bdf.brcko@gmail.com

Kako se uništava brčansko kulturno nasljeđe i kolektivno sjećanja: Od Ficibajra do Ficibajera

Proteklih godina, kao i ove 2019.,  mjesec august je u znaku Brčanskog ljeta i Savskog cvijeta. Brojne promocije knjiga lokalnih pisaca, različiti projekti, prezentacije, slikarske i druge izložbe i kolonije, takmičenja, regate, koncerti, svakodnevno su uredno najavljivani i reklamirani u brčanskim medijima.

I upravo u tim medijskim najavama jedan od najčešćih naziva dijelova grada, gdje se realizovao veliki dio sadržaja Brčanskog ljeta, je naziv poznatog brčanskog izletišta FICIBAJR. Oduvijek su ga Brčaci tako imenovali i izgovarali. Na Ficibajru se kupalo, zabavljalo, na bajr se iskakalo iz čamca ili brodice, sa bajra se,, zabacivalo”, odnosno pecalo. Brojni su pisani tragovi o tome, brojne priče ispričane… Ali, kao što ni Brčko nije ono što je nekad bilo, tako ni Ficibajr više nije Ficibajr nego, u interpretaciji nekih novih novinara, radiospikera i jezičkih znalaca postade FICIBAER, odnosno FICIBAJER. Na jednoj brčanskoj radiopostaji spiker taj naziv izgovara tako afektirano, naglašavajući njegove sastavnice, da se zapitate, Bože, pa je l’ to  stvarno u Brčkom. Za one koji nisu upućeni u brčanske prilike dodatnu zabunu unosi naziv ugostiteljskog objekta na Ficibajru – Fici Bar. Za buduće generacije, možda već sutra upravo to bude zvaničan naziv ovog izletišta.

Teško je tačno odrediti kako je Ficibajr dobio naziv i o tome postoji više tumačenja ili, bolje reći, pretpostavki. Jedno od tumačenja je da je to složenica od germanizama oficir( offizier) i baer ( obala, brijeg, jezero) i da je naziv dobio po tome što su se duž obale, brijega pored Save, šetali oficiri. Drugo tumačenje je da je ovaj naziv složenica turskog porijekla i u osnovi joj je BAIR/ BAJIR/ BAER i znači obala, brijeg, zemljište pored obale. U našem jeziku se izgovara kao bair/bajer/ bajr, analogno hair/ hajir/ hajr( op.a.). Kako vrijeme odmiče javljaju se i nove interpretacije značenja, npr.  da se radi o turcizmu koji znači mjesto za razmišljanje, vjerovatno prema fićir, fićr (misao ) i bajr( bair ). Jedno od značenja se dovodi u vezu sa prvim dijelom složenice fici (turc.) bure, što bi imalo smisla s obzirom na burad, bačve na kojim su bili nekadašnji ,,bazeni“, odnosno kupalište. Moguće da su nam ta burad ostala u amanet od Turaka.

Možda nekome nije bitno da li je Ficibajr ili Ficibajer, ali ako imamo na umu da je jezik ,, istovremeno i naša istorija i slikovitije svjedočanstvo o čovjeku i njegovoj njegovoj kulturi“ ( J.Grim), a kultura po nekim definicijama  ,, obrazac mišljenja i djelovanja neke ljudske zajednice…“ (R. Beneddict), odnosno – ,, Ona je autonomni sustav simbola prema kojem se svaki član društva odnosi na svoj način – slijedi ga, manipulira njime ili ga nastoji promijeniti“, (C. Geertz),  onda je jasno da bilo kakva promjena naziva, imena i simbola nije bez posljedica. Promjena podrazumijeva brisanje jednog dijela kulturnog nasljeđa i kolektivnog sjećanja. Da se ne zaboravi Ficibajr, pobrinuli su se brojni Brčaci koji su ga ovjekovječili u svojim tekstovima, a navedeni isječci iz onog što su pisali svjedoče i o njegovom nazivu:

U svojoj priči, sjećanju,  Brčanski Ficibajr, pisala je naša sugrađanka Beba: Ja sam Brčanka. Zato što sam rođena Brčanka, potom moram i želim – pisati o Brčkom! Već napisah par malih uspomena vezanih za grad Brčko, pa samim time dođe na red i naša rijeka Sava, naše poznato kupalište, odmarališe i šetalište – Ficibajr. ( posted Feb 27, 2010, 10:51 AM by Brcanske Novine)

– Kao izvor mnogobrojnih autentičnih sjećanja i podataka o Brčkom može poslužiti Brčanska sehara i priče Agima Dobrune. U jednom svom tekstu piše o brčanskim mahalama: U nabrojanom nizu značajnijih objekata, a pošto su svi bili duž obale veće gradske rijeke Save, bilo je i nekoliko značajnijih obala na kojima su se okupljali građani i zajednički družili i kupali. To su bili: obala UŠĆE, obala KEJ, zatim obala POŠTA-i na kraju obala FICIBAJR. (A. Dobruna, Brčanska sehara, SJEĆANJA STAROG BRČAKA , preneseno iz Brčanskih novina)

– U Diplomskom radu Bojana Jakšića, Arhitektonski fakultet Beogradskog univerziteta, sa idejnim rješenjem Ficibajra piše:  Koncept rada je proizašao iz same lokacije, tj.iz njenog naziva – Ficibajr. Izvorno značenje reči, sa turskog na naš, znači brdo za razmišljanje što je na neki način i usmerilo moje razmišljanje. (Autor Bojan Jakšić , datum kreiranja: 11. mart 2007.)

