U vrijeme kada se nekadašnji gigant Zemljoradnička zadruga “Ratar” pripremala za učešće u privatizaciji, vlasti Brčko distrikta BiH odlučili su je gurnuti u stečaj, koji traje 18 godina. Sve ovo vrijeme iz ZZ “Ratar” nastoje dokazati da su u likvidaciju po službenoj dužnosti od Osnovnog suda Brčko distrikta BiH gurnuti na osnovu lažiranog rješenja Kantonalnog suda u Tuzli iz maja 2001, piše Žurnal.
Podnijeli su i tužbu za poništenje rješenja koje je nesporno utvrđeno kao falsifikat, ali je sud nakon višegodišnjeg postupka odbio kao nedopuštenu. Iz Odbora povjerilaca smatraju da sud u Brčkom na sve načine pokušava da uništi aktivnu legitimaciju „Ratara“ kako bi se ovoj zemljoradničkoj zadruzi oduzela vrijedna imovina.
Zadruga je imala novac, a prema mišljenju člana Odbora povjerilaca ZZ “Ratar” Adisa Rahmana, cilj je bio da se pod svaku cijenu makne nekadašnji gigant kako bi se onda firme u Brčkom mogle privatizovati za bagatelu.
“Dokaz za moju tvrdnju leži u činjenici da je ZZ “Brka” Brčko koju su formirali većinom isti vlasnici ZZ “Ratar” Brka učestvovala na tenderu za kupovinu jednog pravnog lica koje ima prodavnice po selima u Brčkom (DD Univerzal). Ovaj tender su im poništili jer tadašnji gradonačelnik Mirsad Đapo nije htio sa Zadrugom Brka potpisati ugovor, iako je ista bila najpovoljniji ponuđač. Firmi DD „Univerzal“ su institucije Brčko distrikta otuđile imovinu. Pokrenu postupak privatizacije i za potrebe privatizacije preuzmu imovinu preduzeća na sebe kao većinski vlasnik, otkažu privatizaciju, ne vrate pravnom licu imovinu i onda isto gurnu u stečaj jer su sad obaveze veće od kapitala, budući da su institucije uzele imovinu”, tvrdi Rahman.
ZZ „Ratar“ Brka potražuje novac od firme DD „Univerzal“ prije nego je u toj firmi otvoren stečajni postupak. Tako, „Ratar“ za izvršenje duga od preko 70.000 KM traži objekat u mjestu Šatorovići, ali registarski sudija je tada kazao da to nije taj „Univerzal“.
„Kasnije, isti sudija (ali sad kao stečajni) utvrdi da DD Univerzal u stečajnoj masi ima samo taj objekat u Šatorovićima, koji je „Ratar“ prije otvaranja stečaja Univerzala tražio kao naplatu svog potraživanja. Sudija u stečaju donosi rješenje o prodaji objekta u cilju unovčenja imovinske mase Univerzala. Da bude još veći presedan sad se zadruga „Brka“ koja je najveći povjerilac u „Rataru“ pojavi na licitaciji ovog objekta, ponudi 20.000 KM, a stečajni upravnik Univerzala proda objekat za oko 8.500 KM.
Mobitelom sam snimio javnu licitaciju jer upravnik Univerzala nije želio da evidentira našu ponudu i onda dobijem krivičnu prijavu zbog kako kažu neovlaštenog snimanja. Naravno, nakon određenog vremena morali su odbaciti prijavu, jer nije krivično dijelo snimati na otvorenom i nije pogotovo krivično djelo snimati javnu licitaciju jer samo ime kaže da je javna”, otkriva Rahman.
Dalje navodi da je stečajni sudija potvrdio prodaju objekta za oko 8.500 KM, te su povjerioci Univerzala oštećeni i za više od 10.000 KM razlike u ponuđenoj licitiranoj cijeni, a svaka šteta veća od 10.000 KM podliježe krvičnom gonjenju.
Prilikom davanja iskaza policiji Rahman je tražio da njegov iskaz bude ujedno i krivična prijava za sve što je urađeno, ali su to samo zanemarili.
„Institucije Brčko distrikta danas, nakon što je ova sutkinja zaključila stečaj nad Univerzalom, traže putem Kancelarije za upravljanje javnom imovinom od bivšeg stečajnog upravnika “Univerzala” da potpiše da im mimo stečaja daje imovinu koja nije bila u stečajnoj masi (sve one objekte koje su bili otuđili iz Univerzala) kako bi završili papirološki pljačku. Po mojim informacijama bivši stečajni upravnik je to odbio, jer je vidio da su ga doveli u zabludu.
