bdf.brcko@gmail.com

Koliko je zapravo opasan novi Delta (B.1.617.2) soj iz Indije?

B.1.617.2 (Delta) soj koronavirusa originalno potekao iz Indije, je danas najtransmisivniji mutant nastao od izvornog alfa tipa. U maju ove godine WHO (svijetska zdravstvena organizacija) odlučila je da novim mutantima SARS-CoV-2 virusa dodjeljuje imena po grčkom alfabetu, kako bi se zaustavile rasne i nacionalne diskriminacije između zemalja svijeta. Virus je do sada detektovan u najmanje 74 zemlje i odgovoran je za oko 90% novih slučajeva na području Britanije.

Ono što ovog mutanta odvaja od izvornog oblika jesu brojne mutacije na ključnim pozicijama odgovornim za pojačanu transmisiju, koje ga čine najopasnijim mutantom do sad. Zahvaljujući pomenutim brojnim mutacijama novi soj ima za oko 60% veću transmisiju u odnosu na izvorni originalni soj. Pored toga izvještaji iz bolnica širom svijeta jasno govore da ovaj tip virusa dovodi u većini slučajeva do teške kliničke slike i nosi za 2,61 veći rizik hospitalizacije u odnosu na izvorni alfa tip virusa.

Prema najnovijim podacima iz Britanije gdje je ovaj mutant trenutno detektovan u 90% novih slučajeva , u periodu od aprila pa sve do juna na 19543 ispitanika došlo se do sledećeg zaključka. Od ukupnog broja ispitanika 7723 su bili pozitivni na novi soj, a od 337  hospitalizovanih 134 osobe su bile pozitivne na novi soj. Fajzer vakcine su pokazale stepen zaštitet za oko 79% , u odnosu na alfa soj gdje imaju efikasnost od 92%, Astrazeneka oko 60%, a 73% za alfa soj. Razlog ovome jeste to što adenovirusne vakcine obično zahtjevaju duži vremenski period da bi se stekao imunitet .

Gdje je virus pronađen do sad?

Virus je detektovan u 74 zemlje do sad, s obzirom da je Indija vodeća zemlja u proizvodnji vakcina, problemi sa virusom unutar ove zemlje mogli bi imati katastrofalan uticaj na vakcinaciju širom svijeta. Međutim ono što je ohrabrujuća činjenica jeste to što vakcinisani ljudi imaju mnogo manju gotovo minimalnu šansu da završe sa teškom kliničkom slikom. Vakcinisani sa obe doze imaju zaštitu od oko 81%, dok je sa jednom dozom obezbjeđena zaštita od oko 33%.

Ne smijemo da zaboravimo činjenicu da je broj ljudi vakcinisanih u čitavom svijetu jako mali, pogotovo u najmnogoljudnijim zemljama. B.1.617.2 je dokaz neprekidne evolucije virusa, loša raspodjela vakcina, nepovjerenje i ekonomski problemi ostavljaju prostor i omogućavaju virusu da mutira u mnogo transmisivnije oblike i da na kraju ostanemo skroz nemoćni protiv virusa, najveći rizik od novog mutanta imaju zemlje sa niskom stopom vakcinacije među kojima je i naša zemlja.

Kakve bi posljedice mogla imati naša zemlja i svijet uskoro?

Nakon što je britanski soj B.1.1.7 proizveo novi talas epidemije, sad imamo novi B.1.617.2 još jači u najavi. Sudeći po trenutnom toku po kojem se odvija vakcinacija, nepovjerenju u vakcine možemo da kažemo da smo daleko od kolektivnog imuniteta. Zadnjih dana smo svjedoci priča u kojima se najviše polemiše o tome kako su se zarazili ljudi koji su se vakcinisali.

Pa umjesto da budemo zaštićeni barem 80% mi biramo da ostanemo na okrugloj nuli. Pojava novih mutanata nam jasno govori da je virus u širokoj cirkulaciji i kao takav više neće moći da bude potisnut. Drugim riječima većina ljudi će preležati infekciju, zatim će se ponovo zaraziti nakon par mjeseci sa pojavom novom ili istog soja i tako u krug.

Ostavljanjem prostora virusu da se razvija i mutira u više smjerova možemo da kažemo da smo izabrali najgori ishod.  Zatvaranja, pretrpane bolnice, kontrole na granicama, djelimične vakcinacije i revakcinacije, uskoro možemo da očekujemo i nove podvrste od kojih će svaka biti potentna da izazove novu epidemiju. Sve ovo dalje dovodi do jednog beskraja jer će sve trajati onoliko dugo koliko je potrebno da sve odrasle osobe u cijelom svijetu ne steknu dovoljno širok imunitet na sve sojeve i podvrste virusa i sve to kroz niz ponovljenih infekcija. Veliki broj ljudi neće dočekati ovu vrstu imuniteta,a još veći broj preživjelih će imati trajne posljedice.

 

Izvor: buka.com

Izdvojeno