bdf.brcko@gmail.com

Može li grad u kojem je počinjen genocid dobiti status distrikta

Prije 16 godina aktuelni potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska Ćamil Duraković bio je predsjednik Inicijativnog odbora za poseban status Srebrenice. Brisanje historije: Hoće li Srebrenica postati mjesna zajednica općine Bratunac?

U aprilu 2007. godine, grupa od 50-ak Srebreničana podigla je šatorsko naselje u Sarajevu, zahtijevajući poseban status za svoj grad, nezadovoljni povratničkim životom.

Od tada pa do danas, za Srebrenicu se ništa nije promijenilo. Ustvari jeste, ali nagore. Entitetske vlasti radile su sve da uguše život u Srebrenici, te je iz kategorije nerazvijenih stavljena u kategoriju izuzetno nerazvijenih općina.

Šesnaest godina poslije Duraković misli isto – Srebrenica zbog svoje prošlosti zaslužuje da ima poseban status, slično kao Brčko distrikt.

– Bošnjacima, nebitno iz koje oni političke opcije dolazili, vitalno, najbitnije pitanje jeste Srebrenica, naša historija, naše naslijeđe, posebno s aspekta genocida počinjenog u julu 1995. godine. Očigledno postoji plan gašenja Srebrenice jer se godinama sistemski guši svaki projekat bitan za razvoj općine. Primjer je Guber. Na Skupštini općine Srebrenica izglasa se projekat, a onda iz Banje Luke ne daju građevinsku dozvolu – kaže Duraković za Faktor.

Ističe kako će sa sadašnje pozicije na kojoj je pokrenuti pitanje davanja posebnog statusa Srebrenici, lobirati kod domaćih i međunarodnih političkih faktora.

– Osnova za traženje posebnog statusa za Srebrenicu ima i više nego dovoljno. Srebrenica zbog svoje prošlosti zaslužuje da bude razvijena općina i da se život u njoj dovede u granice normalnog, a način da se to i uradi jeste da se uprava ove općine prenese na državu jer gdje je Srebrenica nego u državi BiH. Srebrenica je bila i ostaje država BiH, ona se ne izdvaja ni iz čega. Tražit ću poseban status. Brojne su općine u istočnoj Bosni koje su nerazvijene kao i Srebrenica, ali Srebrenica ima posebnu, drugu težinu u odnosu na njih – stava je Duraković.

Zastupnik SDA u Narodnoj skupštini RS-a Ramiz Salkić smatra da je nakon presuda Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala prema kojima su vojska i policija pod komandam Ratka Mladića i političkim vodstvom Radovana Karadžića počinile genocid nad Bošnjacima sigurne zone UN Srebrenica logičan i normalan potez izuzimanje ovog područja iz administrativne uprave entiteta RS i pretvaranje u distrikt.

– Nažalost, to se nije desilo i danas Srebrenica i cijelo područje na kojem je izvršen genocid trpi te posljedice. One su najvidljivije u Srebrenici jer su i posljedice genocida nad Bošnjacima najvidljivije u ovoj općini.

Dugogodišnja politika vlasti RS-a je dalje gušenje razvoja i oporavka ove općine jer bi njen razvoj značio i opstanak bošnjačkog stanovništva. To se najbolje vidi u posljednjih šest godina od kada je vodi načelnik iz srpskog naroda. Srebrenica sa izuzetnim prirodnim resursima i potencijalima na ivici je da po mnogim pokazeteljima bude na rubu gašenja i obnove starih ideja o podjeli – kaže Salkić.

Njegovo je mišljenje da “ovo može biti i jedan od ciljeva aktuelne entitetske vlasti da bi se dalje radilo na sprečavanju širenja istine o počinjenom genocidu u i oko sigurne zone UN Srebrenica”.

– Vasti entiteta RS nikad nisu pokazale stvarni interes da se u ovom području sistemski obnovi povjerenje i stvarna mogućnost održivog života stanovnika Srebrenice koji danas žive u veoma teškom stanju. Sve ovo što provodi vlast u ovom entitetu dobilo je prešutnu saglasnost predstavnika međunarodne zajednice što dokazuje njihova šutnja na sveopću sistemsku diskriminaciju Bošnjaka s ciljem ponovnog progona sa svojih ognjišta. Politika koju provodi Dodik i njegova vlada u kontinuitetu posljednjih 16 godina temelji se na ostvarenju neostvarenih ratnih ciljeva o čistom srpskom pravoslavnom prostoru ovog puta mirnodopskim metodama, provođenjem diskriminacije, kreiranjem nesigurnog ambijenta i nemogućnosti zapošljavanja i opstanka Bošnjaka na svojim ognjištima. Na sve ovo visoki prestavnik šuti iako je po Dejtonskom mirovnom sporazumu Aneksom VII zagarantovan povratak protjeranih bez bilo kog oblika diskriminacije, a za čiju realizaciju je upravo on zadužen i dobro plaćen – poručuje Salkić.

 

Izvor: Faktor

Izdvojeno