Iako je njihova predizborna turneja kroz Republiku Srpsku prekinuta nakon niza problema i policijskih intervencija, studenti iz Srbije poručuju da od svoje borbe ne odustaju. Njihov dolazak u nekoliko gradova otvorio je brojna politička pitanja, ali i pokazao da postoje građani koji su spremni javno stati uz studentski pokret iz Srbije.
Aktivisti izborne liste „Studenti pobeđuju“, okupljeni oko inicijative „Student u svakom selu“, započeli su 22. septembra obilazak RS-a. Namjera je bila da razgovaraju sa državljanima Srbije koji žive u Bosni i Hercegovini i imaju pravo glasa na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji.
Planirana ruta obuhvatala je Brčko, Trebinje, Doboj, Višegrad, Banju Luku, Bratunac i Zvornik. Međutim, već nakon prvih susreta studenti su se suočili s preprekama koje su na kraju dovele do prekida turneje.
U Brčko distriktu policija je podnijela prekršajnu prijavu zbog neprijavljenog okupljanja, dok je u Doboju skup prekinut. U Trebinju nije bilo incidenata, ali je susret protekao uz relativno mali broj okupljenih građana.
Problemi su zabilježeni i u Višegradu, gdje su studenti, prema navodima, bili izloženi provokacijama, a njihov transparent im je oduzet. Nakon svega, odlučili su otkazati i dolazak u Banju Luku.
„Od početka naših zakazanih razgovora u više gradova suočavali smo se sa opstrukcijama i postupanjem policije, kao i lokalnim provokatorima. Poslije svega što se dogodilo, procijenili smo da u ovim okolnostima više ne možemo odgovorno da nastavimo akciju“, naveli su studenti u saopćenju.
Ipak, poručili su da ono što su doživjeli od pojedinaca ne žele poistovjetiti sa svim ljudima koje su susreli tokom boravka u RS.
„Ne želimo da postupci pojedinaca bace sjenku na stotine ljudi koji su nam ovih dana pokazali nešto sasvim drugo“, navode studenti koji su karavan po RS počeli upravo iz razloga da bi razbili mit da svi glasači podržavaju aktuelnu vlast u Srbiji na čelu sa SNS-om.
Otvoreno pitanje birača iz RS
Studentska akcija otvorila je i pitanje političkog angažmana državljana Srbije koji žive u Republici Srpskoj. Njihovo učešće u izborima Srbije već je ranije bilo predmet političkih rasprava, posebno nakon izbora 2023. godine.
Tada je opozicija u Srbiji vlast optuživala za organizovano dovoženje birača iz RS koji imaju prebivalište u Bosni i Hercegovini, ali i državljanstvo Srbije, kako bi glasali na izborima u Beogradu.
Aktuelni dolazak studenata dio javnosti zato posmatra kroz prizmu ranijih događaja, dok drugi smatraju da je riječ o pokušaju da se građani informiraju o mogućnostima ostvarivanja biračkog prava.
Novinar iz Banje Luke Goran Dakić smatra da je osnovno pitanje princip koji se primjenjuje bez obzira na to ko organizuje političku kampanju.
„Bez obzira na to ko vodi kampanju, princip ostaje isti i podjednako sporan. Birački korpus u jednom entitetu tretira se kao rezerva glasova za izbore u susjednoj državi, umjesto da se politika u Srbiji gradi na argumentima unutar sopstvenih granica“, kaže novinar iz Banje Luke Goran Dakić, ali, dodaje, sa jednom bitnom razlikom: „Godinama niko nije prstom mrdao kada se šleperima vuklo biračko tijelo iz RS, a sada je problem nekoliko studenata koji samo žele da upoznaju građane sa pravom glasa, na koji način mogu glasati.“
Podrška ipak stigla iz Banje Luke
Iako studenti iz Srbije nisu održali planirani skup u Banjoj Luci, njihov dolazak nije prošao bez podrške.
