Ako se posmatra historijski kontinuitet i aktuelna politika, odnos Velike Britanije prema Rusiji može se opisati kao strateško suparništvo koje je posljednjih godina preraslo u suzbijanje ruskog utjecaja.
Današnja britanska politika prema Rusiji jedna je od najtvrđih među zapadnim državama. Shodno tome ima i rezolutan odnos prema ruskom utjecaju, pa tako i u BiH.
U to se uvjerio i novinar Fokusa koji je u proteklim danima boravio u glavnom gradu Velike Britanije.
Karen Pierce: Rusija podržava secesionizam Milorada Dodika
Prva adresa nam je bila sjedište Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije gdje smo o ruskom utjecaju u BiH i različitim njegovim aspektima razgovarali sa specijalnom izaslanicom Velike Britanije za Zapadni Balkan Karen Pierce.
“Mislim da je ogromna šteta što je Rusija, koja je bila dio prvobitne Kontakt grupe i pomogla u uspostavljanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, tokom proteklih godina promijenila svoju politiku prema Bosni i Hercegovini i postala mnogo oštrija. Sve više podržava secesionističke tendencije, pokušava potkopati Dejtonski mirovni sporazum i vrlo neodgovorno se odnosi prema pitanjima mira i stabilnosti”, navela je specijalna izaslanica Velike Britanije u ekskluzivnom razgovoru za Fokus.
Navodi i da Rusija nije konstruktivan partner u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, da je napustila Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC), čiji je ranije bila član, a sada nastoji utjecati na međunarodne i domaće odluke izvan tog okvira.
“Posebno vidimo njenu snažnu podršku secesionističkoj retorici Milorada Dodika. Također vidimo mnogo dezinformacija, kao i moguće veze s organiziranim kriminalom i korupcijom. Mi nastojimo pomoći Bosni i Hercegovini da bude otpornija na takve utjecaje, posebno kroz jačanje kapaciteta u oblasti cyber sigurnosti, ali i kroz nastojanja da međunarodna zajednica u okviru Upravnog odbora PIC-a nastavi podržavati Dejtonski sporazum i evropski i euroatlantski put Bosne i Hercegovine”, naglasila je Pierce.
Ako je Ukrajina ulazna vrata, BiH je ruska stražnja vrata u Evropu
Nakon skidanja američkih sankcija, Milorad Dodik je uradio niz poteza da se približi predsjedniku SAD Donaldu Trumpu, dok istovremeno održava čvrste veze s predjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Specijalnu izaslanicu Velike Britanije upitali smo da li bi Rusija mogla iskoristiti ovu situaciju za povećanje svoga uticaja u BiH
“Veoma zabrinjava koliko vremena gospodin Dodik provodi u Moskvi. Kada bi zaista podržavao euroatlantske integracije Bosne i Hercegovine, tamo bi provodio mnogo manje vremena. To je razlog za zabrinutost. Ako je Ukrajina ruska ulazna vrata prema ostatku Evrope, onda su Balkan, a posebno Bosna i Hercegovina, ruska stražnja vrata. I to je također veoma zabrinjavajuće. Rusija ne mora učiniti mnogo kako bi remetila političke procese, utjecala na izbore, podržavala kandidate koje želi i širila dezinformacije. Zato bismo željeli vidjeti da svi politički lideri u Bosni i Hercegovini ulažu stvarne napore da ispune ono što građani žele i provedu reforme koje će pomoći zemlji da uđe u Evropsku uniju i NATO”, navela je Pierce.
London je mnogo više od samo glavnog grada Velike Britanije. Uz Downing Street, Westminster i britansko Ministarstvo vanjskih poslova u kojem smo boravili, u njemu djeluju neke od najutjecajnijih evropskih i svjetskih istraživačkih organizacija koje proučavaju rusku vanjsku politiku, obavještajne aktivnosti, dezinformacije i hibridno djelovanje Kremlja.
Zbog toga se britanska prijestolnica smatra jednim od najvažnijih zapadnih centara za analizu i razumijevanje ruskog geopolitičkog utjecaja.
The Guardian je zasigurno jedan najutjecajnijih međunarodnih medija sa snažnim istraživačkim i analitičkim kapacitetima. Ovaj ugledni britanski medij redovno objavljuje tekstove o ruskoj vanjskoj politici, dezinformacijama, te djelovanju ruskih obavještajnih službi.
Julian Borger: Rusija je pas koji još nije zalajao
U redakciji The Guardiana novinar Fokusa razgovarao je s višestruko nagađivanim novinarom Julianom Borgerom. Između ostalog, vlasnik je i Pulitzerove nagrade za javni interes. Na samom početku razgovora o ruskom uticaju u BiH je rekao sljedeće:
“U određenoj mjeri to je kao pas koji još nije zalajao. Ne tako davno postojala su očekivanja da bi Rusija mogla poslati svoje instruktore u Banju Luku, ali to se nije dogodilo. Mislim da je za Vladimira Putina ovo vrlo jeftin način da stvara probleme uz minimalna ulaganja i minimalne troškove. On prima Milorada Dodika u Moskvi, ukazuje mu posebnu pažnju, što podiže Dodikov politički profil. Ali mislim da je ironija u tome što je Donald Trump postao mnogo važniji za Dodikov politički opstanak nego što je Vladimir Putin ikada bio”.
Smatra da je činjenica da je Trump na vlasti velika pomoć Vladimiru Putinu širom svijeta, pa tako i na Balkanu, uključujući i u BiH.
