bdf.brcko@gmail.com

Da li nestaje sve što je dio tradicije Brčkog

Tradicija održavanja regata na prostorima Brčkog vuče korijene iz vremena kada su ovim prostorima vladali Osmansko carstvo a zatim Austro-Ugarska monarhija.

U svrhu transporta drvnih trupaca ( uglavnom je to bio slavonski hrast Lužnjak ) koji su tada pored rudnih bogatstva BiH bili glavna izvozna sirovina Posavine, trupci su  željeznim klanfama i konopima bili vezivani jedan uz drugi i tako činili splavove koji su nizvodno voženi do većih gradova zarad prodaje i daljnjeg transporta u ine evropske zemlje. Na ovim splavovima su se nerijetko pored splavara prevozili ljudi i razna dobra zarad jeftinijeg transporta i izbjegavanja rizika od drumskog razbojništva.

Dolaskom prvih parobroda i uspostavljanjem željezničkog saobraćaja ovakav vid transporta drvne građe prestaje biti primaran i svodi se na potrebe gradova koji se nalaze uz korito rijeke Save u čijim se pilanama dovežena drvna građa obrađuje i koristi uglavnom kao građevinski materijal.Kvalitet materijala i obrade se i danas može vidjeti na nekoliko građevina izgrađenih u tom periodu.

Pošto je splavarenje znalo trajati i po nekoliko dana, splavari su nerijetko sa sobom vodili i svoje porodice i ljude koji su imali potrebu prevoza u nizvodna mjesta.Na splavovima se jelo, pilo i noćivalo.

Daljnjom modernizacijom transporta splavarski zanat polako izumire ali se tradicija splavarenja i dalje nastavila.

U  periodu poslije Drugog svjetskog rata u Brčkom se održavanje tradicije splavarenja nastavilo kroz održavanje riječnih regata koje se po prvi put zvanično održalo u organizaciji sportsko-ribolovnog udruženja „Kečiga“ sad već davne 1964. godine.

S obzirom da je vrlo mali broj Brčaka posjedovao brodice ( tada od milja zvane Lađe ) i čamce na motorni pogon, regate su održavane na način da su angažovane „Lučke Šljepe“, za koje su se vezivale brodice i čamci te vožene uzvodno sve do Orašja gdje su ih dočekivali kolege ribolovci i alasi.Nakon noći provedene „na vodi“ uz pjesmu, jelo i piće učesnici regate su se puštali nizvodno i šenluk je trajao sve dok nisu stigli do svog grada.U nekom kasnijem periodu nekoliko regata je održavano i nizvodno, gdje su naše brodice i čamci putovale sve do Beograda, a regate su trajale i po tri dana.

U poslednjih nekoliko godina u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine se osniva nekoliko udruženja koji u svom godišnjem programu rada organizuju regate ali ona koju organizuje „Kečiga“ je i dalje najmasovnija i najposjećenija.

Na dan 28.08.2022 godine će se održati još jedna savska regata u organizaciji USR „Kečiga“ Brčko distrikta Bosne i hercegovine za koju je do sada prijavljeno preko 70 plovila što još jednom dokazuje da je veliki broj Brčaka i Brčanki ostao vjeran dugogodišnjoj gradskoj tradiciji.

Na žalost kao i prošle godine, za finansiranje regate članovi udruženja su se putem sponzorstava i privatnih donacija morali sami organizovati jer lokalne vlasti nisu imali volje niti sluha pomoći da ova tradicija ostane i opstane, slučajno ili namjerno. Neki će reći da se „Kečigi“ sprema nešto slično što se desilo FK“Jedinstvo“ i KKK“Hariz Suljić“ i što se dešava svemu što je istorijom i tradicijom krasilo predratno Brčko, ubjeđenja smo dok je istinskih zaljubljenika u ovaj grad na Savi da do toga neće doći i da „Ribara starog barka, nikad neće struhnuti“.

 

 

E.R.

Izdvojeno