“Šta je još potrebno da kvalifikujete taj zločin onako kako ga kvalifikuje cijeli civilizovani svijet!? Nakon toliko sudskih presuda, toliko napisanih knjiga, toliko naučnih radova, dokumentarnih i umjetničkih filmova… vi i dalje negirate očigledne činjenice”, kazala je istoričarka Latinka Perović u intervjuu za portal građanske Srbije Forum.
“Također, ovdje se ne postavlja pitanje uzroka ratova. Došla su na dnevni red pitanja bilansa, šta se dogodilo, kakva je naša odgovornost. Izbjegavanje odgovora na ta pitanja nam se vraća na način koiji vodi našem daljem propadanju”, kazala je Latinka Perović.
Dodala je da ne vjeruje da neko ko je prosječne građanske pameti i kulture može da kaže da nije bio genocid, već “strašan zločin”.
“Ali, šta znači strašan zločin? Vi imate tamo ogromnu grobnicu zasijanu maloljetnicima… Pa ko je to proizveo? Pa kako mi možemo da se zaklanjamo iza toga? Niko neće da prihvati odgovornost za takve zločine, ali to je neizbježno ako želimo da opstanemo kao civilizovan i demokratski narod, i kao humani ljudi”, kazala je Latinka Perović.
Prema njenim riječima, odavde se šalju poruke kojima se ne daju uvjerenja da je Srbija spremna na mirno susjedstvo i da se može koncentrisati na sebe i sopstveni razvoj.
“Jer, pazite, ako su Srbi van Srbije bili razlog za promjenu etničkih granica, pa oprostite, ali kakva je sudbina tih Srba van Srbije bila u ratu u Hrvatskoj, u Bosni… To su bila ogromna demografska pomjeranja koja su se polako slivala u Srbiju a iz Srbije dalje. To je jedna ozbiljna historijska regresija”, navela je Latinka Perović.
“Šešeljizacija” Srbije
Ocijenila je da je u Srbiji na dijelu pritisak “tog užasnog primitivizma”.
“Prije neki dan je govorio bivši predsjednik Demokratske stranke i Srbije Boris Tadić i govorio je o ‘šešeljizaciji’ Srbije. I to je tačno. Ako imate osnivača Radikalne stranke koji je govorio užasne stvari, učestvovao u zaista krvavim sukobima, osuđen u Hagu, vratio se, pojavljuje se na ključnim medijima. Pa gdje smo mi onda? Ovde se ne toleriše nikakva primjedba niti pritisak na vlast. Ako ste građanin koji plaća porez, glasa, stiče penziju – po kojoj onda osnovi nemate pravo da utječete na politiku”, upitala je Latinka Perović.
Ocijenila je da je zabluda dobronamjernih ljudi koji očekuju nekog Mesiju, jednog čovjeka koji će da napravi neki kopernikanski obrt.
“Ja to ne očekujem jer imam uvide u ono što je naša tradicija. Mi smo jedno autokratsko društvo, po tradiciji, društvo koje je uvijek računalo sa vojnom silom, društvo koje je imalo pretenziju da se širi… Srbija nema duboku liberalnu tradiciju, ona nije htjela Evropu, ona neće kapitalizam, neće liberalizam pa morate onda da birate neke patrijarhalne varijante nekakve zadružne države, sa nekim autokratom koji u vaše ime govori, i to je ono što parališe Srbiju”, ocijenila je ona.
“Srbija i dalje ima tu nahijsku dušu, imala je to i u vrijeme socijalističkog perioda, svaki region je imao svog čovjeka, on je kadrirao, utjecao na investicije… Ali, ona danas to također ima. To nisu samoupravne jedinice, to su feudi, u kojima jedan čovjek može sve da radi: da obezbjeđuje sredstva, da razvija jedan grad kao državu… To su neka dubinska sistemska pitanja o kojima treba govoriti”, istakla je Latinka Perović.
Dominacija autokratije
Prema njenim riječima, u Srbiji imamo dominaciju autokratije, ali konkurencija autokratiji nije bitno različita.
“Ona opet traži nekog novog čovjeka, novog vođu koji bi personalizovao njenu struju. Ja ne kažem da to može da se promjeni preko noći, ali je važno da – za promjenu – to bude jasno i da društvo o tome razgovara”, poručila je Latinka Perović.
Ocijenila je da je poslije američkih izbora jasno da će se SAD sve više angažovati ovdje i dodala da je to važno, ali da mi moramo maksimalno angažovati sopstvene potencijale.
“Ne treba imati prevelika očekivanja od Zapada, takva očekivanja su umrtvila naše društvo. I mislim da ovde ima ljudi koji razmišljaju, koji postavljaju sebi pitanja. Postoji dijalog, izlaze vrlo važne knjige, naučni poduhvati. To je jedan proces”, kazala je Latinka Perović.
Ona je dodala da srpska historiografija nije unisona, već je jako podijeljena.
“Jedan dio ima državnu pomoć, i to nije tako naivno. Ipak mislim da je istovremeno prisutna generacija koja radi temeljnije i postavlja pitanja. Mislim da je tako i u drugim strukama. Ima ljudi koji su visoko dorasli svojim profesionalnim dužnostima, ali se žale da ne mogu da utječu na donošenje odluka”, navela je Latinka Perović.