Objavljujemo cjelokupan sadržaj presude Apelacionog suda Brčko distrikta BiH u slučaju Selme Šadić iz Brčkog jer se odnosi na značajno društveno pitanje sa aspekta sudske prakse, pravne sigurnosti presude i vladavine prava.
BOSNA I HERCEGOVINA
APELACIONI SUD BRČKO DISTRIKTA
BOSNE I HERCEGOVINE
Broj: 96 0 U 144513 24 Už 3
Brčko, 27. maj 2025. godine
U IME BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE!
Apelacioni sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, u vijeću sastavljenom od sudija Vuka Lučića, kao predsjednika vijeća, Šejle Drpljanin i Ilje Klaića, kao članova vijeća, u upravnom sporu tužitelja Nekira Suljagića iz Srebrenika, zastupan po punomoćnicima Zajedničke advokatske kancelarije „Milićević Darko & Fazlić Mirza“ iz Brčkog, protiv tužene Skupštine Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i zainteresovanog lica Selme Šadić iz Brčkog, zastupana po punomoćnicima Ibrahimu Šadiću, advokatu iz Brčkog i Kenanu Elezoviću, advokatu iz Tuzle, radi poništenja Odluke tužene o imenovanju glavnog revizora Ureda za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine broj: 01-02-7265/21 od 22. decembra 2021. godine, odlučujući o žalbama tužene i zainteresovanog lica izjavljenim protiv presude Osnovnog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine broj 96 0 U 144513 23 U 3 od 19. septembra 2024. godine, na sjednici vijeća održanoj dana 27. maja 2025. godine, donio je slijedeću
P R E S U D U
Žalbe tužene Skupštine Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i zainteresovanog lica Selme Šadić iz Brčkog se odbijaju kao neosnovane i presuda Osnovnog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine broj 96 0 U 144513 23 U 3 od 19. septembra 2024. godine POTVRĐUJE.
Obrazloženje
Presudom Osnovnog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine broj 96 0 U 144513 23 U 1 od 19. septembra 2024. godine (u daljem tekstu prvostepena presuda) uvažena je tužba tužitelja Nekira Suljagića (u daljem tekstu tužitelj) i poništena Odluka tužene o imenovanju glavnog revizora Kancelarije za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine broj: 01-02-7265/21 od 22. decembra 2021. godine, te predmet vraćen tuženoj na ponovni postupak i odlučivanje (stav I izreke), dok je tužena obavezana da tužitelju nadoknadi troškove upravnog spora u iznosu od 961,60 KM u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja (stav II izreke).
Protiv navedene presude blagovremeno je žalbu izjavila tužena Skupština Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu tužena) zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja sa prijedlogom Apelacionom sudu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine da žalbu uvaži, ukine prvostepenu presudu i „odbaci tužbu“, dok je žalbu također izjavila i zainteresovano lice Selma Šadić iz Brčkog (u daljem tekstu zainteresovano lice) zbog „povrede odredaba postupka“, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava sa prijedlogom da Apelacioni sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine izjavljenu žalbu uvaži, prvostepenu presudu ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje, te naredi da se predmet dodijeli u rad drugom sudiji, a da se tužitelj obaveže da zainteresovanom licu nadoknadi troškove upravnog spora, sve u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Zainteresovano lice je opredijelila i troškove žalbenog postupka u iznosu od 300,00 KM na ime sastava žalbe, te taksu na žalbu, po odluci suda.
Zainteresovano lice Selma Šadić dostavila je odgovor na izjavljenu žalbu tužene Skupštine Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, te predložila da ovaj sud žalbu tužene usvoji, osporavanu presudu ukine i vrati predmet istom sudu na ponovno odlučivanje, uz koji je opredijelila troškovnik potražujući troškove u iznosu od 240,00 KM na ime sastava odgovora na žalbu.
Tužitelj Nekir Suljagić iz Srebrenika, kao niti tužena Skupština Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, nisu dostavili odgovor na žalbu zainteresovanog lica.
Nakon što je prvostepenu presudu ispitao u smislu odredbe člana 341. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“ broj 28/18 i 6/21– u daljem tekstu Zakon o parničnom postupku) u vezi sa odredbom člana 32. Zakona o upravnim sporovima Brčko distrikta Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“ broj 4/00 i 1/01 – u daljem tekstu Zakon o upravnim sporovima), ovaj sud je odlučio kao u izreci iz razloga koji slijede.
