bdf.brcko@gmail.com

Zapadni Balkan između demokratskih izazova i europske aspiracije

Nažalost, politika međunarodne zajednice također je napravila ozbiljne greške tokom raspada bivše Jugoslavije, iz kojih se danas moramo naučiti. Helsinška povelja o pravu na samoopredjeljenje naroda bio je blagoslov za ponovno ujedinjenje Njemačke – ali pogubna za bivšu Jugoslaviju. Samoopredjeljenje naroda bez poštivanja Povelje o ljudskim pravima sprječava demokraciju i  stvara nacionalizam, a time i strašne posljedice koje znamo iz krvavog raspada Jugoslavije.

Vrijednosti demokratskih društava na Zapadnom Balkanu nikada nisu bile istinski poželjne. Prije nekoliko godina, kada mi jedan bosanskohercegovački političar nije mogao dati više argumenata na temu poštivanja temeljnih demokratskih prava, rekao je sljedeću rečenicu: „Juratoviću, Evropa je slaba i imamo vremena“. Vijeće Evrope mora prije svega biti vjerno vlastitoj rezoluciji koja je utvrđena u Povelji o ljudskim pravima. To znači da nema trgovine sa antidemokratskim snagama koje zanemaruju temeljna prava. To znači podršku istinskim demokratskim saveznicima na terenu.

U isto vrijeme, to znači da više ne treba financirati projekte koje vode autokratske vlade ne dozvoljavajući demokratizaciju u njihovoj zemlji. Ne smijemo dozvoliti da demokratske vrijednosti žrtvujemo zbog nekoga prividnog mira i stabilnosti.

Drugim riječima, Vijeće Europe mora snažnije i snažnije zahtijevati primjenu svojih demokratskih vrijednosti i standarda dosljedno, a to konkretno znači:

Prvo, u dotičnim zemljama, naša glavna kontaktna točka mora biti najviši organ bilo kojeg osnovnog demokratskog poretka, naime parlament i institucije koje iz njega proizlaze, a ne uglavnom partijski gurui.

Drugo, moramo započeti aktivnu borbu protiv korupcije u državnim institucijama, djelovanjem pravosuđa.

Treće, najveća katastrofa Zapadnog Balkana je obrazovanje mladih u nacionalističkom duhu. Zato nam je potreban novi i zajednički udžbenik historije/povijesti u kojem su ratni zločinci imenovani kao takvi, umjesto stilizirajući ih kao heroje. Neprihvatljivo je, da novac poreskih obveznika naših država, EU, bilo koje međunarodne institucije koriste pojedinci i političke stranke na svim razinama vlasti na Zapadnom Balkanu, koji osporavaju i negiraju genocid ili ne priznaju pravosnažne presude domaćih i međunarodnih sudova. Tu praksu je potrebno prekinuti i tu je važna uloga Vijeća Europe, koji svojim mehanizmima može utjecati kao najstarija europska demokratska institucija.

Navedene tri točke su test za naš kredibilitet i dok smo još na temi vjerodostojnosti, želio bih izraziti svoje mišljenje o pristupanju Sjeverne Makedonije u EU.

Ono što me posebno zabrinjava je to što se opet čini da jedna zemlja određuje budućnost EU. Dakle, ovo više nije problem Bugarske sa Sjevernom Makedonijom, već ozbiljan problem za Europsku uniju, koja mora institucionalno pronaći rješenje za blokade pojedinih članica. Stoga predlažem da pitanje Bugarske i Sjeverne Makedonije predamo međunarodnoj zajednici, da taj spor riješe formiranjem Arbitražnog tijela, kao na primjer u slučaju Slovenije i Hrvatske, i na taj način omogućiti početak procesa pristupanja Sjeverne Makedonije tako što će svi sačuvati obraz.

EU ima 27 članica i uvijek postoji mogućnost različitih uvjetovanja i blokada, koje države članice trebaju izbjegavati odnosno za ta pitanja moraju pronaći institucionalni odgovor. To je posebno važno u okolnostima kada snažan utjecaj na Zapadnom Balkanu pokušavaju ostvariti druge države i interesne sfere. Neodlučnost EU i neadekvatno djelovanje može imati strateške posljedice na Zapadnom Balkanu odnosno pojedine države uslijed opstrukcija i neizvjesnosti procesa proširenja EU i pritisaka domaće javnosti može dovesti do promjene geopolitičke orijentacije tih država.

Smatram, da zajedničkim djelovanjem sa novom američkom administracijom, koja je dala naglasak na ljudskim pravima i demokraciji može postići očekivani učinak na Zapadnom Balkanu i biti poticaj razvoju tih društava sa jakim državnim institucijama. Bez jakih institucija nema jake države, a bez toga nema osnove za razvoj demokracije i ljudskih prava u pravom značenju te riječi.

Ljubljana/Berlin/Strasbourg, 11.listopad/oktobar 2021

Izdvojeno

Arogancija brčanskog pravosuđa: I sudije su ljudi kao i drugi smrtnici i nisu imuni od iskušenja neograničene vlasti

„ i sudije su samo ljudi kao i drugi smrtnici i nisu imuni od iskušenja neograničene vlasti. Iz ovoga nastaje  imperativ  njihovog ograničenja  kako...

ANALIZA: KAKO BRČANSKA VLAST NEODGOVORNO TROŠI JAVNI NOVAC

Da brčanska vlast već godinama pokazuje apsolutnu nesposobnost i neodgovornost u racionalnom i zakonitom trošenju javnog novca može se precizno ilustrirati kroz nekoliko primjera...

Šta o knjizi E. Pašalića „Ogledi o Brčkom“ kažu univerzitetski profesori Hadžimuhamedović, Mujkić, Preljeveć i fra Petar Matanović

Nedavno je izašla iz štampe i promovisana  knjiga Enesa Pašalića „Ogledi o Brčkom“. Mada knjiga na provokativan, ali i teorijski argumentiran način, otvara temeljna...

Skupština Distrikta, usvajanjem Zakona o stečaju, ponovo se samorazvlastila, prenoseći sopstvene ovlasti na organe entiteta

Na posljednjem skupštinskom zasjedanju (25. o5. 2022.) usvojen je Zakon o stečaju u drugom čitanju. Radi se o jednom od zakona (Zakon o advokatskoj...

Odgovor E. Pašalića na iznesene tvrdnje brčanskog SNSD-a da on (E.Pašalić) svojim javnim istupom podriva temelje Distrikta

Saopštenje brčanskog SNSD-a povodom mog intervjua  objavljenog u Slobodnoj Bosni 07.04. 2022.g. predstavlja paradigmu opskurne, neprosvijećene, nedemokratske, autoritarne politike u Brčkom, koju posljednjih godina...

Medijski istup gospodina Pašalića opasan presedan

Opštinski odbor SNSD-a u Brčkom najenergičnije odbacuje tvrdnje bivšeg poslanika u Skupštini distrikta Enesa Pašalića da „Dodik, SNSD i njegovi politički predstavnici u Brčkom...

Intervju sa E. Pašalićem: Divna prilika za bolju Bosnu bila je upravo u Brčkom.

Dok je fokus domaće javnosti usmjeren prema udaru na ustavno-pravni poredak BiH koji provodi Milorad Dodik na državnom i entitetskom nivou, potpomognut Draganom Čovićem,...

Ko u Brčkom „štanca“ diplome a ko reketira visokoškolske ustanove?

''U postupcima izdavanja licenci i odobrenja za rad visokoškolskim ustanovama ima elemenata korupcije, konkretnije reketiranja.'' Može li, napokon, Brčko distrikt postati Studentski grad, a ne...