Kasaba Brčko je sredinom 17. stoljeća imala razvijeno poslovno središte, čaršiju, i snažne gospodarske veze s izvanjskim svijetom. Konzumiranje kave u Brčkom u to vrijeme bilo je uobičajeno.
U kasabi su vjerojatno postojale dvije kavane. U svakom slučaju, u knjizi se nalaze imena dvojice kavandžija; to su bili Hasan i Durgud-baša. Gotovo redovito se među zakupcima dućana pojavljuju dvojica ili trojica poslastičara (helvacı).
Izvjesni Šaban iz hadži Osmanove mahale prodavao je osvježavajući napitak bozu (bozacı).65 Hasan, sin Ahmeda, iz hadži Jusufove mahale, prodavao je zlatni nakit, dakle bio je zerger. U čaršiji je radio i berber Ibrahim.67 Berberi su šišali i brijali muš- karce, ali i znali liječiti rane.
Da bi trgovci i obrtnici u čaršiji bili pravovremeno informirani o raznim prodajnim ponudama, brinuo se telal Šahbaz, nastanjen u hadži Sulejmanovoj mahali, koji je također uzimao zajam od va- kufa. Njegov imenjak, Šahbaz iz hadži Sulejmanove mahale, prodavao je obuću (haffaf).
U obračunskoj knjizi navode se i mesari (kassab) Šahbaz i Mustafa.70 Mustafa, sin Ibrahima, bio je pekar (habbaz).71 I neki Ibrahim – moguće je da se radi upravo o Mustafinom ocu – ubilježen je kao pekar.
Već spomenuti Andrija, sin Marijana, koji je pripadao domaćinstvu Hamza-baše, bio je također pekar.73 Mehmed, koji je bio kazaz, zajedno je s Nezirom, koji je bio sudski poslužitelj (muhzır), uzimao zajam od vakufa. Radilo se o sumi od 800 akči. Mahmud iz Hadži Alijine mahale bio je krojač (el-hayyat) i uzeo je zajam od 600 akči. Krojač je također bio i Mehmed-baša, koji je imao nadimak Pjano.
Već spomenuti Nezir i Ali-baša bili su zaduženi za dovođenje osoba pred kadiju, dakle bili su muhziri. Handžija Jusuf (Yusuf hancı) pojav- ljuje se kao uzimatelj zajma od 600 akči.77 Ubilježen je i handžija Ramazan- baša,78 pa se može pretpostaviti da je u Brčkom postojao najmanje jedan han.
Mehmed-baša iz mahale hadži Hizir-efendije bio je trgovac na veliko (tacir).79 U Brčkom je živio i Ahmed, koji je bio sedlar (sarrac), a njegov sin Redžeb-ha- lifa bio je sallahan u Hadži Alijinoj džamiji. Za obojicu je navedeno da su bili podrijetlom iz Drniša (Dırnişliler).
Moguće je da su obojica izbjegli iz Drniša 1648. godine, kada je ovo mjesto palo u mletačke ruke. Ukoliko je moja pret- postavka točna, može se govoriti o brzoj integraciji ove obitelji u gospodarski život Brčkog.
U novoj sredini u kasabi Brčko integrirala su se i dva oslobođe- na roba, Murteza i Kenan. Uz njihova imena stoji oznaka muattak, što znači oslobođeni rob. Obojica su bili korisnici zajmova koje su uzimali od Hadži Alijinog vakufa.
Deset dućana uzimali su u zakup razni obrtnici odnosno trgovci, kao što su poslastičari, sedlari, pekari, prodavci obuće i krojači. Neki su bili iz kasabe Brčko, a neki su dolazili iz Tuzle, Gračanice, Rače i Beograda i uzimali dućane i prostor u skladištu soli na kraće ili dulje vrijeme pod zakup.
Ovdje treba kazati da je vakuf posjedovao samo jedno skladište soli, ali se pojavljuju po- nekad dvije ili tri osobe kao iznajmitelji. Najvjerojatnije se radi se o tomu da je skladište bilo veliko, pa je bilo moguće taj prostor dijeliti i davati u zakup nekolicini osoba.
U Brčko su dolazili i trgovci solju iz Oršove (Hırşova) koja se nalazi u današnjoj Rumuniji (rum. Orşova). Njihova imena nisu navedena, samo je ubilježeno da su za zakup prostora odnosno dućana platili 34 akče.
Među zakupcima pojavljuje se i jedan sabljar (kılıccı), čije se ime može pro- čitati kao Urum.83 Ukoliko je moje čitanje točno, može se pretpostaviti da se zapravo radi o osobi koja je bila iz Rumelije ili možda čak iz Male Azije.
On se zadržao u Brčkom kratko vrijeme, budući da je za zakup dućana platio samo 10 akči. U Brčkom je svoju robu prodavao sabljar Nuh iz Tuzle. I drugi obrtnici i trgovci iz Tuzle rado su prodavali svoje proizvode i robu u Brčkom.
U popisu zakupljenih dućana iz mjeseca ramazana 1060. godine (28. 8. ‒ 26. 9. 1650.) navedeni su Đorđi iz Tuzle i Bekir Tuzlak (Tuzlavi), koji je bio sedlar. Iz Tuzle su također dolazili i trgovci nakitom (Tuzlavi kuyumcılar), kao i tuzlanski kazazi, i zakupljivali dućane.
Dućane su zakupljivali i Romi (Kıptiyan). Nažalost, iz teksta se ne može zaključiti je li se radilo o Romima iz kasabe Brčko ili su došli odnekud.
Izvor: Nedim Zahirović: Obračunska knjiga vakufa Hadži Alije iz Brčkog u Arhivu…