Nikad korišteni kazino hotel Theatrum u Brčkom, koji je Vlada RS-a kupila za 36 miliona maraka, već mjesecima je u fokusu javnosti. Opozicija smatra da je objekat preplaćen, a dio javnosti problematizira i njegovo ime – Srpska kuća. Polemike su dodatno pojačane odlukom da se u taj prostor smjeste institucije entiteta RS.
Tu su trenutno smješteni Kancelarija Vlade RS-a, ispostava Poreske uprave RS-a i kancelarija Fonda za PIO, što je otvorilo nova pitanja o političkoj i pravnoj pozadini cijelog slučaja.
Ustavni status
Prema ocjeni dr. Davora Trlina, profesora ustavnog prava na Burchu, ovakva odluka predstavlja još jedan korak koji dovodi u pitanje ustavni status Brčko distrikta kao samostalne jedinice lokalne samouprave pod neposrednom suverenošću BiH.
Na čemu temeljite takvu ocjenu?
– Prema Statutu Brčko distrikta, konačnoj odluci Arbitražnog tribunala, kao i Ustavu BiH, odnosno Aneksu IV i Amandmanu I na Ustav BiH, entitetske institucije nemaju pravo vršiti javnu vlast na teritoriji distrikta, osim u slučajevima koji su izričito dogovoreni i usklađeni sa institucijama distrikta. Otvaranje i rad poslovnica entitetskih fondova, poreskih uprava i ministarstava bez jasnog pravnog osnova i bez saglasnosti Vlade ili Skupštine distrikta predstavlja faktičko proširenje entitetske jurisdikcije na područje koje je izuzeto iz entitetske nadležnosti.
Zašto je posebno sporno uključivanje Fonda PIO RS-a?
– Posebno je problematično to što se radi o Fondu PIO RS-a. Penzijsko-invalidsko osiguranje za građane distrikta koji su osigurani u RS-u mora funkcionisati prema posebnim aranžmanima, koji su već godinama predmet spora i nejasnoća. To pitanje se ne može rješavati jednostranim preseljenjem poslovnice u zgradu Vlade RS-a u Brčkom.
Izvršna vlast RS-a se poziva na Zakon o Vladi RS-a. Da li je to dovoljno?
– Odluka se poziva na Zakon o Vladi RS-a, ali taj zakon ne može biti iznad Ustava BiH ni obaveza iz Dejtonskog sporazuma i Konačne odluke za Brčko. Prikazivanje toga kao tehničkog pitanja stvara opasan presedan, jer otvara prostor za entitetsko djelovanje u distriktu bez nadzora ili saglasnosti.
Može li takva odluka uopće biti zakonita?
– Može biti zakonita, ali samo uz valjan pravni osnov i saglasnost nadležnih organa Brčko distrikta. Distrikt ima poseban ustavnopravni status i vlastiti režim upravljanja javnom imovinom, pa Vlada RS-a može ustupati prostor na toj teritoriji jedino ako ima jasno utvrđeno vlasništvo, pravo korištenja ili sporazum s institucijama distrikta. Ustupanje bez naknade dodatno zahtijeva strogu kontrolu zakonitosti i transparentnosti. Bez javno dostupne dokumentacije o nadležnosti i proceduri, takva odluka teško se može smatrati usklađenom s principima zakonitosti, transparentnosti i odgovornog upravljanja javnom imovinom.
Koliko je sporan naziv Srpska kuća na zgradi u Brčkom?
– Naziv Srpska kuća nije samo estetsko ili simboličko pitanje. Dio je šireg problema koji se tiče poštivanja ustavnog statusa distrikta i duha Dejtonskog sporazuma. Brčko distrikt nije dio nijednog entiteta. Prema amandmanu na Ustav BiH iz 2009. i odlukama Arbitražnog tribunala, riječ je o konstitutivno neutralnom prostoru pod direktnim suverenitetom BiH, sa obavezom multietničkog upravljanja i zabranom ekskluzivnog entitetskog prisustva koje bi moglo ugroziti taj status.
U čemu je suštinski problem s tim nazivom?
