Budući partner SNSD-a i HDZ-a BiH mogao bi dobiti važne funkcije u državnoj vlasti, ali imati ograničen utjecaj na ključna imenovanja. Takvu mogućnost razmatra mađarski magazin BALK u analizi postizbornog saveza Milorada Dodika i Dragana Čovića, upozoravajući da pregovori obuhvataju mnogo više od raspodjele ministarskih mjesta.
Autor Szilveszter Varga fokus stavlja na odnos između koalicionih dogovora i utjecaja na državne institucije: od diplomatske mreže i Centralne banke do sigurnosnih agencija.
Prema njegovoj ocjeni, saradnja SNSD-a i HDZ-a dobija dodatnu težinu zbog budućeg sastava Predsjedništva BiH, u kojem će sjediti Željka Cvijanović iz SNSD-a i Darijana Filipović iz HDZ-a, uz Denisa Bećirovića.
„Dva glasa predstavljaju značajnu političku prednost, ali ne i neograničena ovlaštenja“, navodi se u analizi.
Pregovori s već usaglašenim partnerima
BALK podsjeća da su Dodik i Čović na sastanku 12. oktobra u Banjoj Luci potvrdili nastavak saradnje. Autor procjenjuje da time učvršćuju zajedničku pregovaračku poziciju prije nego što bude dogovoreno ko će im se pridružiti u vlasti.
Čović je prethodno odvojeno razgovarao s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem i predsjednikom SDP-a Nerminom Nikšićem. Magazin prenosi njegov stav da bi njih dvojica trebala razgovarati o mogućoj parlamentarnoj većini, dok je Dodik Demokratsku frontu označio neprihvatljivim partnerom.
Varga ocjenjuje da podjele među strankama koje bi mogle učestvovati u budućoj koaliciji dodatno jačaju položaj SNSD-a i HDZ-a.
Ključno pitanje, prema analizi, jeste kakav bi odnos snaga postojao i nakon formiranja vlasti. Stranka koja dobije važne funkcije i dalje bi za pojedina imenovanja morala osigurati saglasnost koalicionih partnera. Politička težina neke funkcije zato bi zavisila i od dogovorenih pravila saradnje i sastava većine.
Diplomatija kao prvi test
Među prvim područjima na kojima bi se mogao pokazati utjecaj saveza autor izdvaja diplomatsku mrežu. BALK prenosi da je Dodik nakon sastanka govorio o uklanjanju diplomata za koje smatra da su narušili vanjsku politiku BiH.
Varga kao moguću metu političkog pritiska navodi ambasadora BiH pri Ujedinjenim nacijama Zlatka Lagumdžiju, zbog njegovih kritika Dodikove politike i saveza lidera SNSD-a i HDZ-a. To je procjena autora, a ne najava potvrđene kadrovske odluke.
Imenovanje ambasadora jeste nadležnost Predsjedništva BiH. Ustav propisuje nastojanje da se odluke u ovoj oblasti donose konsenzusom, ali omogućava da budu usvojene glasovima dva člana kada pokušaji postizanja saglasnosti ne uspiju.
Član koji se protivi odluci može pokrenuti zaštitu vitalnog interesa entiteta iz kojeg je izabran. Ako nadležno tijelo njegovu izjavu potvrdi dvotrećinskom većinom u propisanom roku, osporena odluka neće stupiti na snagu.
Gdje završava prednost dva glasa?
BALK razmatra i buduća imenovanja u Centralnoj banci BiH. Njeno petočlano Upravno vijeće imenuje Predsjedništvo na šest godina, a Vijeće iz svojih redova bira guvernera. Autor procjenjuje da bi savez mogao utjecati na kasnija imenovanja, uz napomenu da to ne znači automatsko preuzimanje upravljanja bankom.
U oblasti odbrane zakonske granice su strože: Predsjedništvo odluke iz svojih nadležnosti donosi konsenzusom, uključujući postavljanje i smjenu generala. Dva usaglašena glasa zato nisu dovoljna za takve odluke.
Ni formiranje Vijeća ministara ne završava dogovorom unutar Predsjedništva. Imenovanje predsjedavajućeg i ministara mora potvrditi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Utjecaj na rukovodstva državnih agencija također zavisi od nadležnosti pojedinih institucija, zakonskih procedura i sastava buduće vlasti.
Upravo tu BALK vidi širi značaj koalicionih pregovora. Za stranku koja se pridruži SNSD-u i HDZ-u bit će važno koliko će funkcija dobiti, ali i kakav će prostor imati za odlučivanje o imenovanjima i politikama nove vlasti.