U gradu se okupila grupa građana i studenata koji su željeli poslati poruku solidarnosti sa studentima iz Srbije. Time je, kako su naveli, željeno pokazati da ne postoji jedinstven stav javnosti protiv njihovog dolaska.
Ispred neformalne grupe studenata Banje Luke obratio se Aleksandar Pavlić.
„Prinuđeni smo da se na ovakav način okupimo spontano kako bismo pružili podršku studentima koji su otkazali tu turu“, rekao je Pavlić.
On je istovremeno odbacio tvrdnje da između građana Srbije i RS postoji izražen animozitet.
„Hoćemo da se osvrnemo na lažne navode i kampanju mržnje koja se vodi posljednjih dana, kako u RS, tako i u Srbiji. Taj lažni animozitet koji se predstavlja u medijima i na ‘botovskim’ tabloidima, kao da smo mi u nekom zaraćenom stanju ili da se ne podnosimo, jednostavno nije tačan“, kazao je Pavlić.
Pritisak policije otvorio novu raspravu
Posebnu pažnju izazvao je način na koji su institucije reagirale na studentske aktivnosti. Dok je u Brčkom problem bio vezan za prijavu javnog okupljanja, studenti su u drugim gradovima govorili o opstrukcijama i pritiscima.
Novinar Vladimir Šušak smatra da događaji pokazuju širi problem odnosa prema slobodi javnog izražavanja.
„Ono što se dogodilo studentima pokazuje u kakvom društvu živimo, da se ne gaje slobode i prava ljudi da iznesu svoje mišljenje. Oni su htjeli da razgovaraju sa ljudima u RS koji ih podržavaju, ali su ih pojedinci spriječili u njihovoj namjeri. U tome je učestvovala i policija, što opet govori kako aktuelna vlast tumači slobode“, kaže Šušak.
Istovremeno, ostalo je otvoreno pitanje da li se pravila o organizovanju javnih okupljanja jednako primjenjuju na sve političke i društvene aktere.
Politička šutnja u RS
Na studentske proteste u Srbiji, ali i na dolazak njihovih predstavnika u RS, većina političkih stranaka u ovom entitetu nije se javno značajnije oglašavala.
Jedan od rijetkih političara koji je otvoreno podržao studentski pokret jeste poslanik u Narodnoj skupštini RS Nebojša Vukanović.
Posebno je zanimljiva činjenica da se veći dio političke scene u RS već duže vrijeme suzdržava od javnog svrstavanja kada je riječ o studentskim protestima u Srbiji.
Takva šutnja tumači se u kontekstu odnosa političkih struktura u RS sa zvaničnim Beogradom.
Slučaj Milana Miličevića dodatno je otvorio tu temu. Nakon što je javno podržao martovski studentski protest u Srbiji, tadašnji predsjednik SDS-a našao se pod krivičnim postupkom zbog trgovine uticajem, nakon čega je podnio ostavku na čelo stranke. Kasnije je oslobođen optužbi.
Premijer RS Savo Minić reagirao je na situaciju tek nakon što je već bilo objavljeno da studenti neće održati skup u Banjoj Luci.
„Ukoliko ne dobiju dozvolu, skup se neće održati“, rekao je Minić, navodeći da bi studenti mogli održati skup ukoliko dobiju odobrenje policije.
Studentski karavan tako jeste zaustavljen prije završetka planirane rute, ali njihova poruka nije nestala. Upravo su reakcije nakon dolaska u RS otvorile raspravu o biračkom pravu državljana Srbije koji žive u BiH, odnosu institucija prema javnim okupljanjima i političkim pritiscima koji se prelijevaju preko granice.
Za studente je obilazak završen ranije nego što su planirali, ali pitanje zbog kojeg su krenuli u RS ostalo je otvoreno – koliko prostora u Bosni i Hercegovini imaju oni koji žele javno govoriti o političkim promjenama u susjednoj Srbiji.
Izvor: etto.ba