“Ali s druge strane, ako pogledamo projekt Južne interkonekcije, to predstavlja strateški gubitak za Rusiju, jer smanjuje ovisnost o ruskom plinu. Jasno je da su američki novac i američka podrška pomogli da se Dodik privoli da podrži taj projekt. On će ga podržati ako zauzvrat dobije, naprimjer, pristup državnoj imovini i ako ona postane imovina entiteta. Morate zamisliti da se oko tog plinovoda u Banjoj Luci okreće mnogo novca, a to je strateški gubitak za Rusiju. To je dobar pokazatelj granica Putinovog utjecaja”, kazao je Borger.
Može li Janša Dodiku nadomjestiti Orbana?
S druge strane govoreći o ovoj temi, specijalna izaslanica Velike Britanije Karen Pierce za Fokus ja kazala da za Rusiju ovo nije pitanje samo Zapadnog Balkana.
“Radi se i o pokušaju potkopavanja jednog od najvećih diplomatskih uspjeha Zapada – okončanje rata nakon raspada Jugoslavije i samog Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dakle, Rusija ima regionalni motiv, postoje motivi povezani s korupcijom i podrškom gospodinu Dodiku, ali postoji i širi cilj – da se pokaže kako Zapad zapravo nije pouzdan saveznik malim državama”, zaključila je Karen Pierce.
Upitali smo je i za komentar na geopolitičke odnose nakon odlaska Viktora Orbana u Mađarskoj, ali dolaska na političku scenu Janeza Janše u Sloveniji.
“Vidjet ćemo kako će Evropska unija sada sarađivati s BiH kako bi ubrzala reformske procese. Mislim da će to biti veoma važan pokazatelj. Gospodin Orban je, kao što znate, blokirao veliki broj koraka, ne samo kada je riječ o BiH, nego i ostatku Balkana, kao i Ukrajini. Drugi slovenski političari jasno su rekli da je integracija cijelog regiona Zapadnog Balkana u EU poželjna i da će raditi na tome. Ostaje da vidimo šta će se zaista događati u praksi”, istaknula je naša sagovornica.
Što se Ujedinjenog Kraljevstva tiče, kako je pocrtala Pierce, ova država će nastaviti zagovarati stabilnost i sigurnost svih zemalja Zapadnog Balkana.
“Učinit ćemo sve što možemo da pomognemo tom putu te da podržimo suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet BiH. To ne znači da zemlja ne može imati decentraliziran model. Naravno da može. Mnoge države Evropske unije su decentralizirane. I Ujedinjeno Kraljevstvo je decentralizirano, a pod našim novim premijerom bit će još i više. Ali postoje određene nadležnosti koje može obavljati samo država i samo država može postati članica EU”, naglasila je Pierce.
Britanski registar i lobiranje RS: Velika Britanija ipak nije plodno tlo Dodiku
Budući da je RS subjekt u britanskom registru stranog utjecaja, jer je do sada sada angažirala tri lobističke firme, koje rade na uspostavljanju boljih odnosa između RS i Ujedinjenog Kraljevstva, tražili smo komentar i na ove okolnosti.
“Moram reći da, kada bih bila poreski obveznik u RS, ne bih bila nimalo zadovoljna da se moj novac troši na ove lobističke firme. A to neće promijeniti pristup britanske vlade. Britanska vlada ima dvostranački konsenzus kada je riječ o Zapadnom Balkanu. Ako pogledate rasprave u Parlamentu, vidjet ćete da političari iz svih stranaka snažno podržavaju reforme i evropske integracije cijelog regiona Zapadnog Balkana. Zbog toga ne vjerujem da će te lobističke firme imati značajniji učinak”, rekla je specijalna izaslanica Velike Britanije za Zapadni Balkan.
U kontekstu odgovora na ovo pitanje pocrtala je i sljedeće:
“Ono što nam zaista treba jeste da se sav taj trud, umjesto na promoviranje Dodikove secesionističke agende, koja ionako neće uspjeti, usmjeri na izgradnju BiH, zajedno s njena dva entiteta, kao pristojnog mjesta za život građana, za odgajanje djece, za rješavanje budžetskih problema, zaštitu granica i provođenje reformi potrebnih da zemlja postane moderna i zrela evropska država”, instaknula Pierce.
Na upit da li je Ujedinjeno Kraljevstvo pogodno tlo za ovakvu vrstu politike Milorada Dodika, specijalna izaslanica Pierce izričito je navela: Ne.
Karen Pierce: Ne podržavamo retoriku Dodika
“Ne podržavamo secesionističku agendu. Ne podržavamo retoriku gospodina Dodika. Secesija je nezakonita prema rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija kojima je potvrđen Dejtonski mirovni sporazum. Sav taj napor treba usmjeriti na izgradnju funkcionalne države za sve zajednice u BiH i za sve njene građane. I to je moguće učiniti. Kao što sam rekla, EU ima mnogo malih država, ali i mnogo decentraliziranih država. Dakle, to nije u suprotnosti s Dejtonskim mirovnim sporazumom. Bilo bi veoma dobro kada bi svi politički lideri u BIH zajednički radili na stvarima koje su građanima zaista potrebne”, naglasila je Pierce.
I Julian Borger je mišljenja da Velika Britanija nikako nije plodno tlo za Dodika i njegove ciljeve.
“Sigurno je da Dodik raspolaže prilično velikom količinom novca. O tome govori novac koji troši u Washingtonu i novac koji troši ovdje u Londonu. Ti lobisti su bivši ambasadori i vjerovatno nisu jeftini. Ali mislim da neće daleko dogurati kod konzervativaca, laburista ili liberalnih demokrata, jer te stranke imaju sjećanje na rat i genocid”, zaključio je Borger.
Izvor: fokus.ba