Pozitivan trend u Brčko Distriktu je nastavljen, a rukovodstvo je spriječilo prelijevanje političkih tenzija iz ostatka zemlje.
Izvještaj se podnosi u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1031 (1995). Sljedeći redovni izvještaj planiran je za maj 2027. godine.
Sedamdeseti Izvještaj visokog predstavnika za provođenje Mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini generalnom sekretaru UN-a
Rezime
Ovaj izvještaj obuhvata period od 16. aprila 2026. do 15. oktobra 2026. godine. Izvještajni period obilježila su tri ključna događaja: pripreme za i provođenje općih izbora u Bosni i Hercegovini 4. oktobra 2026. godine; reakcije na smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića uoči predizborne kampanje; te nastavak opstrukcija koje utječu na funkcionisanje državnih institucija.
Po prvi put su na nivou cijele države primijenjene nove izborne tehnologije – uključujući elektronsku identifikaciju birača i skenere glasačkih listića. Sistem je radio bez većih smetnji, ubrzao objavljivanje preliminarnih rezultata i poboljšao transparentnost izbora. Biometrijska identifikacija postigla je stopu uspješnosti veću od 97%, dok je ručno brojanje pokazalo samo manje razlike u odnosu na elektronske rezultate.
Predizborni period u početku je bio relativno miran, ali je postao izrazito polarizovan nakon smrti Ratka Mladića. Kampanju su obilježile populističke poruke prožete nacionalizmom i etničkim podjelama, uz minimalnu pažnju posvećenu konkretnim prijedlozima za rješavanje socio-ekonomskih izazova.
Izborni dan protekao je uglavnom mirno na oko 5.200 redovnih biračkih mjesta. Na izborima je učestvovalo oko 1,4 miliona birača (od ukupno 3,4 miliona registrovanih), što predstavlja odziv od 42,02%, u poređenju sa 50,43% u 2022. godini. Manji odziv se djelimično može pripisati novoj tehnologiji biometrijske identifikacije. Međunarodni i domaći posmatrači pozdravili su doprinos novih tehnologija, ali su izrazili zabrinutost zbog korištenja javnih resursa za utjecaj na birače, kao i zbog polarizovanog medijskog okruženja. Svi su naglasili potrebu za daljim unapređenjem izbornog procesa. Uprkos institucionalnim i kadrovskim ograničenjima, Centralna izborna komisija (CIK) odigrala je hvale vrijednu ulogu u implementaciji novih sistema. Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) također je direktno doprinijela jačanju izbornog integriteta. Konačni rezultati još uvijek nisu potvrđeni jer su ponovna brojanja i žalbe u toku. Preliminarni rezultati ipak ukazuju na nastavak dominacije etnički orijentisanih stranaka. Očekuje se da će koalicioni pregovori biti dugotrajni.
Smrt osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića 27. augusta 2026. godine ponovo je obnovila podjele u vezi s ratom 1992–1995. i izazvala zabrinutost zbog odbacivanja presuda međunarodnih sudova, kao i pokušaja prekrajanja novije istorije. Nakon Mladićeve smrti, u Srbiji i Republici Srpskoj održani su iskazi podrške, komemoracije i javni skupovi. Neki od njih uključivali su veličanje Mladića i negiranje ili minimiziranje njegovih zločina. Njegova sahrana u Beogradu 7. septembra 2026. godine okupila je hiljade posjetitelja i uključivala elemente povezane sa zvaničnim i vojnim počastima. Učešće zvaničnika Republike Srpske u komemorativnim događajima dodatno je izazvalo zabrinutost u pogledu poštovanja vladavine prava, pomirenja i multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine.
Iako su direktni izazovi ustavnom poretku Bosne i Hercegovine koji su se pojavili početkom 2025. godine bili manje izraženi u ovom izvještajnom periodu, institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika su nastavljeni, uglavnom iz vladajućih krugova Republike Srpske. Funkcionisanje državnih institucija poremećeno je blokadama u Vijeću ministara i parlamentarnim tijelima, što je rezultiralo ograničenim zakonodavnim učinkom, kašnjenjima u imenovanjima i finansiranju, te kadrovskim ograničenjima. Vlasti u Republici Srpskoj također su nastavile ignorisati odluke državnog pravosuđa, posebno obavezujuće odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uključujući one koje se odnose na državnu imovinu. Ove stalne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i odgađaju euroatlantske integracije. U kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja odvojenih struktura u Republici Srpskoj, oni pojačavaju scenario de facto odvajanja.
