bdf.brcko@gmail.com

U sjenci jesenjih novembarskih dana: Zapisi o prošlosti, stradanjima i ponosu Brčkog

U ovim prohladnim i kišnim novembarskim danima, dok magla polako obavija obale Save, a grad usporava svoj ritam pod naletima jesenjeg pljuska, pravo je vrijeme da zastanemo i zavirimo u stranice prošlosti. Dok nam sadašnjost često donosi svakodnevne brige, zaboravljamo koliko je slojeva, ponosa, ali i teških iskušenja utkano u temelje našeg grada. Od turskih drumova i austrougarskih palata, preko stradanja i teških vremena u ratnim vihorima, pa sve do decenija kada je Brčko gradilo svoju industrijsku i ljudsku veličinu – svaka ulica ovdje nosi svoju priču. Kroz ovu sažetu hronologiju prisjetimo se ko smo, odakle dolazimo i šta sve pamte obale naše Save.

Napomena: Iako povijesni izvori za rubriku „Na današnji dan“ za konkretan datum poput 15. novembra ne bilježi neki specifičan prelomni događaj, ovaj datum predstavlja odličan povod da se kroz sažetu hronologiju podsjetimo bogate, ali i izuzetno burne prošlosti Brčkog i njegove okoline kroz stoljeća.

1463 – 1512. | Srednjovjekovna Bosna i dolazak Osmanlija

Nakon pada srednjovjekovne Bosne 1463. godine, šire područje Brčkog nalazilo se u sastavu pograničnih oblasti (dio Srebreničke banovine pod ugarskom vlašću) sve do oko 1512. godine, kada ovo područje konačno ulazi u sastav Osmanskog carstva.

  1. i 18. vijek | Ratište na Savi i razaranja

Tokom ratova između Osmanskog carstva i Habsburške Monarhije (naročito u periodu Velikog bečkog rata te kasnijih mirovnih ugovora poput Požarevačkog 1718. i Beogradskog 1739. godine), granica se pomjerala na rijeku Savu. Brčko je više puta prelazilo iz ruke u ruku, pri čemu je grad u nekoliko navrata teško razaran, ali se uvijek iznova obnavljao zahvaljujući svom izuzetnom geostrateškom i trgovačkom položaju.

  1. | Status samostalnog kadiluka

U okviru administrativnih reformi u Bosanskom pašaluku (Omer-pašine reforme), Brčko dobija status samostalnog kadiluka (sreza), čime značajno jača njegov upravni i politički značaj u regiji.

  1. | Otvaranje austrijskog vicekonzulata

Zbog izuzetnog rasta trgovine – posebno izvoza žitarica, šljive i stoke preko rijeke Save prema srednjoj Evropi – Austrija 1865. godine premješta svoj vicekonzulat iz Tuzle u Brčko, što potvrđuje njegov narastajući regionalni značaj.

  1. | Dolazak Austro-Ugarske i modernizacija

Odlukom Berlinskog kongresa Austro-Ugarska preuzima upravu nad Bosnom i Hercegovinom. Za Brčko to označava početak intenzivne modernizacije, regulacije korita i obala Save, izgradnje saobraćajne infrastrukture (pruge i mostova) i primjene evropskih urbanističkih planova.

1890 – 1892. | Izgradnja Gradske vijećnice

Izgrađena je prepoznatljiva Gradska vijećnica u maurskom stilu, prema projektu arhitekte Alexandera Witteka. Vijećnica je svečano otvorena krajem novembra 1892. godine i do danas je ostala jedan od najprepoznatljivijih simbola grada.

1914 – 1918. | Prvi svjetski rat

Zbog neposredne blizine granice sa Kraljevinom Srbijom, Brčko se našlo direktno na liniji ratnih dejstava. Preko Save su se vodile teške borbe, a grad je pretrpio velika razaranja, privrednu stagnaciju i ljudske gubitke. Nakon rata, grad ulazi u sastav novoformirane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

1941 – 1945. | Drugi svjetski rat i stradanja pod ustaškim režimom NDH

Tokom Drugog svjetskog rata i uspostave kvislinške Nezavisne Države Hrvatske (NDH), Brčko i okolina bili su poprište strašnih terora i stradanja po nacionalnoj i rasnoj osnovi:

Holokaust nad Jevrejima: Jevrejska zajednica u Brčkom gotovo u potpunosti je uništena. Dio stanovništva stradao je u direktnim likvidacijama na licu mjesta (poput onih na pravoslavnom groblju u Srpskoj Varoši), dok su preživjeli uglavnom deportovani u ustaške i nacističke logore smrti (poput Jasenovca).

