IZBORI u Izraelu završili su bez jasnog pobjednika, pokazuju izlazne ankete glavnih izraelskih televizijskih mreža. Ni premijer Benjamin Netanyahu ni njegov glavni suparnik Gadi Eisenkot zasad nemaju većinu potrebnu za sastavljanje vlade. Za većinu u Knessetu, izraelskom parlamentu koji ima 120 zastupnika, potreban je 61 mandat.
Prema izlaznim anketama, oporbeni blok predvođen Eisenkotom osvojio bi između 50 i 53 mandata, nešto više od Netanyahuove vladajuće koalicije, kojoj se predviđa oko 50 mjesta. No nijedan blok nema dovoljno zastupnika da bi samostalno sastavio vladu.
Netanyahuov Likud trebao bi ostati najveća pojedinačna stranka u parlamentu, s između 24 i 25 mandata. Na drugom je mjestu Eisenkotova stranka Yashar, kojoj izlazne ankete triju najvećih televizijskih mreža predviđaju između 21 i 23 zastupnička mjesta.
Arapske stranke u Izraelu, prema izlaznim anketama, ostvarile su rekordan broj zastupničkih mjesta. Njihovi mandati mogli bi biti važni u pregovorima o formiranju nove vlade, osobito ako nijedan od dvaju glavnih političkih blokova ne uspije okupiti većinu.
Tko će imati većinu u izraelskom parlamentu?
Projekcije mandata prema izlaznoj anketi izraelskog Channela 12. Odaberite stranku za detalje.
IZLAZNA ANKETA · 120 MANDATA
Konačni rezultati neće biti poznati odmah
Prvi službeni rezultati trebali bi se početi objavljivati od 22 sata po srednjoeuropskom vremenu. Ipak, prebrojavanje svih glasova moglo bi potrajati nekoliko dana, a konačna raspodjela mandata mogla bi se razlikovati od one koju pokazuju izlazne ankete.
Procjenjuje se da oko 600.000 glasova pristiglih putem posebnih glasačkih listića neće biti potpuno prebrojeno do četvrtka. Riječ je o približno 10 posto ukupnog broja glasova, a najveći dio tih listića dolazi od pripadnika izraelske vojske.
Nakon objave konačnih rezultata izraelski predsjednik održava konzultacije s predstavnicima parlamentarnih stranaka. Zatim povjerava mandat za sastavljanje vlade političaru za kojeg procijeni da ima najveće izglede osigurati potporu parlamentarne većine.
Taj proces može potrajati više tjedana, osobito ako nijedan politički blok nema jasnu većinu. Stranke tada moraju pregovarati o mogućim koalicijama i dogovoriti zajednički program prije nego što nova vlada može preuzeti dužnost.
Netanyahu bi mogao ostati premijer i bez izborne pobjede
Politički zastoj mogao bi odgovarati Netanyahuu jer bi mu omogućio da ostane na čelu vlade u tehničkom mandatu dok traju pregovori o novoj koaliciji, ocjenjuje Reuters. To znači da se njegov odlazak s vlasti ne može očekivati samo na temelju izlaznih anketa.
Netanyahu je izraelski političar s najduljim premijerskim stažem. Na vlasti je ukupno proveo oko 19 godina, a tijekom tog razdoblja njegova nacionalistička politika postala je važan dio izraelske političke scene.
Fragmentiranost parlamenta mogla bi mu pružiti prostor za nove koalicijske pregovore. Ipak, presudno će biti može li okupiti dovoljno stranaka koje bi podržale njegov ostanak na čelu vlade.
Netanyahu kampanju temeljio na ratu i odnosu s Trumpom
Netanyahu je tijekom kampanje naglašavao svoju ulogu u vođenju zemlje tijekom ratova i blisko savezništvo s aktualnim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Trump mu je pružio političku potporu, a Sjedinjene Države pridružile su se Izraelu u napadu na Iran.
Izraelski premijer u nedjelju je izjavio da je Trump spreman ponovno djelovati kako bi se “napokon” uklonila iranska prijetnja. Pritom je tvrdio da je američki predsjednik na takav potez spreman samo pod uvjetom da Netanyahu ostane na vlasti.
Eisenkot je takvu kampanju oštro kritizirao. Optužio je Netanyahua da se “oslanja na kampanju sijanja straha, laži i prijetnji” te izrazio uvjerenje da će Trump surađivati s bilo kojim izraelskim čelnikom kojeg građani izaberu.
Prvi izbori nakon napada Hamasa 7. listopada
Izbori se održavaju nakon jednog od najtežih razdoblja u povijesti Izraela od njegova osnutka 1948. godine. Zemlju su obilježili napad Hamasa 7. listopada 2023., izraelska vojna ofenziva u Gazi koja je uslijedila te duboke političke i društvene podjele.
Netanyahuova desničarska vlada suočila se s oštrim kritikama zbog sigurnosnih propusta koji su omogućili Hamasov napad, kao i zbog načina vođenja rata. Ti su događaji postali jedno od glavnih pitanja ovogodišnje izborne kampanje.
Za mnoge Netanyahuove protivnike ključno je pitanje političke odgovornosti za 7. listopada 2023., najsmrtonosniji dan u povijesti Izraela. Izbori su zato bili i prilika da se birači izjasne o Netanyahuovu vođenju zemlje tijekom posljednje tri godine.