Bez obzira na porijeklo riječi „Ficibajr“ i pravila jezika iz kojeg je potekla, riječ „Ficibajr“ se udomaćila u našoj jezičkoj i kulturnoj tradiciji. Ako bismo ganjali etimologiju i tuđa pravila, ni Brčko ne bi bilo Brčko nego Barka, Brka, Brčka ili Brčki. Kulturno je svetogrđe dirati u tradiciju jer tamo su naše uspomene, naši običaji, naša sjećanja koja izgleda danas nema ko da brani u Brčkom.

Još kada poluobrazovanom brčanskom skorojeviću kažete da je nešto stranog porijekla on odmah „skida gaće“ i pristaje na sve promjene da bi se prilagodio tuđoj, jer sopstvene pameti najčešće nema. Tako je preko noći Ficibajr postao Ficibajer. I ne samo Ficibajr. Pogledajmo kako se u javnim medijima i javnoj komunikaciji upotrebljava ime Brčko Distrikta BiH. Pravopisno i kulturno masakriranje. I to ne slučajno, uz pristanak brčanskih novokomponovanih mediokriteta koji danas predstavljaju Brčko.

Žalosno je da se u Brčkom mora dokazivati kako se nešto zvalo i zove, ko je ko i šta je šta. Žalosno je da i Brčaci koji znaju kako se zove ovo izletište, tako brzo prihvataju novi, nametnuti naziv, braneći se poput papagaja naučenom frazom: Pa to je germanizam, tamo je tako pravilno.

Bilo bi dobro da se u Brčkom kao u Markesovom Makondu ispišu nazivi, barem najznačajnijih pojmova, i da se otmu od zaborava  prije nego što svi postanemo „takozvani“.  Stoga, stanimo u zaštitu brčanske tradicije i brčanskih uspomena.

M.E.P.

Izdvojeno

Na defileu povodom neustavnog 9. januara i ove godine ozloglašeni proruski bajkeri “Noćni vukovi”

Članovi proruske organizacije "Noćni vukovi" učestvovali su na današnjem defileu povodom obilježavanja 9. januara u Istočnom Sarajevu. Noćni vukovi bili su i prošle godine u...

BRČANSKA BORBA ZA PROMJENE (VLAST): MORAM UĆI U VLAST, STRAŠNO ME SE TIČE

Nakon 30-tak godina vladanja jedna politička partija (SDA) odlazi sa vlasti, a sa time slijedi i gubitak preko hiljadu postavljenja u raznoraznim institucijama, na...

KO I KOJIM CIVILNIM ŽRTVAMA RATA U BRČKOM PODIŽE SPOMENIK?

Gotovo bez bilo kakve javne najave, u zaleđu brčanske Vijećnice ubrzano su započeli građevinski radovi, tako da većina stanovnika Brčko Distrikta ne zna šta...

Arogancija brčanskog pravosuđa: I sudije su ljudi kao i drugi smrtnici i nisu imuni od iskušenja neograničene vlasti

„ i sudije su samo ljudi kao i drugi smrtnici i nisu imuni od iskušenja neograničene vlasti. Iz ovoga nastaje  imperativ  njihovog ograničenja  kako...

ANALIZA: KAKO BRČANSKA VLAST NEODGOVORNO TROŠI JAVNI NOVAC

Da brčanska vlast već godinama pokazuje apsolutnu nesposobnost i neodgovornost u racionalnom i zakonitom trošenju javnog novca može se precizno ilustrirati kroz nekoliko primjera...

Šta o knjizi E. Pašalića „Ogledi o Brčkom“ kažu univerzitetski profesori Hadžimuhamedović, Mujkić, Preljeveć i fra Petar Matanović

Nedavno je izašla iz štampe i promovisana  knjiga Enesa Pašalića „Ogledi o Brčkom“. Mada knjiga na provokativan, ali i teorijski argumentiran način, otvara temeljna...

Skupština Distrikta, usvajanjem Zakona o stečaju, ponovo se samorazvlastila, prenoseći sopstvene ovlasti na organe entiteta

Na posljednjem skupštinskom zasjedanju (25. o5. 2022.) usvojen je Zakon o stečaju u drugom čitanju. Radi se o jednom od zakona (Zakon o advokatskoj...

Odgovor E. Pašalića na iznesene tvrdnje brčanskog SNSD-a da on (E.Pašalić) svojim javnim istupom podriva temelje Distrikta

Saopštenje brčanskog SNSD-a povodom mog intervjua  objavljenog u Slobodnoj Bosni 07.04. 2022.g. predstavlja paradigmu opskurne, neprosvijećene, nedemokratske, autoritarne politike u Brčkom, koju posljednjih godina...