Agenda 5+2 ostaje mapa puta za vlasti Bosne i Hercegovine kako bi dokazale svoju posvećenost provođenju reformi neophodnih za garantovanje dobrog upravljanja, vladavine prava i trajne stabilnosti, što je proces koji je do sada vodila međunarodna zajednica. U izvještajnom periodu nije postignut nikakav napredak. Ključni prioriteti ostaju: rješavanje pitanja državne i vojne imovine; osiguranje adekvatnog i predvidivog finansiranja institucija Bosne i Hercegovine; te usvajanje tražene zakonske regulative za napredak na putu ka EU. U Brčko Distriktu nastavljen je opći pozitivan trend, pri čemu su se distriktne vlasti fokusirale na lokalne prioritete i reforme namijenjene podršci ekonomskom rastu i razvoju infrastrukture.
Politički izvještaj
Opće političko okruženje
Opći izbori
Opći izbori u Bosni i Hercegovini održani su 4. oktobra 2026. godine na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Centralna izborna komisija ovjerila je 75 političkih subjekata, 4 nezavisna kandidata i 29 koalicija, te registrovala 7.028 kandidata, uključujući 2.977 žena.
Izbori su označili prvu upotrebu izbornih tehnologija na nivou cijele države s ciljem jačanja izbornog integriteta. Prva uspješna upotreba glasačke tehnologije na općim izborima smatra se istorijskim dostignućem jer nije bilo većih tehničkih problema.
Okruženje prije kampanje bilo je relativno mirno, dijelom zbog izmjena Izbornog zakona iz 2024. godine koje je nametnuo visoki predstavnik, a koje su omogućile CIK-u izricanje visokih kazni za preuranjenu kampanju. Međutim, smrt Ratka Mladića 27. augusta bacila je sjenu na kampanju (4. septembar – 3. oktobar), potičući retoriku podjela. Predizborna kampanja ponudila je populističke slogane koji su iskorištavali strahove i produbljivali etničke podjele, dok su ekonomija i borba protiv korupcije bile u drugom planu.
Uprkos zabrani zloupotrebe administrativnih resursa, u predizbornom periodu zabilježena su povećana budžetska davanja i javni radovi s eksplicitnim porukama u svrhu utjecaja na birače.
Medijsko okruženje ostalo je uglavnom polarizovano duž etničkih linija. Kampanja na društvenim mrežama je porasla, a CIK je kaznio učesnike zbog kršenja pravila, uključujući zloupotrebu maloljetnika.
Izborni dan protekao je uglavnom mirno na oko 5.200 redovnih biračkih mjesta. Glasalo je oko 1,4 miliona birača (42,02%), što je manje nego 2022. godine (50,43%), djelimično zbog novih mjera biometrijske autentifikacije.
Prema IDDEEA-i, stopa uspješnosti biometrijske identifikacije prešla je 97%. OSCE/ODIHR je utvrdio samo manje razlike između ručnog brojanja i elektronskih rezultata.
Skeneri i novi softver omogućili su da prvi preliminarni rezultati budu dostupni ubrzo nakon zatvaranja birališta.
Nevažeći listići činili su 8-10% za parlamente i 4-5% za izvršne funkcije. Konačna certifikacija rezultata očekuje se najkasnije do 3. novembra, izuzetno do 20. novembra 2026. godine.
Izborni proces su ekstenzivno pratili domaći i međunarodni posmatrači (ODIHR, Vijeće Evrope, Evropski parlament, koalicija “Pod lupom”, Transparency International BiH), ocijenivši izborni dan uspješnim prekretnicom u izbornom integritetu.
CIK i IDDEEA zaslužuju priznanje za obavljanje složenog zadatka pod velikim vremenskim pritiskom i uz političke opstrukcije, s obzirom na to da je CIK dobio minimalnu podršku drugih institucija.
Preliminarni rezultati ukazuju na snažnu dominaciju etničkih stranaka na svim nivoima vlasti, što implicira dugotrajan proces formiranja vlasti i moguću stagnaciju u EU integracijama.
