Visoke temperature i povećana potrošnja vode ponovo su otvorili pitanje stabilnosti vodosnabdijevanja u Brčko distriktu. Zbog toga je Vlada Brčko distrikta donijela odluku o ograničenju i racionalnoj potrošnji vode, dok iz JP „Komunalno Brčko“ upozoravaju građane da ne pune bazene, ne zalijevaju travnjake i ne koriste vodu za aktivnosti koje nisu neophodne.
Iz Radne jedinice Vodovod i kanalizacija poručuju da bi neodgovorno korištenje vode moglo ugroziti stabilnost sistema, posebno na lokalnim vodovodima.
Najavljene su i pojačane kontrole, a u slučaju kršenja odluke moguće su i novčane kazne. Sve bi to bilo sasvim razumljivo da Brčko danas raspolaže sadržajima koji građanima omogućavaju da ljetne vrućine provedu na primjeren način.
Međutim, gradski bazeni u Brčkom ne rade još od 2014. godine. Već dvanaest godina građani slušaju najave, planove, projekte i obećanja o njihovoj obnovi, ali kupači i dalje ostaju pred zaključanim kapijama. Generacije djece koje su u međuvremenu odrasle praktično nisu ni imale priliku koristiti gradski bazenski kompleks.
Istovremeno, ni uređena gradska plaža na rijeci Savi nije zaživjela kao ozbiljan projekat. Iako Brčko leži na jednoj od najvećih rijeka u regionu, građani ni danas nemaju uređeno gradsko kupalište koje bi tokom ljetnih mjeseci predstavljalo alternativu bazenima.
Tako su građani Brčkog dovedeni u pomalo paradoksalnu situaciju – nemaju gradske bazene, nemaju uređenu gradsku plažu, a svakog ljeta slušaju upozorenja da štede vodu. Pri tome, riječ je o usluzi koju građani uredno plaćaju.
Voda u Brčkom nije među najjeftinijim komunalnim uslugama, zbog čega su očekivanja građana da zauzvrat imaju pouzdan sistem, uređene sadržaje i dugoročno riješena infrastrukturna pitanja sasvim opravdana.
Posebnu težinu cijeloj priči daje činjenica da je Fabrika vode na Plazuljama, jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u poslijeratnom Brčkom, svečano otvorena još 2010. godine.
Tada je javnosti predstavljena kao kapitalni projekat koji će trajno riješiti pitanje vodosnabdijevanja distrikta. Uz brojne zvanice, vrpce, govore i optimistične najave, građanima je poručeno da Brčko dobija moderan sistem sposoban da odgovori potrebama stanovništva i privrede u narednim decenijama.
Fabrika je projektovana za kapacitet od 330 litara vode u sekundi, a prilikom njenog puštanja u rad isticano je da će osigurati stabilno snabdijevanje za narednih 50 godina. Petnaest godina kasnije, ispostavlja se da problem nije u fabrici vode, već u mreži koja bi tu vodu trebala dopremiti do krajnjih korisnika.
Iz JP „Komunalno Brčko“ ovih dana otvoreno priznaju da je veliki dio vodovodne infrastrukture zastario, da pojedine cijevi imaju i više od 40 ili 50 godina te da povećanje pritiska često dovodi do pucanja mreže.
Drugim riječima, Brčko danas ima fabriku vode projektovanu za budućnost, ali infrastrukturu koja se još uvijek bori sa problemima iz prošlosti. Zbog toga se nameće logično pitanje: kako je moguće da grad koji raspolaže modernom fabrikom vode i dalje svako ljeto raspravlja o štednji vode, nema funkcionalne gradske bazene, nema uređenu gradsku plažu na Savi i građanima najavljuje kazne zbog povećane potrošnje?
Dok nadležni pozivaju na racionalno korištenje vode, građanima ostaje da traže osvježenje na privatnim bazenima, izletištima ili u susjednim gradovima. A petnaest godina nakon pompeznog otvaranja Fabrike vode, jedino što u Brčkom redovno stiže svakog ljeta jesu računi za vodu i apel da se troši manje.
Izvor: eBrčko