Kada je Tužilaštvo BiH provelo akciju pretresa i hapšenja na više privatnih univerziteta u BiH i najavilo borbu protiv korupcije, organizovanog kriminala, pranja novca, niko nije očekivao da će samo kroz nekoliko dana sve potpuno utihnuti.
Niko od privedenih lica, većinom odgovornih osoba na tim univerzitetima nije zadržan u pritvoru, a u pretresima je pronađeno 450.000 KM za koje se opravdano sumnja da potiču od prodaje diploma.
Godinama su prikriveni istražioci SIPA-e prikupljali informacije na ovim univerzitetima pod krinkom studenata, a koji su za novčani iznos došli ne do jedne, ne do dvije, već tri univerzitetske diplome bez da su ikada prisustvovali predavanjima ili ispunjavali druge obaveze. Dakle, za samo nekoliko mjeseci istražioci su dobili tri različite diplome sa tri različita univerziteta. Novac za diplome dat je preko posrednika, a kroz nekoliko mjeseci dobili su diplome „na ruke“. Matične knjige su prepravljane naknadno kako bi se „retroaktivno prikazao upis studenata“. No, prateći trag novca jasno je da stvarnog upisa tih osoba nije bilo.
Riječ je o privatnim univerzitetima u Brčkom, Banja Luci, Travniku, Mostaru. Oni su mahom 2020. i 2021. akreditovani, a u Komisijama su bili profesori od kojih će dva kasnije postati članovi Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, a jedan je čak i vlasnik dva univerziteta koji su predmet istrage.
SIPA i Tužilaštvo BiH prikupili su dovoljno informacija i dokaza za optužnicu protiv više osoba i onih koji su omogućili i onih koji su iskoristili lažne univerzitetske diplome u različite svrhe.
O ovoj aferi jedino se javno oglasio Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, koji je pozvao da se provjere i ovi ali i svi drugi privatni univerziteti mahom u Širokom Brijegu, Mostaru, Travniku, ali i diplome uposlenih u institucijama BiH. Mnogi su napredovali, ostvarili velike plaće zahvaljujući ekspresnim diplomama. Ono što se još nameće kao pitanje je koliko je uposlenih iz institucija BiH bilo uključeno u proces nastave na ovim univerzitetima, a koliko na onim koji nisu obuhvaćeni ovom istragom. Upućeniji u ove prilike smatraju da je riječ o usmjerenoj akciji kako bi se neki univerziteti oslabili, a drugima povećao broj studenata. Još prije dvije godine tadašnja državna zastupnica Mirjana Marinković-Lepić (NS) upozorila je da Vijeće ministara BiH i Agencija za zaštitu ličnih podataka opstruiraju provjeru diploma zaposlenih u institucijama. Istakla je da bi javni interes trebao da prevagne nad privatnim, s obzirom da se radi o ljudima koji primaju plate iz budžeta, dakle iz sredstava građana.
Iako smo od Tužilaštva BiH zatražili informacije da li će istraga biti proširena, ko je odredio da to budu baš ovi univerziteti i koje su naredne aktivnosti ove pravosudne institucije, odgovor nismo dobili.
U saopćenju od 3. marta iz Tužilaštva BiH su naveli da u ovom krivičnom predmetu nastavljaju planirane aktivnosti u saradnji sa svim nadležnim institucijama vlasti u Bosni i Hercegovini, u cilju prikupljanja dokaza o odlučnim činjenicama vezanim sa sistemsku korupciju, neovlaštenu trgovinu, organizovani kriminal i pranje novca u oblasti visokog obrazovanja.
Do danas, iako je od akcije prošlo više od 10 dana nema informacija da li je ijedna inspekcija, nadležno ministarstvo u Rs i kantonima i Brčko distriktu koji izdaju dozvole za rad provelo inspekcijski nadzor nad univerzitetima koji su predmet istrage. Konkretne aktivnosti nije poduzela ni Agencija za visoko obrazovanje.
Tužilaštvo BiH već godinama ne uspijeva dovršiti istragu o Američkom univerzitetu u BiH koji je godinama upisivao studente u Kantonu Sarajevo, organizirao ceremonije dodjele diploma a nikada nije imao dozvolu za rad u KS. Iako je osnovan u Tuzli, Ministarstvo obrazovanja TK 15 godina nije provelo nadzor nad ovim univerzitetom koji je od marta 2020. godine obustavio izvođenje nastave. Iako je njegov osnivač Denis Prcić u statusu osumnjičenog ni Tužilaštvo TK još uvijek nije podiglo optužnicu. Na gubitku su isključivo studenti koji su ostali i bez novca i bez diploma.
I dok se studenti iz BiH koji su pošteno stekli svoje diplome suočavaju sa problemom nepriznavanja diploma u Sloveniji i Hrvatskoj, ovakav skandal može samo otežati njihovu situaciju.
S druge strane, Hrvatska priznaje isključivo diplome Sveučilišta u Mostaru koji se našao u žiži interesovanja zbog kupovine certifikata za “najboljeg rektora” i “sveučilišta godine” koji su plaćeni po 395 dolara. Bolji poznavaoci prilika navode da je riječ o prevari i da ovakvi pokušaji certificiranja nisu dostojni jednog javnog univerziteta koji školuju hiljade studenata.
Piše: Amra Vrabac
Izvor: nap.ba