Posljedice smrti Ratka Mladića
13. Ratko Mladić, pravosnažno osuđen na doživotni zatvor pred ICTY-jem za genocid i zločine protiv čovječnosti, preminuo je 27. augusta 2026. godine. Njegova smrt ponovo je razotkrila suprotstavljene stavove o ratnim događajima.
14. Nakon njegove smrti, u RS-u su se pojavili murali i grafiti koji ga veličaju. Na komemorativnim skupovima u Beogradu i Banjoj Luci govornici su veličali Mladića i negirali zločine.
15. U Bratuncu se dan nakon smrti pojavio grafit “Svi su Srbi Ratkovi vojnici”.
16. Ovi događaji naišli su na oštru osudu političkih predstavnika iz Sarajeva, udruženja žrtava i međunarodne zajednice, koji su istakli da veličanje ratnih zločinaca podriva pomirenje i nespojivo je s evropskim vrijednostima.
17. Komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope naglasila je 4. septembra 2026. da takvo veličanje predstavlja krivično djelo prema zakonima BiH i da nije zaštićeno slobodom govora.
18. Negiranje ratnih zločina i veličanje zločinaca kažnjivo je po Krivičnom zakonu BiH (što je potvrđeno i presudom u slučaju Vojin Pavlović iz 2025. godine), ali je za procesuiranje potrebna akcija Tužilaštva BiH.
Zarobljavanje državnih institucija
19. Iako su direktni izazovi ustavnom poretku od strane vlasti RS-a splasnuli, obrasci institucionalnih opstrukcija i zapaljive retorike i dalje traju.
20. Opstrukcije su uključivale blokiranje zakonodavnih agendi kroz uskraćivanje kvoruma u parlamentu, kašnjenja u imenovanjima i finansiranju, te neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH o državnoj imovini.
21. Zbog toga državne institucije nemaju dovoljno osoblja i resursa za efikasno izvršavanje mandata, a ta nefunkcionalnost se potom koristi kao izgovor za njihovo osporavanje.
22. Ovakvo postupanje podriva ustavni poredak uspostavljen Dejtonskim sporazumom.
23. Primijećeni su i pokušaji uspostavljanja paralelnih pravnih i institucionalnih aranžmana u RS-u, što vodi ka puzajućem de facto odvajanju od države.
24. Milorad Dodik je nakon izbora ponovio namjeru da vrati nadležnosti RS-a u oblastima odbrane, kontrole granica, obavještajne službe i indirektnog oporezivanja, te najavio usvajanje novog Ustava RS-a na 9. januar. Raniji slični pokušaji proglašeni su neustavnim jer ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
Pet ciljeva i dva uslova (5+2)
Opća procjena
25. Tokom izvještajnog perioda nije postignut napredak u pogledu državne imovine, što stvara pravnu nesigurnost.
26. Pozitivan trend u Brčko Distriktu je nastavljen, a rukovodstvo je spriječilo prelijevanje političkih tenzija iz ostatka zemlje.
27. Fiskalna održivost državnih institucija ostala je krhka pod privremenim finansiranjem, dok Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) bilježi skromne rezultate.
28. Nije bilo napretka ka ispunjavanju uslova za otvaranje pregovora s EU, prvenstveno zbog neusvajanja novog Zakona o VSTV-u i Zakona o sudovima.
Cilj 1 i 2: Državna i vojna imovina
29. Domaće vlasti nisu postigle nikakav smislen napredak ka održivom rješenju pitanja državne imovine.
30. Prema sudskoj praksi Ustavnog suda BiH, država BiH je vlasnik državne imovine, te je potreban zakon na državnom nivou za regulisanje ovog pitanja.
31. Odsustvo zakona koči investicione i infrastrukturne projekte, posebno u energetici i transportu.
32. Odbijanje vlasti RS-a da priznaju odluke Ustavnog suda i registruju vlasništvo države ostaje ozbiljan problem. U FBiH se generalno ulaže više napora za poštovanje zabrane raspolaganja imovinom, ali je primjena neujednačena.
34. Pravobranilaštvo BiH trenutno vodi oko 2.200 aktivnih predmeta koji se odnose na prenamjenu ili izdavanje koncesija nad državnom imovinom.
