Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt uputio je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija opsežan izvještaj o stanju u zemlji, koji obuhvata period od oktobra prošle godine do 15. aprila ove godine. Dokument će biti razmatran 12. maja, a donosi detaljnu analizu političkih, sigurnosnih i institucionalnih prilika u Bosni i Hercegovini.
Stabilna, ali krhka sigurnosna situacija
Već na početku izvještaja naglašava se da je sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini „stabilna, ali krhka“, uz posebno isticanje stabilizirajuće uloge snaga EUFOR.
Istovremeno, upozorava se da dugotrajna neslaganja oko Općeg okvirnog sporazuma za mir ozbiljno utiču na funkcionisanje državnih institucija, postepeno ih vodeći ka dekonstrukciji. Schmidt navodi da međunarodna zajednica već mjesecima insistira na većoj odgovornosti domaćih političkih aktera, ali bez značajnog uspjeha.
Politički lideri, kako se ističe, nisu uspjeli napustiti ukorijenjene stavove niti se uključiti u konstruktivan dijalog o ključnim pitanjima za budućnost zemlje.
Državna imovina kao ključna prepreka
U izvještaju se konstatuje izostanak napretka na putu ka Evropskoj uniji, kao i potpuna blokada rješavanja pitanja državne imovine, koje se označava kao jedna od najvećih prepreka ekonomskom razvoju, posebno u Federaciji BiH.
Naglašava se da neriješen status državne imovine onemogućava realizaciju investicionih projekata ili ih dovodi u pravno nesigurnu zonu. Federacija BiH se pritom označava kao „glavna žrtva“ nepostojanja rješenja na državnom nivou u skladu s odlukama Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
Schmidt ističe da bi rješavanje ovog pitanja otvorilo prostor za domaće i strane investicije te pozitivno uticalo na političku dinamiku u zemlji.
Blokade institucija i političke opstrukcije
Posebno se ukazuje na blokade u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje su delegati iz Savez nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine koristili kvorum kao mehanizam političke blokade.
Zbog toga brojni zakoni, uključujući i one ključne za evropski put, ostaju neusvojeni uprkos podršci u Predstavničkom domu.
Retorika i djelovanje vlasti u RS
U dijelu izvještaja koji se odnosi na Republiku Srpsku, navodi se da njeno rukovodstvo kontinuirano osporava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Posebno se izdvaja djelovanje lidera SNSD-a Milorad Dodik.
Schmidt upozorava da Dodik koristi retoriku usmjerenu protiv Bošnjaka kao dio šire strategije delegitimizacije ovog konstitutivnog naroda i državnih institucija.
Navodi se pet ključnih elemenata takve retorike:
- tvrdnje o islamizaciji,
- etnički narativi zasnovani na ratu,
- politička delegitimizacija Bošnjaka,
- predstavljanje Bošnjaka kao sigurnosne prijetnje,
- secesionističke poruke.
Posebno zabrinjavajućim ocijenjene su izjave iz aprila 2026. godine u Donjoj Gradini, gdje je, kako se navodi, Republika Srpska predstavljena kao privremena faza ka ujedinjenju sa Srbijom.
Prividna deeskalacija i skriveni trendovi
Iako se u izvještajnom periodu bilježi određena „prividna deeskalacija“ iz Republike Srpske, Schmidt upozorava da iza toga stoji nastavak političkog utjecaja Dodika na institucije, uprkos formalnim promjenama u vlasti.
Istovremeno se bilježi povećan kontakt s međunarodnim akterima, ali bez suštinskog odustajanja od ranijih političkih ciljeva.
Treći entitet i produbljivanje podjela
U dijelu koji se odnosi na ustavne rasprave, posebno se kritikuju ideje o formiranju trećeg entiteta. Schmidt upozorava da takve inicijative dodatno produbljuju etničke podjele i potkopavaju ustavni poredak.
Navodi se da narativi o „sukobu civilizacija“ i navodnoj ugroženosti kršćanstva služe političkoj mobilizaciji i stvaranju dodatnih tenzija, posebno u kontekstu globalnih sukoba.
Sporni međunarodni sigurnosni aranžmani
Izvještaj se osvrće i na otvaranje mađarskog centra za borbu protiv terorizma u Banjoj Luci, što je ocijenjeno problematičnim sa stanovišta ustavnih nadležnosti.
Naglašava se da međunarodna policijska saradnja pripada isključivo državnom nivou, te da svako paralelno djelovanje entiteta može ugroziti pravni okvir i međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine.
vlasti RS poslale neformalni dokument s teškim optužbamaSporni izvještaj Vlada Republike Srpske pred UN-om: optužbe o “radikalnom islamu” i pokušaj političkog narativa o BiH – ‘Žarišta radikalnog islama’
Izborni proces i problemi integriteta
Prijevremeni i ponovljeni izbori u Republici Srpskoj ukazali su na ozbiljne slabosti izbornog sistema, posebno u pogledu identifikacije birača i mogućnosti zloupotreba.