Stradanje Srba i Roma: Srpsko i romsko stanovništvo na brčanskom području bilo je izloženo masovnim progonima, deportacijama i ubistvima u okviru sistemske ustaške politike istrebljenja, što je dokumentovano u arhivskim izvorima NDH, njemačkim izvještajima i poimeničnim popisima žrtava.

Istovremeno, na ovom području se razvio snažan antifašistički pokret, a grad je konačno oslobođen 1. aprila 1945. godine, nakon čega je uslijedio period poslijeratne obnove u socijalističkoj Jugoslaviji.

  1. | Izgradnja pruge Brčko – Banovići U okviru prve velike savezne omladinske radne akcije u poslijeratnoj Jugoslaviji, izgrađena je i u saobraćaj puštena pruga Brčko – Banovići (duga 92 km). Ova pruga je postala simbolom entuzijazma i obnove, a privredno je bila ključna jer je povezivala baze uglja u Banovićima sa Savom, pokrenuvši snažan industrijski razvoj regije.

Brčko (1946 – 1992): Decenije privrednog uspona, modernizacije i društvenog razvoja

Nakon završetka Drugog svjetskog rata i obnove zemlje, Brčko prolazi kroz korjenitu transformaciju. Iz malog trgovačkog mjesta izrasta u moćan industrijski, saobraćajni, poljoprivredni i kulturni centar sjeveroistočne Bosne i Posavine.

Privreda i otvaranje preduzeća (Industrijski zamah)

Zahvaljujući izuzetnom geostrateškom položaju (ukrštanje plovne rijeke Save, magistralnih puteva i željeznice), Brčko je u ovom periodu postalo jedna od privredno najperspektivnijih sredina u bivšoj Jugoslaviji. Otvorena su brojna velika preduzeća koja su zapošljavala hiljade radnika:

Prehrambena industrija: Izgrađena je Fabrika ulja „Bimal“ (tada u sastavu IPK „Bosnaplod“ / „Bimeks“), koja je postala gigant u proizvodnji jestivog ulja prepoznatljiv širom Jugoslavije. Također, radile su fabrike za preradu voća i povrća, mlinsko-pekarski kombinati i hladnjače.

Građevinarstvo i industrija materijala: Osnovana su uspješna građevinska i industrijska preduzeća poput „Izolacije“, GP „Rad“, te fabrike za preradu drveta i proizvodnju građevinskog materijala.

Trgovina i usluge: Snažan razvoj zabilježila su trgovačka preduzeća (poput robnih kuća i veletrgovina) koja su pozicionirala Brčko kao regionalni trgovački centar.

Saobraćaj (Lučki, željeznički, drumski i riječni centar)

Brčko je u ovom periodu bilo glavno saobraćajno čvorište:

Željeznički saobraćaj: Nakon povijesne izgradnje omladinske pruge Brčko – Banovići (1946.), Brčko je povezano sa ugljenim bazenima, a kasnije je izgrađena i modernizovana pruga prema Tuzli i Vinkovcima, čime je željeznica postala kičma industrijskog transporta.

Riječni saobraćaj i Luka Brčko: Izgradnjom i modernizacijom Luke Brčko na rijeci Savi, grad dobija status jedne od najvažnijih međunarodnih riječnih luka u bivšoj Jugoslaviji, preko koje se odvijao masovni uvoz i izvoz industrijskih sirovina, žitarica i uglja.

Drumski saobraćaj: Izgrađene su moderne magistralne saobraćajnice koje su povezivale Brčko sa Tuzlom, Bijeljinom i Zagrebom/Beogradom, a simbol modernizacije bio je i novi cestovni most preko rijeke Save izgrađen u saradnji sa susjednim gradom.

Poljoprivredni razvoj

Posavina je oduvijek bila žitnica, a u ovom periodu poljoprivreda se industrijalizira i modernizuje:

Formirani su veliki poljoprivredni kombinati koji su uvodili moderne agrotehničke mjere, vještačko navodnjavanje i mehanizaciju.

Poseban naglasak stavljen je na ratarstvo (proizvodnju pšenice i kukuruza), voćarstvo (masovni uzgoj šljiva i jabuka, po čemu je Posavina bila čuvena) stočarstvo, te kooperaciju sa individualnim poljoprivrednim proizvođačima kroz otkupne stanice.

Društveno-politički razvoj

Kroz sistem mjesnih zajednica, radničkih savjeta i društveno-političkih organizacija, Brčko se razvija kao moderno organizovana lokalna zajednica.