Predmet upravnog spora je tužba tužitelja kojom od suda traži da poništi Odluku Skupštine Brčko distrikta Bosne i Hercegovine o imenovanju glavnog revizora Ureda za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine broj: 01-02-7265/21 od 22. decembra 2021. godine kojom je Selma Šadić, u ovom postupku zainteresovano lice, imenovana za glavnu revizorku Ureda za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine.
Iz podataka spisa predmeta proizilazi
da je Skupština Brčko distrikta Bosne i Hercegovine pod brojem 01-02-3162/21 od 15. jula 2021. godine objavila konkurs za izbor i imenovanje glavnog revizora i dva zamjenika glavnog revizora u Uredu za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine;
da su u konkursu kao opšti uslovi koje kandidat mora ispunjavati za imenovanje glavnog revizora i dva zamjenika glavnog revizora određeni: a) da je državljanin Bosne i Hercegovine; b) da je punoljetan; c) da nije obuhvaćen odredbom člana IX stava 1. Ustava Bosne i Hercegovine; d) da je zdravstveno sposoban za obavljanje funkcije; e) da u posljednje tri godine počevši od dana objavljivanja ovog konkursa nije otpušten iz državne službe u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno entiteta i službe Distrikta, usljed pravosnažno izrečene disciplinske mjere; f) da nije u sukobu interesa u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine;
da su kao posebni uslovi konkursom određeni: a) završen ekonomski fakultet u trajanju od najmanje četiri godine, visoka stručna sprema (VSS) VII/1, koeficijent obrazovanja minimalno 240 ECTS bodova; b) najmanje deset godina iskustva u oblasti računovodstva, revizije ili finansija i da ima certifikat ovlaštenog revizora; c) da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak niti je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora za krivična djela osim krivičnih djela protiv sigurnosti saobraćaja;
da je konkursom određeno da kandidat uz prijavu sa biografijom treba da dostavi i dokumentaciju koja je pobliže navedena pod tačkama od 1. do 10., s tim da se, u relevantnom dijelu, tačka 5. odnosi na „svojeručno potpisanu i od nadležnog organa ovjerenu izjavu da kandidat nije u sukobu interesa u smislu Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“;
da je Komisija za izbor glavnog revizora i dva zamjenika glavnog revizora, sprovodeći proceduru navedenog konkursa, na 1. sjednici održanoj dana 8. novembra 2021. godine pristupila otvaranju prijava i utvrđivanju ispunjenosti uvjeta kandidata prijavljenih na konkurs za izbor i imenovanje glavnog revizora i dva zamjenika glavnog revizora u Uredu za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine broj: 01-02-3162/21-I od 15.07.2021. godine;
da je Komisija za izbor glavnog revizora i dva zamjenika glavnog revizora, na osnovu uvida u priloženu dokumentaciju, utvrdila da kandidati Selma Šadić, Nekir Suljagić, Amra Ilić, Perislav Delić i Savo Grujić ispunjavaju uslove iz konkursa za izbor i imenovanje glavnog revizora i dva zamjenika glavnog revizora u Kancelariji za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine broj: 01-02-3162/21-I od 15.07.2021. godine;
da je Komisija za izbor glavnog revizora i dva zamjenika glavnog revizora izvršila selekciju, intervjuisanje i ocjenjivanje kandidata prijavljenih na konkurs za izbor i imenovanje glavnog revizora i dva zamjenika glavnog revizora u Uredu za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine;
da je Komisija za izbor glavnog revizora i dva zamjenika glavnog revizora sačinila izvještaj s utvrđenim rang listama kandidata prijavljenih na konkurs za izbor i imenovanje glavnog revizora i dva zamjenika glavnog revizora Ureda za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine broj: 01-05-7125/21 od 17. decembra 2021. godine, koji je u skladu sa članom 26. Zakona o reviziji javne uprave i institucija u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine i članom 4. Odluke o raspisivanju konkursa za izbor i imenovanje glavnog revizora i dva zamjenika glavnog revizora Kancelarije za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine, dostavila predsjedniku Skupštine Brčko distrikta Bosne i Hercegovine;
da je Skupština Brčko distrikta Bosne i Hercegovine na 18. redovnoj sjednici održanoj 22. decembra 2021. godine donijela Odluku o usvajanju izvještaja sa utvrđenim rang listama kandidata prijavljenih na konkurs za izbor i imenovanje glavnog revizora i dva zamjenika glavnog revizora Ureda za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distrikta Bosne i Hercegovine broj: 01-02-7264/21 od 22.12.2021. godine;
i da je Skupština Brčko distrikta Bosne i Hercegovine Odlukom o imenovanju glavnog revizora Kancelarije za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine broj: 01-02-7265/21 od 22. decembra 2021. godine, za glavnu revizorku Ureda za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, na mandat od sedam godina, imenovala Selmu Šadić.