35. Ustavni sud BiH je 25. septembra 2026. donio važnu odluku (Predmet br. U-2/26) na zahtjev 27 poslanika iz FBiH, osporavajući odluke Vlade FBiH, Zeničko-dobojskog kantona i Općine Vareš o pretvaranju državnog šumskog zemljišta u građevinsko i dodjeli koncesija privatnim subjektima. Sud je utvrdio da su te odluke neustavne jer lokalne vlasti nemaju nadležnost da jednostrano mijenjanju status državne imovine. Sud je pojasnio da “raspolaganje” uključuje i promjenu namjene ili statusa zemljišta, a ne samo prodaju.
38. Što se tiče vojne imovine, vlasti u RS-u i dalje odbijaju uknjižbu lokacija perspektivne vojne imovine na državu BiH.
Cilj 3: Provođenje Konačne arbitražne odluke za Brčko
39. Rukovodstvo Brčko Distrikta uspješno je spriječilo prelijevanje predizbornih tenzija u distrikt. Gradonačelnik je pozvao na toleranciju nakon smrti Ratka Mladića kako bi se spriječile neprimjerene reakcije.
41. Pitanje tzv. “Srpske kuće” (imovine koju je kupila Služba za ugostiteljstvo Vlade RS u Brčkom 2025. godine) riješeno je nakon što je supervizor podsjetio da entiteti ne mogu vršiti vlast u Distriktu.
43. Vlasti Distrikta ostale su fokusirane na lokalne reforme i ekonomski rast. Ured za borbu protiv korupcije uspostavio je registar nevladinih organizacija i poljoprivrednih proizvođača radi transparentnosti poticaja.
45. Modernizacija Luke Brčko završena je 6. jula 2026. godine, ali puna upotreba zavisi od čišćenja korita rijeke Save, što zahtijeva deminiranje desne obale za šta su ugovori potpisani 29. septembra 2026..
46. Usvojen je pravni okvir za uspostavljanje Berze Brčko Distrikta (Zakon o tržištu vrijednosnih papira i Statut Komisije za vrijednosne papire).
47. Međutim, reforma javne uprave kroz novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima i dalje je u zastoju.
Cilj 4: Fiskalna održivost
48. Osiguranje adekvatnog finansiranja državnih institucija ključno je za stabilnost zemlje, ali politički akteri često opstruiraju pravovremeno usvajanje budžeta. U posljednjih 25 godina, državni budžet je usvojen na vrijeme samo pet puta. Budžet institucija BiH za 2026. usvojen je s osam mjeseci zakašnjenja i uz minimalna povećanja, dok entitetski budžeti neprestano rastu, što rizikuje de facto prijenos nadležnosti.
51. Proces za 2027. godinu već kasni jer Fiskalno vijeće BiH nije usvojilo Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika za period 2027–2029. Privremeno finansiranje ostaje samo kratkoročno rješenje.
54. UO UIO bilježi slab učinak. Predstavnici RS-a već tri godine blokiraju kvartalno usklađivanje koeficijenata za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza, čime je FBiH nanesena šteta veća od 150 miliona KM. RS također blokira poravnanje dugova među entitetima. Nije usvojena ni trajna metodologija za raspodjelu prihoda od putarina, pa akumulirana rezerva iznosi 128 miliona KM. Također, nije riješen dug UIO prema RS-u od 30 miliona KM po presudi iz 2015. godine.
56. Nezavisnost Centralne banke BiH ostaje vitalna za stabilnost valute i finansijskog sektora.
Cilj 5: Pitanja vladavine prava
57. Nedostatak pravosudnog epiloga za prijavljene povrede zakona narušava povjerenje javnosti i stvara percepciju selektivne pravde. Zakon o Sudu BiH i novi Zakon o VSTV-u nisu usvojeni, što ukazuje na to da su prepreke političke i strukturalne prirode.
59. GRECO je u junu 2026. zaključio da BiH više nije u proceduri neusklađenosti, nakon što je zadovoljavajuće ispunila šest od petnaest preporuka kroz uspostavljanje sistema provjere imovinskih kartona sudija i tužilaca.
60. Nasuprot tome, BiH nije ispunila zahtjeve MONEYVAL-a za usvajanje zakonskih mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma, te je zvanično vraćena na međunarodnu “sivu listu” FATF-a, što ugrožava ekonomski kredibilitet zemlje.
