Portal s adresom braniteljski.info objavio je vijest o Prijedlogu zakona o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, koji propisuje kazne za isticanje fašističkih simbola, prema kojem bi osobe koje koriste pozdrav „Za dom spremni“ ili ističu simbole vezane uz Nezavisnu Državu Hrvatsku ili ustaški pokret mogle biti kažnjene zatvorskom kaznom u trajanju do tri godine (arhivirano ovdje). Zakon je, inače, predložio zastupnik Branislav Borenović iz stranke Partija demokratskog progresa.
Naslov predmetne objave portala braniteljski.info glasi „Srbi predlažu: ‘Za dom spremni’ tri godine zatvora, spomenik Draži nikom ne smeta“, dok se u tekstu pak navodi ovako: „Zanimljivo je spomenuti da se u Brčko distriktu nalazi spomenik ratnom zločincu, četniku Draži Mihajloviću i da to Borenoviću ni najmanje ne smeta niti se na to obazire. Ne smeta to ni bošnjačkim političarima, ali su kaznu zatvora za ‘Za dom spremni’ svi podržali dizanjem ruku“.
Na ovom mjestu treba istaknuti kako naslov teksta koji donosi portal braniteljski.info nije točan. Spomenik Draži Mihailoviću podignut u distriktu Brčko itekako je kontroverzan i nije točno da nikom ne smeta, odnosno da nikom nije smetao.
Prema podacima objavljenim na portalu Kultura sjećanja, koji izdaje Centar za nenasilnu akciju, naveden je bizaran put spomenika četničkom vođi u Brčkom. Prvi spomenik Mihailoviću tamo je, na Trgu mira u Brčkom, postojao do 2003. godine. U pitanju je spomenik napravljen 1991. godine u Beogradu, koji je 1992. godine postavljen u Vukovaru. Iz Vukovara je brončani Draža uklonjen i vraćen u Beograd 1997. godine, da bi ga štovatelji ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata 1998. godine premjestili u Brčko.
„U Brčkom je više puta oštećen i bar jedanput srušen, a 2003. godine uklonjen je iz Brčkog na osnovu Zakona o spomenicima i simbolima“, navodi se na portalu Kultura sjećanja.
Zemljište za postavljanje spomenika zapovjedniku četničke vojske na koncu je ustupila Srpska pravoslavna crkva, u okviru kompleksa pravoslavnog groblja u Brčkom, koje nema status javne površine pa spomenik zbog toga ne podliježe Zakonu o spomenicima i simbolima Brčko distrikta iz 2003. godine. Centar za nenasilnu akciju na svom portalu Kultura sjećanja napominje da „po tom zakonu na javnim površinama ne mogu biti spomenici za koje ne postoji saglasnost sva tri konstitutivna naroda“.
Iz svega navedenog jasno je da nije točna formulacija da spomenik Draži Mihailoviću u Brčkom nikom nije smetao.
Netočno je i da su svi “bošnjački političari kaznu zatvora podržali dizanjem ruku. Naime, prijedlog dopune zakona jest usvojen 19. svibnja ove godine većinom glasova prisutnih zastupnika. Od ukupno 42 zastupnika, 27 ih je glasalo ZA, četiri PROTIV, dok su dvojica bila suzdržana, a devet zastupnika nije nazočilo sjednici, odnosno glasanju. Dvojica suzdržanih bila su Amor Mašović i Denijal Tulumović, obojica zastupnici SDA, najveće bošnjačke stranke.
Inače, prema usvojenim dopunama zakona “tko koristi slogan ‘Za dom spremni’, uključujući dijelove ili kratice tog slogana, na način da ga izgovori, reproducira, prikaže na predmetu ili u elektroničkom obliku ili to učini na bilo koji drugi način kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine”. Drugi članak iste dopune navodi: “Tko zastavu, grb ili druge simbole ‘Nezavisne države Hrvatske’ ili ustaškog pokreta reproducira, prikazuju na predmetu ili u elektroničkom obliku ili ih upotrijebi na bilo koji drugi način kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine. Simboli koji su toliko slični onima korištenima u izvornom obliku da mogu razumno biti zamijenjeni za njih, smatrat će se njima jednakovrijednim”.
Izrijekom se navodi i kako se članak neće primjenjivati na “radnje počinjene u sklopu obrazovnih ili znanstvenih aktivnosti, izvještavanja o trenutačnim ili povijesnim događajima, uključujući u filmskoj umjetnosti, ili u službi informiranja građana i prevencije širenja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti”.
Govoreći o odnosu inicijatora Prijedloga zakona o dopuni Kaznenog zakona BiH Branislava Borenovića prema naslijeđu Draže Mihailovića, za televiziju N1 on je o tome govorio 2019. godine u emisiji „Pressing“, nakon što je njegova stranačka kolegica Jelena Trivić veličala četničkog vođu na svom Facebook profilu.
„To je njen stav. Moj deda Ilija je bio partizanski borac. Moj tetak je partizanski general koji je oslobodio Banjaluku. Moja porodica baštini antifašističke vrijednosti, ali dobro je da u stranci imamo različita mišljenja“, rekao je tom prilikom Borenović. Pritom je, navodi se u izvještaju portala N1 televizije, istaknuo da „Draža Mihailović ima istorijsku ulogu koju teško prihvata“.
„Ne mogu da sudim na osnovu određenih činjenica. Teško je mijenjati istorijske činjenice koje su prisutne. Četnički pokret je diskutabilan, kontroverzan, ima činjenica koje govore da nije bio čitav tako definisan kako je istorija rekla. Nemam za njega pretjeranu niti posebnu emociju“, govorio je Borenović.
Na koncu, valja naglasiti da Borenović uistinu nije spomenuo četničke simbole i parole u svojoj inicijativi, ali ova činjenica ne može učiniti prihvatljivim isticanje ustaških simbola i pozdrava u Bosni i Hercegovini. Također, u zaključku valja dodati i da u Republici Srpskoj postoji cijeli niz gradova koji imaju ulice nazvane po Draži Mihailoviću, a to govori koliko daleko je odmakao proces normalizacije slavljenja četništva u manjem od dva entiteta Bosne i Hercegovine, o čemu redovito kritički pišu bosanskohercegovački mediji, pretežno oni stacionirani u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, u Federaciji BiH.
Izvor: lupa-lipiga.com