Problem je u gruntovnici jer kad tražite za ovakve objekte podatke, onda stoji da ih nema, i stečajni upravnici imenovani od suda u svojim izvještajima konstatuju nema imovine. Imovine nema u gruntu, vodila se u poslovnim knjigama firme, i onda upravnici koje postavi sud tu imovinu iz poslovnih knjiga isknjiže na bazi potvrda koje izdaje gruntovnica Brčko distrikta. Tako da se pljačka nastavlja i mi ovde imamo očigledno organizovanu grupu ljudi – stečajnu mafiju”, kaže Rahman.
Dodao je da su svi ostali kratkih rukava, a Brčko kao većinski vlasnik Univerzala nikome nije platio obaveze, a uzeo je imovinu vrijednu preko milion KM.
Ista sutkinja je, navodi, dala lažiranu potvrdu i o pravnom slijedu firmi Novi Bimeks sa kojom je Dragan Čičić išao po FBiH i prodavao imovinu čiji je titular Bimeks G. Rahić, a ne Novi Bimeks. Čičić je pare dobijene prodajom iznosio za Srbiju, a podatke gdje se objekti nalaze je dobio upravo preko Osnovnog suda jer je Odbor povjerilaca „Ratara“, kako bi naplatio priznato potraživanje od firme Bimeks G.Rahić od 457.000 KM, dostavio informacije gdje se nalaze objekti.
I Ustavni sud BiH je, čak, potvrdio da Bimeks G. Rahić ima imovinu na području FBiH. „Ratar“ je imao na izvršenju jedan objekat u Tuzli kako bi naplatio dio svog potraživanja.
„Nakon što sud u Brčkom da lažnu potvrdu Čičiću na bazi koje ovaj prodaje objekte po FBiH, sud u Brčkom je otvorio stečaj nad Bimeksom G. Rahić, i stečajni sudija (koja vodi stečaj nad Ratarom) tvrdi kako Bimeks G. Rahić nema imovine i briše ovo pravno lice, a sama zna da je Ratar imao izvršenje nad objektom u Tuzli koje se zaustavilo otvaranjem stečaja nad Bimeksom G.Rahić.
Ratar traži preko Odbora povjerilaca da mu sud za dug preda sva prava i obaveze Bimeksa ako već po brčanskom sudu nema imovine, ali sudija to odbije i obriše Bimeks G.Rahić kako bi uništila aktivnu legitimaciju ovog pravnog lica i pokušala da ih spriječi da traže poništenje prodaje koje je nelegalno radio Novi Bimeks na bazi potvrde tog sudije“, navodi Rahman.
Tužilaštvo Brčko distrikta je potvrdilo optužnicu protiv Novog Bimeksa, između ostalog, i zato što je prodavao objekte po FBiH koji nisu njegovo vlasništvo.
„Postupajući tužioci su zaboravili da traže odgovornost sudije koja je dala lažnu potvrdu kojom se omogućilo Novom Bimeksu da počini ta krivična djela koja mu se stavljaju na teret. U svim slučajevima gdje je „Ratar“ imao potraživanje sud je nastojao da ga zakine, a dodatni primjeri su IKO, Agrosideks, Bioprodukt, KHK i druga izvršna potraživanja koja nisu naplaćena jer nisu ni podneseni zahtjevi za izvršenje“, dodao je Rahman.
Odbor povjerilaca skreće pažnju da od 2007. sud u Brčkom odbija da odobri prinudno poravnanje iako je ZZ „Brka“ Brčko iskupila 99 posto svih priznatih potraživanja i spremna je da u svakom momentu isplati i ostale povjerioce u 100 posto iznosu. Ostali povjerioci su kolegijalno ostali u ovoj priči kako bi postojao zakonski osnov za postojanje Odbora povjerilaca i kako bi se na taj način imao bilo kakav uvid u ono što se dešava u „Rataru“.
„Predzadnji prijedlog za prinudno poravnanje je odbijen pozivajući se na falsifikovano rješenje Kantonalnog suda iz Tuzle. Mi smo kao Odbor povjerilaca, kada nam je odbijen taj prijedlog, dobili rješenje iz Općinskog suda Tuzla kojim se potvrđuje da ne postoji rješenje koje koristi Osnovni sud u Brčkom, te smo predali isto na provedbu u Registarski sud Brčko distrikta“, naglašava Rahman.
Izvor: https://krupljani.ba/bih/kako-je-vlast-po-zakonu-otimala-imovinu-firmama-u-brckom.html