61. Ustavni sud BiH radi redovno, ali vlasti RS-a odbijaju imenovati dvoje sudija iz tog entiteta. Sud je u julu 2026. potvrdio ustavnost izmjena Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik 2023. godine (uvođenje djela “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika”). U septembru 2026. Sud je prihvatio zahtjev Denisa Zvizdića i proglasio neustavnim stavke u budžetima RS-a za 2025. i 2026. godinu koje se odnose na ugovore o lobiranju u ime RS-a, zabranivši dalja plaćanja u te svrhe.
Ostala pitanja u vezi s Općim okvirnim sporazumom za mir
Tranzicijska pravda i Aneks 7 (Povratnici)
62. Incidenti i provokacije usmjereni protiv manjinskih povratnika nastavljeni su, posebno tokom komemoracija u Podrinju, obilježavanja genocida u Srebrenici, nakon smrti Ratka Mladića i tokom predizborne kampanje.
63. Tenzije su porasle u julu 2026. kada su vlasti RS-a pokušale zabraniti isticanje zastava s ljiljanima u Srebrenici. Koordinisana akcija organizatora pomogla je da se izbjegne eskalacija.
65. Politički predstavnici Bošnjaka u RS-u bili su pod pritiskom i smjenjivani zbog komentara povodom Mladićeve smrti u kojima su isticali da je on presuđeni ratni zločinac.
66. MUP i Tužilaštvo RS-a pokrenuli su istragu protiv Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari zbog navodne zloupotrebe položaja, što je u Sarajevu viđeno kao pritisak na rad centra.
68. Zabilježeno je i nekoliko incidenata vandalizma na vjerskim objektima i grobljima u Srednjoj Bosni (Travnik i Novi Travnik), gdje su oštećeni pravoslavni i katolički nadgrobni spomenici.
Razvoj događaja u vezi s Aneksom 8 (Nacionalni spomenici)
69. Predsjedništvo BiH je glasovima Denisa Bećirovića i Željka Komšića imenovalo četiri nova člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (dva domaća i dva međunarodna), čemu se usprotivila Željka Cvijanović, proglasivši to štetnim po vitalni interes RS-a, što je NSRS podržala dvotrećinskom većinom. Denis Bećirović je uputio zahtjev Ustavnom sudu za rješavanje ovog spora, tvrdeći da imenovanje članova komisije pod Aneksom 8 nije pitanje vanjske politike i ne podliježe vetu. Slučaj je još uvijek u toku, što blokira rad Komisije.
Kulturne institucije od značaja za BiH
72. Status i finansiranje sedam kulturnih institucija od državnog značaja i dalje nisu riješeni na državnom nivou. Državni budžet za 2026. nije predvidio redovno finansiranje za njih, pa su se morale osloniti na grantove Ministarstva civilnih poslova i finansiranje od strane Kantona Sarajevo i FBiH. Važan pomak je odluka Kantonalnog suda u Sarajevu iz juna 2026. kojom je poništeno knjiženje Vijećnice na Grad Sarajevo, čime se obnavlja pravo korištenja zgrade Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH.
Javna sigurnost i provođenje zakona
75. Pozicija ministra sigurnosti BiH prazna je od januara 2025. godine nakon hapšenja prethodnog ministra zbog optužbi za korupciju. Imenovanje novog ministra očekuje se tek s novim sazivom Vijeća ministara.
76. Policijske agencije, posebno na državnom nivou (SIPA, DKPT), hronično pate od nedostatka ljudstva i budžetskih ograničenja. Skupština Kantona Sarajevo je u maju 2026. uvela rezervni sastav policije, prateći sličan potez RS-a iz jula 2025. godine.
78. Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a potpisalo je 23. juna 2026. novi Memorandum o saradnji s moskovskom policijom, čiji tekst nije javan, te ostaje da se vidi da li je u skladu s ustavnim okvirom međunarodne policijske saradnje.
Razvoj događaja u vezi s državnim institucijama
Predsjedništvo i Vijeće ministara BiH
Nastavljeni su oprečni stavovi članova Predsjedništva o budućnosti zemlje. Željka Cvijanović je hvalila ratnu ulogu Ratka Mladića i kritikovala uslove u pritvoru, Željko Komšić je kritikovao prisustvo delegacije RS-a na sahrani, dok je Denis Bećirović najoštrije osudio veličanje Mladića i pozvao međunarodnu zajednicu na reakciju.