Nakon što je prvostepeni sud ocijenio neosnovanim prigovor zainteresovanog lica da odluka o imenovanju glavnog revizora i zamjenika glavnog revizora nije upravni akt pozivajući se na odredbu člana 26. stav (5) Zakona o reviziji javne uprave i institucija u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine” broj 18/18 – prečišćeni tekst, u daljem tekstu Zakon o reviziji javne uprave) kojom je propisano da je odluka o imenovanju glavnog revizora i zamjenika glavnog revizora konačna i da se protiv te odluke može pokrenuti upravni spor kod Osnovnog suda Distrikta u roku od 30 dana od dana prijema odluke, zatim nakon što nije prihvatio inicijativu kojom inicijatorka predlaže ocjenu usklađenosti odredbe člana 26. stav (5) Zakona o reviziji javne uprave sa odredbom člana 44. Statuta Brčko distrikta Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj 2/10 prečišćeni tekst, u daljem tekstu Statut) jer imenovanje na dužnost glavnog revizora u skladu sa statutarnim određenjem detaljno reguliše Zakon o reviziji javne uprave, cijeneći dalje da je tužitelj aktivno legitimisan za podnošenje tužbe jer se radi o licu koje se kandidovalo na konkurs za izbor javnog revizora koji ima očigledan i opravdan interes da se Odluka o imenovanju glavnog revizora Ureda za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine broj: 01-02-7265/21 od 22. decembra 2021. godine poništi, a sve shodno primjeni odredbe člana 2. stav (1) Zakona o upravnim sporovima, kojim je propisano da pravo pokretanja upravnog spora ima građanin ili pravno lice ako smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno neko pravo ili neposredni lični interes zasnovan na zakonu, a kod utvrđenja da tužba nije neblagovremena jer je podnešena Osnovnom sudu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana dostavljanja osporavane Odluke tužitelju (odluka zaprimljena 23. decembra 2021. godine, posljednji dan za podnošenje tužbe je bio 22. januar 2022. godine – subota, kao neradni dan, tužba podnešena dana 24. januara 2022. godine, prvi naredni radni dan), to je, ocjenom dokumentacije cjelokupnog spisa ove upravne stvari, utvrdio da je imenovana kandidatkinja Selma Šadić imenovana za glavnu revizorku suprotno uvjetima koje je konkurs za izbor i imenovanje glavnog revizora i dva zamjenika glavnog revizora u Kancelariji za reviziju javne uprave i institucija u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine od 15. jula 2021. godine, jasno propisao, odnosno da ista nije ispunila opšti uvjet koji kandidat mora ispunjavati i to onaj iz tačke f) opštih uvjeta konkursa (da nije u sukobu interesa u smislu Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine), dok je izjavu koju je Selma Šadić dala pod brojem ovjere 1880 od 26. oktobra 2021. godine komisija za izbor pogrešno cijenila i koja je, sama po sebi, nedovoljna za ocjenu da imenovana ispunjava opšti uvjet propisan tačkom f) konkursa, pa tako i nepotpuna jer nije sadržavala podatke u smislu Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine koju je kao kandidat morala dostaviti prilikom prijave na konkurs, pa kako se u konkretnom radi o eliminacionom uvjetu, prvostepeni sud je zaključio da u konkretnom postoje razlozi iz člana 10. tačka 3. Zakona o upravnim sporovima Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, zbog čega je, smatrajući da ne postoje činjenice i razlozi zbog kojih bi morao zakazati usmenu raspravu, bez zakazivanja i održavanja usmene javne rasprave, na osnovu odredbi članova 29. stav (2), 30. i 31. stav (3) Zakona o upravnim sporovima, odlučio kao što je sadržano u stavu I izreke prvostepene presude.
Odluku o troškovima upravnog spora prvostepeni sud je donio primjenom odredbi članova 120. i 130. Zakona o parničnom postupku, te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad advokata Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ brojevi 22/04 i 24/04), te odlučio da se tužena obaveže da tužitelju nadoknadi troškove upravnog spora u iznosu od 961,60 KM.
