Brčko, koje je 2000. godine, poslije konačne arbitražne odluke, zvanično postalo distrikt, kao administrativna jedinica Bosne i Hercegovine, ponovo je predmet svojatanja iz Republike Srpske. Dužnosnici RS-a pozivaju se na poglavlje IV arbitražne odluke, koje se bavi zaštitom relevantnih interesa strana u arbitražnom procesu, u čijem paragrafu 51 piše: “Iako će prema sadašnjoj odluci teritorijom oblasti Brčko upravljati vlada distrikta, po principu samouprave, teritorija Republike Srpske zadržava kontinuitet koji je prikazan na dejtonskim mapama”.
Koridor
Međutim, tadašnja supervizorka za Brčko Susan Johnson 4. kolovoza 2006. donijela je odluku kojom je ukinula međuentitetsku liniju razgraničenja na području distrikta i ta odluka glasi: “Shodno stavu 39 konačne arbitražne odluke, međuentitetska granica prestaje da ima pravni značaj na području Brčko distrikta BiH, te da ubuduće nijedan postupak bilo kog od entiteta ili bilo koje institucije koja je sastavni dio istih neće imati nikakvo pravno dejstvo u distriktu ili bilo kom njegovom dijelu”. Prema ovoj odluci, Brčko razdvaja Republiku Srpsku na dva dijela, ali oni koji jednostrano pokušavaju prisvojiti ovaj grad ne prihvataju odluku spomenute suvervizorke i crtaju mape koje nisu vjerodostojne budući da distrikt nije ni dio Republike Srpske, ni dio Federacije BiH nego je kondominijum.
Za vrijeme agresije na BiH veći dio Brčkog bio je pod kontrolom Vojske RS-a i u te četiri godine etničkog čišćenja, prema podacima udruženja bošnjačkih žrtava rata, u tom gradu ubijeno je oko 500 civila, za više od 50 se još traga, a mnogi zločinci još nisu procesuirani. Kroz Brčko je tokom rata prolazio koridor kojim je teritorijalno bio povezan istočni i zapadni dio Republike Srpske i uspostavljena veza sa Srbijom bez koje Vojska RS-a ne bi mogla voditi rat i opstati na ovom području. Njima i sada treba taj prolaz i tu je bit svega, jer je RS podijeljen i sve dok je Brčko distrikta, svi antidržavni planovi iz Banje Luke padaju u vodu. Koliko je vlast u RS-u opsjednuta ratnim koridorom, pokazuje i prošlogodišnji pokušaj da trasa autoputa od Banje Luke, Doboja i Vukosavlja do Bijeljine bukvalno ide kroz Brčko da bi se i na taj način podijelio distrikt, ali se to pokazalo kao nemoguće. Naime, takva trasa bi prolazila kroz najnaseljeniji dio grada – Gluhakovac, Mujkiće i Kolobaru – pokraj nekoliko osnovnih i srednjih škola i dvije gradske bolnice i kineski projektanti su se začudili kako je takva ideja uopće nekom mogla pasti na pamet.
Ne krije teritorijalne pretenzije
Nakon sastanka Vijeća za provedbu mira 23. svibnja 2012. godine, odlučeno je da se suspenduje, ali ne i ukine, mandat međunarodnog supervizora za Brčko, dok će Arbitražni sud, zajedno sa suspendovanom supervizijom, i dalje postojati i sada je supervizor američki diplomata Jonathan Mennuti. Ovu odluku dužnosnici u RS-u shvatili su kao dobru priliku za još veće nasrtaje na Brčko i zahtjeve da se supervizor definitivno ukine, ali na to ne pristaje vlast u Federaciji, jer distrikt je vezivno tkivo BiH. Zna se šta se događalo na konferenciji u Daytonu i da su mirovni pregovori praktično ovisili od statusa Brčkog koji je naknadno riješen arbitražom, tako da bi gašenjem supervizije sada, nakon ruske agresije na Ukrajinu, distrikt bio na udaru destablizirajućih čimbenika povezanih sa Rusijom koja želi zaustaviti euroatlantski put naše zemlje. Milorad Dodik ne krije svoje teritorijalne pretenzije prema Brčkom i već ga je u okviru svojih secesionističkih planova uvrstio u Republiku Srpsku, govoreći da “ono što je bilo naše, biće opet”.
Pozivajući se na član 7 Statuta Brčko distrikta, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić je na svom Twitter nalogu pozvao NATO da pošalje vojnike u Brčko, dodajući da je sada vrijeme za to, jer poslije toga Dodik više nikada ne bi spomenuo secesiju. Neki su očekivali da će takva odluka možda biti donesena na nedavnom samitu Alijanse u Vilniusu, ali to se nije desilo vjerojatno zbog toga što je ovdje EUFOR koji ima pravo da formacije rasporedi u bilo koji dio BiH, a u njemu su svakako i vojnici iz država članica NATO-a. Odnedavno po stotinu vojnika EUFOR-a sa oklopnim vozilima točkašima i pješadijskim naoružanjem preventivno je stacionirano blizu Brčkog, u Orašju i Bijeljini, a njihov bi se broj u slučaju potrebe mogao povećati. Podsjetiću da je NATO u okviru mirovnih operacija IFOR i SFOR od 1995. do 2004, zbog nadzora nad provođenjem Dejtonskog sorazuma, u blizini Brčkog rasporedio bataljon sa oko tisuću američkih vojnika koji su na raspolaganju imali tenkove, topništvo i transportne helikoptere. Baza u kojoj su bile ove snage imala je naziv McGovern, a bataljon je bio u sastavu Multinacionalnu divizije Sjever sa stožerom na aerodromu Dubrave kod Tuzle. Danas je na tom prostoru industrijska zona Brčkog, a ukoliko bi vojnici EUFOR-a ili NATO-a bili raspoređeni u distrikt, smjestili bi se na neku novu lokaciju.
Piše: Đuro Kozar
Izvor: oslobođenje.ba