Vijeće ministara je imalo redovne sjednice, ali je zakonodavni učinak bio skoro nikakav, s budžetom za 2026. kao jedinim usvojenim zakonom. Nije postignut dogovor o Zakonu o VSTV-u i Zakonu o sudovima, niti o imenovanju glavnog pregovarača s EU. Insistiranje na punom političkom konsenzusu prije slanja zakona u parlament i dalje se koristi kao alat za institucionalne blokade.
Parlamentarna skupština BiH
Dom naroda BiH ostao je blokiran zloupotrebom pravila o kvorumu jer su delegati SNSD-a, sami ili uz HDZ BiH, često napuštali sjednice. Zbog različitih većina u dva doma, zakoni usvojeni u Predstavničkom domu često bivaju blokirani u Domu naroda. Nakon Mladićeve sahrane, grupa poslanika u Predstavničkom domu podnijela je inicijativu za hitnu reviziju i suspenziju Sporazuma o specijalnim paralelnim vezama između RS i Srbije.
III. Razvoj događaja u vezi s Federacijom BiH
Izvršna i zakonodavna vlast
Parlament FBiH usvojio je ključne zakone za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Vrhovni sud FBiH potvrdio je 15. septembra 2026. optužnicu protiv dopremijera Vojina Mijatovića i još četiri osobe za zloupotrebu položaja u vezi s dodjelom grantova.
Imenovanje dvoje sudija Ustavnog suda FBiH nije završeno prije izbora jer tačka nije uvrštena na dnevni red sjednice u julu, pa će aktuelne sudije Valerija Galić i Mirsad Ćeman ostati na dužnosti iako su stekli uslove za penziju.
Projekt južne plinske interkonekcije
91. Vlada FBiH imenovala je u aprilu 2026. stručni tim za izdavanje urbanističkih dozvola za plinovod “Južna interkonekcija BiH – Hrvatska”. Istog mjeseca potpisan je međudržavni sporazum o izgradnji u okviru Inicijative tri mora. Međutim, ugovor između Vlade i investitora nije potpisan iako je rok istekao u junu 2026. godine. Projekt je ključan za energetsku sigurnost i smanjenje ovisnosti o ruskom plinu.
Mostar
Od sredine aprila 2026. godine, politički odnosi između bošnjačkog i hrvatskog bloka u Mostaru su pogoršani zbog neslaganja oko imenovanja u gradskoj administraciji i javnim preduzećima, što je dovelo do bojkota sjednica Gradskog vijeća od strane Kluba Bošnjaka. Tenzije su pojačane otkazima za 22 radnika (pretežno Bošnjaka) u preduzeću Komunalno, požarom na deponiji Uborak, te sporom oko izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Centralnoj zoni, za koje Islamska zajednica tvrdi da se nalazi na istorijskom lokalitetu muslimanskog groblja. To je dodatno narušilo povjerenje i onemogućilo provođenje Mostarskog sporazuma iz 2020. godine.
Razvoj događaja u vezi s Republikom Srpskom
Milorad Dodik, iako pod sankcijama, ostaje centralna figura i nastavlja s retorikom podjela, zagovaranjem poništenja postdejtonskih reformi i prijetnjama secesijom u slučaju nametanja zakona o državnoj imovini. Koristi narativ o “sukobu civilizacija” i nemogućnosti suživota Bošnjaka i Srba. Preliminarni rezultati općih izbora potvrdili su SNSD kao dominantnu stranku u RS-u.
Osnivanje Ureda RS-a za međunarodnu saradnju u aprilu 2026. odražava namjeru rukovodstva da poveća vidljivost, ali njegove aktivnosti ne smiju prelaziti u samostalnu vanjsku politiku entiteta.
Narodna skupština RS (NSRS) usvojila je deklaracije u maju i julu 2026. tražeći zatvaranje OHR-a i dodjelu državne imovine entitetima. U julu 2026. NSRS je izmijenila Krivični zakonik RS-a uvodeći kaznu zatvora do 3 godine za javno isticanje ili promovisanje zastava i simbola Armije RBiH. Ove izmjene krše državne zakone o odbrani i trenutno su pod apelacijom na Ustavnom sudu BiH.