Žalbe tužene i zainteresovanog lica nisu osnovane.
Na ovom mjestu, žalbeno vijeće ovog suda će se prvenstveno očitovati na žalbeni navod zainteresovanog lica da odluka o imenovanju glavnog revizora nije upravni akt.
Naime, odredbom člana 44. stav (1) Statuta propisano je da se uspostavlja Ured za reviziju finansijskog poslovanja institucija Distrikta kojim će rukovoditi glavni revizor uz pomoć jednog ili više zamjenika glavnog revizora, kao što je propisano zakonom, dok je stavom (4) propisano da nijedan zaposlenik Ureda za reviziju, čak ni glavni revizor Ureda, neće biti smatran “šefom odjeljenja” u svrhe članova 20. ili 47. ovog statuta. Sa druge strane, odredbom člana 4. stav (1) Zakona o reviziji javne uprave je propisano da je Ured, u obavljanju svojih dužnosti i nadležnosti u skladu sa ovim zakonom, neovisan i ne podliježe upravljanju ili kontroli bilo kog lica ili institucije, te da se finansira iz budžeta Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, dok je članom 22. stav (1) propisano da Ured ima svojstvo pravnog lica sa sjedištem u Distriktu, a odredbom člana 26. stav (5) da je odluka o imenovanju glavnog revizora i zamjenika glavnog revizora konačna i da se protiv te odluke može pokrenuti upravni spor kod Osnovnog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema odluke.
Posmatrajući navedene odredbe u korelaciji sa odredbom člana 9. stav (1) Zakona o upravnim sporovima kojom je propisano da se upravni spor ne može voditi: 1. protiv akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zaštita osigurana van upravnog spora; 2. protiv akata donesenih u stvarima o kojima se po izričitoj odredbi zakona ne može voditi upravni spor i 3. u stvarima o kojima neposredno na osnovu statutarnih ovlaštenja odlučuje Skupština Distrikta, pa cijeneći da je odredbom člana 26. stav (4) Zakona o reviziji javne uprave propisano da glavnog revizora i zamjenike glavnog revizora imenuje Skupština, na prijedlog predsjednika Skupštine, a koja odluka o imenovanju je konačna i protiv nje se može voditi upravni spor, tada se kontrola zakonitosti donesene odluke o imenovanju glavnog revizora Ureda za reviziju javne uprave može ispitati u postupku koji je propisan Zakonom o upravnim sporovima. Iz navedenog slijedi da je neosnovan žalbeni navod zainteresovanog lica da se protiv odluke Skupštine Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, u okolnostima ove konkretne pravne stvari, a koja se odnosi na preispitivanje zakonitosti Odluke o imenovanju glavnog revizora, ne može voditi upravni spor.
Od utjecaja na drugačije odlučivanje po ovom pravnom pitanju nije niti „sudska praksa po presudi Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 U 035151 22 Uvp 2 od 24. augusta 2022. godine“, iz razloga što je predmet spora u tom konkretnom predmetu, tužba tužitelja kojom su tražili poništenje Odluke o izboru i stupanju na dužnost i prestanku dužnosti članovima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, a koja je odbačena kao nedozvoljena i to iz razloga što je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine odluku donio u skladu sa ustavnim ovlaštenjima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine, a nakon okončanja procedure propisane Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine, dakle, u situaciji kada Izborni zakon Bosne i Hercegovine nije predvidio pravne lijekove protiv akata koje donosi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u postupku predviđenim zakonom, a što je drugačija situacija od konkretne, jer kao što je već pomenuto, odredba člana 26. stav (4) Zakona o reviziji javne uprave jasno propisuje da je odluka o imenovanju glavnog revizora konačna i da se protiv iste može pokrenuti upravni spor kod Osnovnog suda Distrikta.
