Redakciji TIMES.BA dostavljeno je otvoreno pismo Drage Broćila iz Brčko distrikta BiH, u kojem se osvrće na funkcionisanje institucija Distrikta, ulogu međunarodne zajednice i supervizije, stanje javnih službi, kao i pitanja fiskalnog i carinskog tretmana privrednih subjekata.
U otvorenom pismu Broćilo postavlja pitanje da li slika Brčko distrikta kao pozitivnog primjera institucionalne funkcionalnosti u Bosni i Hercegovini odgovara stvarnom stanju i iskustvima građana i privrednika.
Pismo prenosimo u cijelosti, bez uredničkih intervencija:
BRČKO DISTRIKT BIH – MEĐUNARODNE POHVALE I STVARNA ODGOVORNOST INSTITUCIJA
DVIJE MEĐUNARODNE FUNKCIJE, JEDAN DISTRIKT, A DVA FISKALNA SISTEMA?
Brčko distrikt se godinama predstavlja kao najpozitivniji primjer institucionalne funkcionalnosti u Bosni i Hercegovini.
Međutim, da li takva slika odgovara stvarnom životu građana i privrednih subjekata?
Visoki predstavnik za BiH i supervizor za Brčko distrikt, dvije posebno značajne međunarodne funkcije ustanovljene radi očuvanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i provođenja Konačne odluke Arbitražnog tribunala za Brčko, danas su objedinjene u ličnosti vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishocka.
Upravo zato postavlja se pitanje odgovornosti međunarodnog nadzora za stanje u Distriktu.
Tragedija u Goricama, u kojoj su stradali pripadnici EUFOR-a, otvorila je i pitanje spremnosti javnih službi, posebno Hitne pomoći, čije se stanje vozila i opreme dovodi u pitanje, uprkos budžetu Distrikta od gotovo pola milijarde KM.
Istovremeno, građani i privrednici godinama ukazuju na probleme u radu organa izvršne i sudske vlasti, na povrede zakona, pravne sigurnosti i jednakosti pred institucijama.
Posebno zabrinjava utisak da međunarodne misije i supervizor ne insistiraju dovoljno na ispitivanju prijavljenih nepravilnosti, već se u javnosti održava slika o Distriktu kao uspješnom primjeru, dok posljedice eventualnih propusta snose građani i privreda.
Dodatno zabrinjavaju navodi da pojedini nosioci funkcija, uprkos ozbiljnim pritužbama na zakonitost njihovog postupanja, profesionalno napreduju, umjesto da se njihova odgovornost nepristrasno ispita.
Posebno pitanje predstavlja faktička fiskalna i carinska podjela Distrikta.
Privrednici koji su uvoz obavljali preko carinskog područja Republike Srpske suočavali su se sa naknadnim zahtjevima za ponovno plaćanje akciza i kamata, dok, prema raspoloživoj dokumentaciji, privrednici koji su uvoz obavljali preko carinskog područja Federacije BiH nisu bili izloženi istom tretmanu.
Tako se postavlja pitanje postojanja dva fiskalna sistema i faktičke entitetske granice unutar jedinstvenog Brčko distrikta.
Završetak provođenja Konačne odluke za Brčko, fiskalna održivost i vladavina prava dio su obaveza iz agende 5+2.
Zato je opravdano pitati: kako se može govoriti o institucionalnom uspjehu ako građani nemaju povjerenje u pravosuđe, javne službe i jednakost pred zakonom?
Nije uspjeh Distrikta ako institucije napreduju u međunarodnim izvještajima, a građani gube povjerenje u pravdu i zakonitost.
Građani imaju pravo na funkcionalne institucije, privrednici na jednak fiskalni tretman, a međunarodna zajednica odgovornost da nadzire provođenje Dejtonskog sporazuma i Konačne odluke.
Brčko distrikt ne smije biti jedinstven samo na papiru. Ne može imati dva fiskalna sistema, dva standarda pravne sigurnosti i različita prava za svoje privredne subjekte.
Vrijeme je da se umjesto međunarodnih pohvala javnosti predstave stvarni rezultati, utvrđena odgovornost i konkretne promjene.
Dejtonski sporazum i Konačna odluka za Brčko moraju se poštovati u praksi, a ne samo u međunarodnim izvještajima.
Drago Broćilo
Brčko distrikt BiH
Izvor: tomes.ba