Služba za arhiv Brčko distrikta BiH i SPKD „Prosvjeta“ iz Brčkog pripremaju aktivnosti čiji je cilj podsjećanje na lik književnika Alekse Mikića koji je porijeklom iz brčanskog kraja. S tim u vezi održan je konsultativno-radni sastanak predstavnika tih institucija na kojem su dogovorene smjernice daljeg djelovanja.
Tomo Obrenović, šef Odjeljenja za javni registar pri kojem djeluje Služba za arhiv, kazao je da projekat „Sjećanje na Aleksu Mikića“ predstavlja nastavak uspješne saradnje koju to odjeljenje ima s brojnim institucijama kulture u Brčkom.
– Do sada smo ostvarili uspješne projekte sa gradskom Galerijom, „Preporodom“ i „Napretkom“ te sam siguran da će i ova aktivnost koju realizujemo sa SPKD „Prosvjeta“ biti uspješno okončana. Naši saradnici će u narednom periodu istražiti arhivsku građu i dokumente u Historijskom arhivu Sarajevo što će biti osnova za uređenje spomen sobe posvećene Aleksi Mikiću. Ukoliko se prikupi dovoljno arhivske građe i dokumenata bit će pripremljena izložba s pratećom publikacijom – izjavio je za Fenu Obrenović.
Predsjednik SPKD „Prosvjeta“ Brčko Dragan Tomić je kazao da je brčanska „Prosvjeta“ u saradnji sa mjesnom zajednicom Bukvik već pokrenula inicijativu za uređenje spomen sobe i izradu biste Alekse Mikića, te da je saradnja sa Službom za arhiv veoma važna za kvalitetnu realizaciju započetih aktivnosti. On je naglasio da je podsjećanje na lik Alekse Mikića obaveza koju nove generacije imaju prema književniku Mikiću.
-Uz pripovijetke i romane Alekse Mikića odrastale su brojne generacije mališana, te je ova inicijativa način da se odužimo piscu koji je u našem vremenu nepravedno zanemaren. Istovremeno, ovo je prilika da mlade naraštaje upoznamo s ljepotom književne riječi Alekse Mikića – izjavio je Tomić.
U znak početka uspješne saradnje na projektu šef Službe za arhiv Ćazim Suljević je predsjedniku brčanske „Prosvjete“ uručio digitalne kopije dosijea Alekse Mikića koji se čuva u Historijskom arhivu Sarajevo.
Aleksa Mikić je rođen u selu Bukvik kod Brčkog 1912. godine. Iako je odrastao u siromašnoj porodici, uspio je završiti osnovnu školu, a nakon toga nastaviti srednjoškolsko obrazovanje u večernjoj gimnaziji u Sarajevu. Učestvovao je u narodnooslobodilačkom ratu, a poslije rata radio je u redakciji sarajevskog lista “Oslobođenje. Jedan je od osnivača i urednik časopisa za mlade “Male novine”.
Pisao je i prozu za odrasle, ali je glavninu svog pisanja posvetio djeci. Pripovjedački opus Alekse Mikića sadrži desetak radova: Za plugom (1939), Maramica (1950), Dječaci iz odreda (1953), Sunčana obala (1954), roman Pjesma na Konjuhu (1956), zbirka Male priče o velikoj djeci (1957), Priče o malim borcima (1959), Prijatelji iz Smogve (1962), roman Djevojčica sa plakata (1964), zbirka Zvonici i daljine (1976), roman Preko rijeke (1957. i 1975), zbirka Vatre na Kozari (1981).
Aleksa Mikić je umro u Sarajevu 1985. godine.
Tekst i foto: FENA