– Korištenje naziva koji eksplicitno asocira na jedan entitet i jedan narod na objektu u kojem se vrše javne funkcije entiteta RS-a na teritoriji distrikta šalje poruku da se radi o srpskom prostoru unutar distrikta. To je suprotno principu multietničnosti i neutralnosti ugrađenom u Statut distrikta i međunarodne obaveze. Takav naziv nije samo provokativan za dio građana distrikta već je i pravno problematičan, jer doprinosi percepciji da se entitetska jurisdikcija tiho širi na područje koje joj ne pripada.
Problem nije u tome što entitetske institucije imaju kancelarije u Brčkom ako su one usklađene sa Vladom distrikta i Statutom, te ako služe građanima koji su osigurani u RS-u, kao što je slučaj sa fondom PIO. Problem nastaje kada simboličko i faktičko prisustvo ide korak dalje.
Kakve su šire implikacije?
– Ovo je još jedan primjer kako se administrativni i simbolički potezi koriste za testiranje granica dejtonskog okvira. Ako se takvi nazivi i prisustva ne osporavaju pravnim putem, bilo pred Ustavnim sudom BiH ili kroz nadzor supervizora i OHR-a dok je aktivan, otvara se prostor za dalje korake koji bi mogli ugroziti stabilnost distrikta, a time i cijele Bosne i Hercegovine. Brčko distrikt je zamišljen kao primjer funkcionalne, multietničke zajednice pod suverenošću države.
Da li ovakvi simboli mogu narušiti povjerenje dijela građana u institucije?
– Smještanje javnih organa u objekt s politički ili etnički obilježenim nazivom, poput Srpske kuće, dovodi u pitanje institucionalnu neutralnost i jednak tretman građana. U javnoj upravi presudni su i nepristrasnost, inkluzivnost i povjerenje. Ako institucije poput Poreske uprave ili Fonda za PIO RS-a rade u prostoru snažne identitetske simbolike, to može djelovati kao politička poruka, suprotna principu neutralne javne službe. Zato je, i uz pravni osnov, primjerenije rješenje neutralan prostor i naziv koji odražava funkciju, a ne identitet.
Očekujete li reakciju OHR-a?
– OHR bi trebao reagovati, posebno imajući u vidu osjetljivost pitanja koja se odnose na Fond RS-a i sistem penzijskog i invalidskog osiguranja u distriktu. To pitanje već godinama prati niz sporova u odnosima sa RS-om i FBiH, te se ne može rješavati jednostranim potezima poput preseljenja poslovnice.
Nadzor nije formalnost
Važno je naglasiti da je supervizija za Brčko suspendirana, ali ne i ukinuta. Visoki predstavnik Christian Schmidt sa svojim zamjenikom koji je ujedno i supervizor za Brčko Louisom Crishockom zadržava sve ovlasti predviđene Konačnom odlukom Arbitražnog tribunala. Supervizor može u svakom trenutku ponovo aktivirati svoje izvršne funkcije ukoliko procijeni da su ugroženi ustavni poredak, multietnički karakter ili dejtonski okvir distrikta.
Prof. Davor Trlin: Supervizor može u svakom trenutku
ponovo aktivirati svoje izvršne funkcije
OHR redovno izvještava UN o stanju u Brčkom, a supervizor kontinuirano održava sastanke s predstavnicima vlasti distrikta, što pokazuje da nadzor nije formalnost, već aktivan mehanizam praćenja. Dodatno, tzv. bonske ovlasti visokog predstavnika i dalje su na snazi. To znači da visoki predstavnik ima mogućnost nametanja odluka, poništavanja akata koji krše Dejtonski sporazum ili Konačnu odluku za Brčko, smjene funkcionera. Brčko je posebno osjetljivo pitanje, budući da je to ustavno neutralan prostor pod direktnim suverenitetom Bosne i Hercegovine, a ne entiteta.
U praksi, OHR najčešće djeluje preventivno – kroz monitoring, savjetovanje i koordinaciju s međunarodnim partnerima. Međutim, ukoliko bi situacija eskalirala i bila ocijenjena kao ozbiljno narušavanje statusa distrikta, supervizor bi mogao izdati nalog supervizora ili bi visoki predstavnik mogao intervenisati korištenjem bonskih ovlasti.
Izvor: oslobođenje.ba