pobjednik  sa 5 osvojenih mandata i trenutnim brojem od 6049 glasova  za šesti mandat trebalo bi da se desi sldeće: da dobiju barem još 300 glasova  i da S BIH ne dobije niti jedan. S obzirom na trendove dosadašnjih prebrojavanja i način dodjele mandata to je teško moguće.

Posebno interesantan je položaj trećeg HDZ-ovog  mandata. SDA, BH BLOK i SDS mogu teoretski preći HDZ i uzeti taj sada nestabilni 29. mandat  međutim u tom slučaju prvi put u istoriji Brčko distrikta BiH bi im taj mandat bio „vraćen“ jer prema  Izbornom Zakonu Brčko distrikta je najmanji broj predstavnika jednog od konstitutivnih naroda je 3, a u tom slučaju u Skupštinu bi ušla sam dva Hrvata što bi im dalo pravo da se primjene odredbe zakona koje za taj slučaj predviđaju da se taj mandat dodjeli u ovom slučaju Hrvatu sa liste političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata , odnosno nezavinom kandidatu koji je osvojio najveći broj glasova i koji su kvalifikovani kandidati iz reda Hrvata, što je vjerovatno Ilija Marić iz HDZ-a. Ipak do ovog vjerovatno neće doći jer glasovi koje HDZ dobija putem pošte su veoma značajni.

Položaj ostalih učesnika u izborima je sada već prilično jasan , koalicija  SNSD-DEMOS će imati 4 mandata, Socijalistička partija 4 mandata, SBB 2 mandata, Narod i Pravda 2 mandata, Ujedinjena Srpska 2 mandata , PDP 2 mandata SBIH 2 mandata , SDS 1 mandat , BH Blok 1 mandat  i DNS 1 mandat. Što uz 5 SDA i 3 HDZ čini 29 mandata.
Naravno  postoje teoretske šanse da dođe do pojedinih promjena u strukturi  ali trenutni trendovi na to ne ukazuju.

Dakle, za očekivati je da nacinalna struktura Skupštine Brčko distrikta BiH će biti 14 Srba, 12 Bošnjaka i 3 Hrvata.

Kada su osobe koje će nas predstavljati sledeće četiri godine predstavljati u Skupštini Brčko distrikta ima par dilema.

„Mrtva trka“ se vodi u Koaliciji BH Blok SDP i Naša Stranka između tri osobe trenutno je mandat u rukama dr.Nusreta Kusturice koji ima 626 glasova , drugi je dr.Ibrahim Kamenjašević sa 611  , a treći Atić Esad sa 600 glasova. U ovoj koaliciji je zbog dešavanja oko potpisa SDP-ovog predsjednika Atića Sporazuma „Bošnjačkog bloka“ oko formiranja vlasti je najzanimljivije ko će na kraju dobiti mandat.

U SBB u od danas je Šemso Saković u borbi za drugu poziciju, u „prednosti“ ispred Halila Ljuca za 15 glasova , u NIP-u Dženana Kukić takođe u borbi za drugu poziciju „kasni“ samo 3 glasa za Ilijazović Abdulahom. Veoma je neizvjesno kod SBIH-a gdje Mehmedalija Karamujić se približio Bahriji Ribiću na zastakat od 5 glasova , s obzirom na poznate razlike u stavovima oko koaliranja sa SDA.

Kod ostalih je sve rješeno jer razlika između onih „ispod“ crte za mandat je stotinjak ili više glasova.

Ipak sportskim riječnikom rečeno nije gotovo dok sudija ne odsvira kraj , odnosno CIK ne kaže svoje, sačekajmo rasplet do kraja čuda su moguća.

 

 

Analizirao za TIMES.BA: ERMIN DŽINDIĆ

Izdvojeno