Schmidt naglašava potrebu za uvođenjem novih izbornih tehnologija, ali upozorava da je implementacija njegovih odluka opstruirana od strane ministra finansija BiH Srđan Amidžić.
Finansijske blokade i ekonomske posljedice
Posebno se ističe blokada rada Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, gdje već godinama nije postignut dogovor o raspodjeli prihoda.
Zbog toga Federacija BiH trpi značajne finansijske gubitke, procijenjene na oko 120 miliona KM, dok se sredstva akumuliraju umjesto da budu iskorištena za infrastrukturne projekte.
Korupcija i slabljenje institucija
Izvještaj ukazuje na duboko ukorijenjenu korupciju i nizak nivo povjerenja građana u institucije. Političke elite se, prema ocjeni Schmidta, fokusiraju na kontrolu resursa i institucija, umjesto na reformski napredak.
To dovodi do „tihog urušavanja demokratskih standarda“ i slabljenja mehanizama nadzora i transparentnosti.
Institucije kulture i javni servis
Posebna pažnja posvećena je neriješenom statusu sedam državnih kulturnih institucija, uključujući Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH, koje i dalje funkcionišu bez sistemskog finansiranja.
Finansijska kriza BHRT ocijenjena je kao ozbiljna prijetnja opstanku javnog servisa, što bi dodatno oslabilo državne institucije.
Istovremeno se upozorava na političke pritiske na medije, posebno u Republici Srpskoj, te smanjenje međunarodne podrške nezavisnom novinarstvu.
Izvještaj jasno ukazuje da Bosna i Hercegovina ostaje suočena s dubokim političkim podjelama, institucionalnim blokadama i ozbiljnim izazovima po ustavni poredak.
Uprkos formalnoj stabilnosti, naglašava se da bi nastavak postojećih trendova mogao dodatno destabilizirati zemlju i usporiti njen evropski i demokratski razvoj.
Izvor: etto.ba
Schmidt je na početku svog obraćanja kazao je ovo njegov posljednji izvještaj koji podnosi Vijeću i naglasio da se BiH nalazi na raskrisnici – ili će krenuti putem institucionalnog jačanja, vladavine prava i evropskih standarda upravljanja, ili će nastaviti putem stagnacije i političkih blokada.
“Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnom krizom institucionalne funkcionalnosti i odgovornosti, što direktno utiče na kvalitet uprave i svakodnevni život građana. Posebno zabrinjava činjenica da svjedočimo namjernim pokušajima slabljenja i dekonstruisanja institucija na državnom nivou, kao i opstrukcijama koje sprječavaju njihovo normalno funkcionisanje”, rekao je Schmidt.
U svom izvještaju istakao je prioritete za ovu godinu, odnosno očuvanje Dayjtonskog mirovnog sporazuma, pitanje državne imovine, unapređenje izbornih tehnologija i integriteta izbornog procesa uoči izbora planiranih za oktobar 2026. godine.
“Dejtonski mirovni sporazum donio je mir BiHi, ali se ustavni poredak i dalje slabi iznutra. Različita tumačenja Daytona dovode do neprovođenja odluka najviših sudova, konstantnih blokada i opstrukcija rada državnih institucija. Time se dodatno širi narativ da Bosna i Hercegovina ne može funkcionisati kao država”, pojasnio je Schmidt.
Nepovjerenje među političkim akterima, degradirajući narativi i kontinuirano slabljenje međusobne saradnje, prema njegovi riječima, predstavljaju ozbiljan problem za stabilnost zemlje. Posebno zabrinjava retorika koja BiH prikazuje kao prostor sukoba civilizacija, čime se dodatno podižu tenzije i jačaju strahovi među građanima.
“Takvi narativi predstavljaju iskrivljavanje stvarnosti i otvaraju prostor ekstremističkim grupama kojima se ne smije dozvoliti da uzmu korijena”, rekao je Schmidt.
On je rekao da je primjetna uloga predsjednika Savaze nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i njegove retorike, naročito u naglašavanju odbijanja prihvatanja multietničnosti entiteta Republike Srpske.
“Negiranje multietničkog karaktera BiH dovelo je do sistemskog isključivanja određenih zajednica, čime se ne krše samo osnovna ljudska prava nego se i otežava povratak izbjeglica i raseljenih lica u skladu s Aneksom 7 Dayjtonskog sporazuma”, kazao je Schmidt.
Naveo je da se može vidjeti u dopisu koji su uputili predstavnici Bošnjačkog naroda iz Republike Srpske brojna pitanja koja se odnose na institucionalnu diskriminaciju, položaj konstitutivnih naroda i manjina, pristrasne postupke pri zapošljavanju i obrazovanju, ograničavanje slobode izražavanja, kao i veličanje ratnih zločinaca.
