Prema optužnici u logoru je bio poznat pod nadimkom koji je sam sebi dao ‘Srpski Adolf’, govorio je da je u Brčko došao da bi ubijao Muslimane i da je zatvorenike obavještavao koliko je Muslimana već pobio
Povodom godišnjice uhićenja ratnog zločinca Gorana Jelisića u Bijeljini, Slobodna Bosna je podsjetila na njegov zločinački put. Jelisić je bosanskohercegovački Srbin osuđen pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na 40 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja rata.
Prva službena optužnica protiv Jelisića i Ranka Češića podignuta je 21. srpnja 1995. godine. U izmijenjenoj optužnici od 13. svibnja 1998. godine, Jelisić je optužen za 32 zločina: petnaest zločina protiv čovječnosti, šesnaest slučajeva kršenja zakona ili običaja rata i genocid.
Brutalna ispitivanja
Prema optužnici, tijekom svibnja 1992. godine, Jelisić je postavljen za zapovjednika logora „Luka“ u blizini Brčkog, koji je postojao između svibnja i srpnja 1992. Optužen je da je skoro svakog dana u periodu dok je bio u logoru „Luka“ ulazio u glavni hangar logora u kojem je čuvana većina zatvorenika i birao koga će ispitivati, obično praćen stražarima. Tijekom ispitivanja, Jelisić bi ih tukao, pucao u njih i ubijao.
Obično je pucao s male udaljenosti u glavu ili u leđa. Tijela su kasnije uklanjana na različite načine, često uz pomoć drugih zatvorenika, bacanjem u Savu ili odnošenjem u masovnu grobnicu izvan Brčkog. Osim tvrdnje da je osobno ubio veliki broj nepoznatih osoba muslimanske nacionalnosti, u optužnici su navedena i brojna konkretna imena čiju je smrt izravno uzrokovao.
Slobodna Bosna navodi kako se u optužnici za genocid tvrdi da je Jelisić imao jasne namjere da uništi značajan broj muslimanskog stanovništva kao nacionalne, etničke ili religijske grupe i da je sustavno ubijao Muslimane u policijskoj stanici Brčko, „Laser bus kompaniji“ i logoru „Luka“. Optužnica ga je teretila i da je u logoru bio poznat pod nadimkom koji je sâm sebi dao „Srpski Adolf“, da je govorio da je u Brčko došao da bi ubijao Muslimane i da je zatvorenike obavještavao koliko je Muslimana već pobio.
Priznao krivicu
Uhićen je 22. siječnja 1998. godine. 29. listopada 1998. godine, Jelisić je priznao krivicu za petnaest zločina protiv čovječnosti i šesnaest slučajeva kršenja zakona i običaja rata, ali ne i za genocid. Sud je izrekao usmenu presudu 19. listopada 1999., oslobađajući ga optužnice za genocid i dodjeljujući mu kaznu od 40 godina zatvora. Presuda je pismeno potvrđena 14. prosinca 1999.
Njegovi zločini obuhvaćaju ubojstvo 12 ljudi, prebijanje četvero ljudi i pljačku osobne imovine na području Brčkog. Sudsko vijeće je posebno istaknulo Jelisićevu sadističku i zvjersku prirodu, hladnokrvno činjenje ubojstva i tretiranje osoba koja svjedoče o njegovom dubokom preziru čovječanstva i prava ljudi na život.
29. svibnja 2003. godine prebačen je u Italiju na služenje kazne. Vrijeme provedeno u pritvoru od 22. siječnja 1998. uračunato mu je u kaznu.
Izvor: net.hr