Grad dobija novu urbanističku vizuru: grade se moderna stambena naselja (poput Kolobare, EŠ naselja, Meraja i drugih), uređuje se obala Save, grade se školske ustanove, domovi zdravlja i administrativni objekti. Brčko je više puta nagrađivano za uređenje grada i komunalnu higijenu.

Kulturni život

Kulturna scena Brčkog u ovom periodu doživljava procvat:

Osnovan je Dom kulture sa bogatim programskim sadržajima, amaterskim pozorištima i sekcijama.

Pokrenute su tradicionalne kulturne manifestacije, radile su gradske biblioteke, kina, književni klubovi i likovne galerije.

Brčko je bilo prepoznatljivo po susretima književnika, pozorišnim festivalima i aktivnom radu kulturno-umjetničkih društava (KUD-ova) koja su čuvala tradiciju svih naroda ovog kraja.

Sport

Sport je bio stub okupljanja omladine i ponos grada:

Fudbal: Fudbalski klub „Jedinstvo“ Brčko ostvario je zapažene rezultate u jugoslovenskim ligama, a grad je iznjedrio brojne sportske talente.

Ostali sportovi: Velike uspjehe bilježili su rukometni, košarkaški, šahovski i odbojkaški klubovi. Izgrađeni su moderni sportski stadioni, sportske dvorane i tereni koji su omogućili masovno bavljenje sportom i organizaciju takmičenja.

  1. | Početak rata u BiH, logor „Luka“, etničko čišćenje i razaranje vjerskih objekata

Početkom rata u Bosni i Hercegovini i uspostavom srpskih ratnih vlasti, Brčko postaje poprište masovnog progona (etničkog čišćenja) cjelokupnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva grada i okolnih naselja. U maju 1992. godine u lučkim hangarima formiran je zloglasni koncentracioni logor „Luka“, kroz koji su prošle stotine civila i u kojem su počinjeni najmonstruozniji zločini, mučenja i ubistva (činjenično potvrđeno i presudama MKSJ-a u Haagu). Tokom ovog perioda sistematski su porušene sve gradske džamije u Brčkom, kao i džamije u Brezovom Polju, čime im je zbrisan svaki fizički trag postojanja. Također, šire područje brčanskih mjesnih zajednica Maoča i Gornji Rahić u više navrata je bilo meta razornih napada ratnog vazduhoplovstva jugoslovenske armije (kojom su tada upravljale Srbija i Crna Gora). Zbog svog vitalnog geografskog položaja (tzv. Brčanski koridor), grad je bio jedno od strateški najvažnijih i najintenzivnijih ratišta u zemlji.

  1. mart 1999. | Konačna arbitražna odluka

Donesenom Konačnom arbitražnom odlukom Arbitražnog tribunala za spor oko međuentitetske linije razgraničenja u oblasti Brčkog, definitivno je riješen status ovog područja.

  1. mart 2000. | Uspostava Brčko distrikta BiH

Formalno je uspostavljen Brčko distrikt Bosne i Hercegovine kao jedinstvena, samostalna administrativna jedinica lokalne samouprave pod suverenitetom države.

Zanimljivost – Jedinstven pravni status:

Brčko distrikt danas predstavlja jedinstven pravni fenomen u Bosni i Hercegovini. Teritorijalno gledano, on je kondominijum (zajednička svojina) oba bh. entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske – ali se nalazi pod isključivim suverenitetom države Bosne i Hercegovine, dok entiteti na njegovoj teritoriji nemaju nikakve administrativne ili upravne ovlasti.

 

Hoće li nam ove povijesne činjenice konačno otvoriti oči i podsjetiti nas na to koliko su krhki mir, suživot i napredak, a koliko su duboki ožiljci koje ostavljaju mržnja i podjele? Brčko je kroz vijekove bilo raskrsnica svjetova, mjesto susretanja i razaranja, ali prije svega dom običnih ljudi koji su uvijek iz pepela dizali svoj grad. Dok koračamo njegovim ulicama, na nama je da pamtimo teške lekcije prošlosti, da čuvamo sjećanje na svaku žrtvu i svaki izbrisani trag, te da gradimo budućnost u kojoj se ovakva stradanja više nikada i nikome neće ponoviti.

Nadamo se da će ovaj tekst probuditi iskrenu želju u svakome od vas da još bolje upoznate i istražite prošlost svog grada, zavirite u njegovu dušu i prepoznate vrijednost onoga što nas okružuje. Ukoliko se potkrala neka nenamjerna nepreciznost u datumima ili istorijskim činjenicama, unaprijed se izvinjavamo i molimo da ne zamjerite – cilj je bio samo da se u ovim jesenjim danima skupa podsjetimo odakle dolazimo.

 

Izdvojeno