“Slobodni i fer izbori od suštinskog su značaja za demokratiju i povjerenje građana u institucije”, naglasio je visoki predstavnik u BiH i dodao da su izbori u oktobru 2026. ključni, te je pozvao sve političke aktere da ne dozvole destruktivnim politikama da ugroze stabilnost i budućnost zemlje.
“Kada je riječ o državnoj imovini, napredak i dalje izostaje. Ovo pitanje direktno utiče na ekonomski razvoj, investicije i stvaranje pravne sigurnosti. Rješavanje pitanja državne imovine od javnog je interesa i od suštinske važnosti za funkcionalnost države”, naglasio je Schmidt.
Objasnio je da je država suočena s političkim neizvjesnostima i ekonomskim izazovima, zbog čega će javna sredstva biti pod dodatnim pritiskom i u budućnosti. Istovremeno, ekonomsko jačanje zemlje mora biti prioritet jer ono doprinosi i društvenoj koheziji.
Osvrnuo se i na medijske slobode i rad nevladinih organizacija, naročito u Republici Srpskoj, koje i dalje izazivaju zabrinutost.
“Civilno društvo suočava se s pritiscima i pokušajima ograničavanja slobode izražavanja i djelovanja, dok izostaje konstruktivan dijalog političkih aktera”, kaže on.
Podcrtao je da je BiH na evropskom putu, te da se zemlja suočava s erozijom društvene kohezije, ali da građani i dalje pokazuju otpornost i sposobnost da idu naprijed uprkos podjelama i nacionalističkoj retorici.
“Ekstremistički glasovi jesu glasni, ali ne predstavljaju većinu građana”, kazao je Schmidt i napomenuo da je Vijeće 1995. godine pomoglo da se u BiH rat zaustavi, ali da ima važnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti.
“Institucije uspostavljene Daytonskim sporazumom moraju biti očuvane i dodatno ojačane kako bi zemlja nastavila svoj put ka evropskim i evroatlantskim integracijama”, naglasio je.
Istakao je da je sam donio odluku da završi svoj mandate visokog predstavnika u BiH, te da je već pokrenut proces imenovanja njegovog nasljednika i da je došlo vrijeme da BiH ide dalje kako bi se Ured visokog predstavnika u BiH mogao postepeno zatvoriti.
Prije Schmidtovog obraćanja, Anna Evstigneeva zamjenica stalnog predstavnika Ruske Federacije pri UN-u usprotivila se prisustvu Schmidta ovom sastanku, pogotovo u ulozi, kako je rekla, „takozvanog visokog predstavnika“. Ona je podsjetila Vijeće sigurnosti da upravo ono Schmidtu nije dalo nikakve ovlasti, te da je on tu poziciju „jednostavno uzurpirao“
„Želimo naglasiti činjenicu da Schmidt nikada nije imao, niti trenutno ima pravo da govori u ime međunarodne zajednice, niti da podnosi bilo kakve dokumente Vijeću sigurnosti“, rekla je Evstigneeva.
Također je zatražila da se njegovo obraćanje tretira kao lični stav građanina Njemačke, te njegovo prisustvo nazvala „potpuno besmislenim“.
Zamjenik stalnog predstavnika Ujedinjegnog Kraljevstva pri Ujedinjenim nacijama James Kariuki je izrazio zabrinutost zbog opstrusiranja rada državnih institucija u BiH.
“Nedavno održani izbori u Republici Srpskoj obilježini su velikom izbornom prevarom”, kazao je Kariuki i dodao da je međunarodna podrška važna od vitalnog značaja, ali da se presude Evropskog suda za ljudska prava moraju sprovesti.
Nakon petogodišnjeg mandata, Christian Schmidt je i zvanično objavio da napušta funkciju visokog predstavnika u BiH na kojoj je od 2021. godine.
Ranije je Schmidt u saopštenju naglasio da BiH ipak nije provela ključne reforme i da nije uspio realizovati program „5+2“ i zatvoriti Ured visokog predstavika (OHR-a). Detektor je objasnio koje od uslova je BiH ispunila kako bi se zatvorio OHR u BiH.
Vasily Nebenzya, predstavnik Ruske Federacije u Vijeću sigurnosti UN-a je na sjednici naveo da je kritično zdravstveno stanje Ratka Mladića, koji se nalazi u pritvorskoj jedinici u Haagu.
“Ne razumijemo zašto mu se ne može odobriti prijevremeno puštanje iz humanitarnih razloga, ili barem premještaj u Srbiju radi izdržavanja ostatka kazne. Pozivamo Mehanizam da konačno donese takvu odluku”, rekao je Nebenzya i dodao kako su britanske vlasti stvorile nehumane uslove izdržavanja kazne Radovanu Karadžiću.
Karadžić, nekadašnji predsjednik RS i Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske su osuđeni na doživotne kazne zatvora zbog genocida i drugih ratnih zločina u BiH.
Izvor: detektor.ba