Ignoriranje parlamentarnog nadzora
Vodstvo BHANSA-e odlučilo je ignorirati državne institucije, konkretno parlament, koji već mjesecima traži uvid u financijska izvješća, ugovore o javnoj nabavi, iznose plaća i podatke o zaposlenima. Agencija je izbjegavala odgovore, pozivajući se na zaštitu osobnih podataka i tvrdeći da su ranije dostavljene informacije dovoljne. Zbog odbijanja dostave izvješća o radu, parlamentarna Komisija za financije i proračun zatražila je provedbu posebne revizije u BHANSA-i.
“Naš je zahtjev opravdan s obzirom na ponašanje vodstva BHANSA-e, koje odbija surađivati s institucijama i ne želi predati nijedno izvješće, uključujući i ono o osobnim primanjima rukovodstva”, rekao je za DW predsjedavajući Komisije Nenad Vuković. Naglasio je da BHANSA-u financijska samostalnost ne oslobađa odgovornosti. “To ne znači da mogu odbiti suradnju s državnim institucijama i ponašati se kao da nikome ne moraju polagati račune”, dodao je Vuković.
Preuzimanje neba i izbjegavanje saslušanja
Bosna i Hercegovina desetljećima je ovisila o susjedima u upravljanju vlastitim zračnim prostorom, koji su nadzirale agencije iz Hrvatske i Srbije. BHANSA je osnovana 2009., no tek je krajem 2019. službeno preuzela nadzor nad cjelokupnim zračnim prostorom BiH. Iako se radilo o povijesnom trenutku, on je označio i početak novih problema.
Početkom veljače ove godine, Komisija za promet i komunikacije zakazala je javno saslušanje vodstva BHANSA-e, no direktor se nije pojavio. Izostanak je opravdan tvrdnjom da je “cijelo rukovodstvo na bolovanju”.
“Vodstvo BHANSA-e grubo krši zakon i onemogućava parlamentarni nadzor”, izjavio je zastupnik Šemsudin Mehmedović, podnositelj inicijative za saslušanje. Podsjetio je da je parlamentarni nadzor “zakonska obveza, a ne poziv koji se može ignorirati”.
Nagla bolest i “varijabilni” troškovi
Na saslušanje je kasnije došao zamjenik direktora Sanjin Hadžiomerović, koji je iznio određene podatke o investicijama, ali bez detalja o ugovorima i bez financijskog izvješća za 2024. koje je komisija izričito tražila. Potvrđeno je da je osmero kontrolora leta dalo otkaz, no potpuna kadrovska slika i dalje nije poznata. Mehmedović je poručio da Komisija ustraje na saslušanju direktora i drugog zamjenika, koji su i taj put izbjegli dolazak.
Prilikom prvog poziva na saslušanje, iz BHANSA-e su Komisiji poslali dopis s potpisom direktora Davorina Primorca u kojem stoji da Agencija “nije u mogućnosti” dostaviti podatke o mjesečnim troškovima jer oni ovise o nizu “varijabilnih” čimbenika. “Svaki pokušaj paušalnog preračuna mjesečnih troškova dao bi nepreciznu i potencijalno obmanjujuću sliku stvarnog poslovanja BHANSA-e”, naveo je tada Primorac.
Agencija je ipak dostavila podatak o ukupno 505 zaposlenih, raspoređenih u Mostaru, Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli. Primorac je u dopisu istaknuo da BHANSA ne koristi sredstva iz državnog proračuna, već se financira namjenskim sredstvima te uplaćuje znatne iznose u javne financije kroz poreze i doprinose.
Nakon što je zatražena posebna revizija, iz BHANSA-e su na upit DW-a odgovorili da im je prioritet sigurno odvijanje zračnog prometa te da zbog operativnih obveza “nisu u mogućnosti pojedinačno odgovarati na sve upite medija”.
Članove Komisije to nije zadovoljilo, no odluka o pokretanju revizije nije donesena jednoglasno. Protiv su bili Nikola Špirić (SNSD) i Zdenko Ćosić (HDZ BiH), što je ponovno otvorilo pitanje političkog usklađivanja tih dviju stranaka u državnim institucijama. “Takva samovolja i drskost vodstva BHANSA-e proizlazi iz političke moći HDZ-a na razini BiH. Zbog tog osjećaja snage vodstvo se tako ponašalo u proteklom razdoblju”, smatra Vuković, koji očekuje da Ured za reviziju što prije uđe u Agenciju.
“Privatni posjed obitelji Čović”
Mandat aktualnog direktora istječe u ožujku, a u parlamentarnoj proceduri su zapeli pokušaji izmjena Zakona o BHANSA-i kojima bi se omogućilo neograničeno trajanje mandata.
“U ovom slučaju samo je postalo službeno kako je to privatni posjed obitelji Čović, ogranak Primorac, i tu više nemam što komentirati. Vrlo jasno daju do znanja da to doživljavaju kao svoje privatno vlasništvo. Ovdje je postalo normalno da se zna što pripada obitelji Dodik, a što obitelji Čović”, komentirala je ekonomistica Svetlana Cenić, primijetivši izostanak reakcija javnosti.
Sada je na Uredu za reviziju da odluči hoće li i kada prihvatiti zahtjev za posebnu reviziju. No bez obzira na ishod, ostaje činjenica da institucija koja godišnje raspolaže desecima milijuna eura i nadzire nebo cijele države godinama može ignorirati parlament i, zahvaljujući političkoj zaštiti, ponašati se kao da je iznad zakona.
Izvor: index.hr