Ekonomija
Ekonomski trendovi
MMF ocjenjuje ekonomski rast kao skroman i nedovoljan za brže približavanje standardu EU, uz visoke rizike (slabija vanjska potražnja, domaća politička nestabilnost). Doznake iz dijaspore i dalje održavaju domaću potrošnju. Bankarski sektor je stabilan. Realna nezaposlenost iznosi 12,2%, ali postoji nedostatak radne snage u mnogim sektorima zbog masovnog iseljavanja uzrokovanog korupcijom i niskim standardom. Kreditni rejting zemlje ostaje B+ (S&P) i B3 (Moody's) sa stabilnim izgledima.
Fiskalna pitanja
Redovno servisiranje duga i budžetske isplate vršeni su zahvaljujući rastu prihoda od indirektnih poreza (UIO je u periodu januar-august prikupila 8,359 milijardi KM, što je 6% više nego u istom periodu 2025.). Državni budžet za 2026. usvojen je 27. jula 2026. i iznosi 2,559 milijardi KM.
Oba entiteta održavaju stabilnost kroz zaduživanja: FBiH je u maju izdala euroobveznice od 800 miliona eura na Londonskoj berzi, dok je RS izdala dvije tranše euroobveznica u ukupnom iznosu od 750 miliona eura. MMF upozorava da je hitno potrebna fiskalna konsolidacija kako bi se dug održao pod kontrolom.
Specifične međunarodne obaveze
Centralna banka BiH je 6. augusta 2026. podnijela zvaničan zahtjev za pristupanje SEPA sistemu, što će ubrzati i pojeftiniti prekogranična plaćanja u eurima.
Zbog neusvajanja zakona protiv pranja novca i registra stvarnog vlasništva (koje blokiraju predstavnici iz RS), MONEYVAL je vratio BiH na “sivu listu”, što otežava poslovanje i investicije.
BiH je i dalje pod sankcijama Energetske zajednice jer nema regulatora za plin na državnom nivou zbog protivljenja RS-a. Od 1. januara 2026. primjenjuje se CBAM (karbonska taksa na granici EU), a BiH je jedina u regiji bez funkcionalnog veleprodajnog tržišta električne energije. RS je nastavila unilateralno smanjivati finansijski doprinos Korporaciji za javne pruge BiH, čime direktno ugrožava jedinu korporaciju osnovanu pod Aneksom 9 Dejtonskog sporazuma.
Mediji
Medijsko okruženje je politički polarizovano i ekonomski ranjivo. BiH je pala na 90. mjesto (sa 86.) u Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica za 2026. godinu, što je najlošija pozicija u dvije decenije. Razlozi su politički pritisci, napadi na novinare i kriminalizacija klevete u RS-u.
Tri javna emitera (BHRT, RTV FBiH i RTRS) rade odvojeno. BHRT se suočava s teškom finansijskom krizom, a računi su mu bili blokirani mjesec dana tokom predizborne kampanje. Alokacija od 6 miliona KM od strane Vijeća ministara pomogla je privremeno, ali stabilan model finansiranja i dalje ne postoji. Gašenje BHRT-a ozbiljno bi ugrozilo medijski pluralizam i napredak ka EU.
VII. Vojna misija EU u BiH (EUFOR Althea)
EUFOR Althea uživa snažno povjerenje i aktivno sarađuje s Oružanim snagama BiH i policijskim agencijama. Kroz proaktivniji pristup i učešće u multietničkim događajima, EUFOR je povećao vidljivost na terenu. Međunarodna zajednica ne smije dozvoliti sigurnosni vakuum u BiH, a kredibilan EUFOR ostaje ključni faktor mira.
VIII. Operacije Ureda visokog predstavnika (OHR)
OHR se suočava s budžetskim rezovima; operativni budžet za 2026/27. iznosi 5.974.770 eura. Oko 700.000 eura iz budžeta ostalo je neuplaćeno jer neke zemlje ne plaćaju doprinose, a Ruska Federacija je suspendovala finansiranje u februaru 2022. godine. OHR trenutno zapošljava 80 domaćih i 19 međunarodnih službenika. Finansijska situacija ugrožava ispunjavanje mandata OHR-a i ostvarivanje agende 5+2.
Izvještaj se podnosi u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1031 (1995). Sljedeći redovni izvještaj planiran je za maj 2027. godine.
https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/512775/oglasio_se_ohr_ovo_je_kompletan_izvjestaj_visokog_predstavnika_upucen_generalnom_sekretaru_un_a.html