Žalbeni navod da je zainteresovanom licu onemogućeno raspravljanje pred sudom jer je prijedlog za rješavanje spornog pravnog pitanja „Da li je odluka Skupštine Brčko distrikta BiH upravni akt?“ prvostepeni sud ignorisao, nije osnovan, obzirom da je odredbom člana 161. Zakona o parničnom postupku propisano da, ako u postupku pred Osnovnim sudom, u većem broju predmeta, postoji potreba da se zauzme stav o spornom pravnom pitanju koje je od značaja za odlučivanje o predmetu postupka pred Osnovnim sudom, Osnovni sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke, zahtjevom pokreće postupak pred Apelacionim sudom radi rješavanja spornog pravnog pitanja i zastaje s postupkom dok se ne okonča postupak pred Apelacionim sudom. Kako odredba člana 26. stav (5) Zakona o reviziji javne uprave detaljno reguliše postupak imenovanja glavnog revizora, a kojom je propisano da se protiv odluke o imenovanju istog može pokrenuti upravni spor, a zainteresovano lice nije ukazala zahtjevom, niti dokazala, da je odgovor na sporno pravno pitanje od značaja za odlučivanje u većem broju predmeta koji se vode pred Osnovnim sudom Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, to opravdano prvostepeni sud nije prihvatio prijedlog da se zahtjev za rješavanje spornog pravnog pitanja dostavi Apelacionom sudu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, a što je sve detaljno obrazloženo na stranici 5 posljednji pasus, 6, 7 pasus prvi i 10 pasus treći prvostepene presude, na što se zainteresovano lice, radi nepotrebnog ponavljanja upućuje. Iz navedenog slijedi zaključak da je prvostepeni sud cijenio pomenuti prijedlog, isti dostavio na izjašnjenje, te izjašnjenje tužene od 4. decembra 2023. godine dostavio zainteresovanom licu koja se na isti podneskom očitovala, a potom ocjenom svih navoda iz podnesaka donio odluku o postavljenom prijedlogu, zašto je dao potpuno, jasno i razložno obrazloženje, a kojim postupanjem zainteresovanom licu nije onemogućeno da raspravlja pred sudom.
Pravo na raspravljanje pred sudom zainteresovanom licu nije onemogućeno niti odlukom prvostepenog suda da ne provodi usmenu raspravu. Iako tačno da je Apelacioni sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine u svom ukidajućem rješenju od 12. oktobra 2022. godine, obzirom da se prvostepeni sud nije očitovao, niti odlučio o prijedlogu tužitelja da u skladu sa odredbom člana 27. Zakona o upravnim sporovima održi usmenu raspravu, te izvede predložene dokaze saslušanjem svjedoka, ukazao prvostepenom sudu da je bio u obavezi dati razloge o odbijanju prijedloga tužitelja za održavanje rasprave i očitovati se o prijedlogu za izvođenje predloženih dokaza, prvostepeni sud je u konačnom, prema uputi ovog suda i postupio. Uvažavajući ovlaštenje prvostepenog suda da u skladu sa odredbom člana 29. Zakona o upravnim sporovima, spor rješava po pravilu, na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku, kao i da može riješiti da se održi usmena rasprava (odredba člana 27. stavovi (1) i (2) Zakona o upravnim sporovima), prvostepeni sud je, ocjenom materijalne dokumentacije u spisu predmeta, obzirom da je za razrješenje ove pravne stvari bilo neophodno suštinski odgovoriti na pitanje da li je Selma Šadić, kao kandidatkinja za izbor i imenovanje glavnog revizora, dostavila potrebnu dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenost opštih i posebnih uvjeta navedenih u konkursu, zaključio da nije potrebno provoditi dokaznu radnju saslušanjem svjedoka odnosno održati usmenu raspravu, a o čemu je iznio svoje obrazloženje sadržano na stranici 14 pasus drugi prvostepene presude, pa kako je prvostepeni sud, na temelju materijalne dokumentacije u spisu predmeta, i prema mišljenju ovog vijeća, mogao dati odgovor na ključno pitanje za razrješenje ove pravne stvari, tada je istaknuti žalbeni prigovor bez osnova.
Nije u pravu tužena kada ukazuje da je Selma Šadić dostavila svu konkursom traženu dokumentaciju, a niti zainteresovano lice kada tvrdi da ispunjava sve uslove po zakonu za imenovanje na funkciju glavnog revizora Brčko distrikta Bosne i Hercegovine postavljajući pitanje „Šta nedostaje izjavi da bude dovoljna i adekvatna i gdje je to propisano (koji član)?, Da li je izjava formalizovana i propisana određenom odredbom bilo kojeg zakona?, Šta je to utvrdio prvostepeni sud?“ kod toga da izjava u konkursnoj dokumentaciji postoji, dok prvostepeni sud pogrešno utvrđuje da u izjavi nedostaje teksta, „a koji imaginarni tekst nedostaje, to nije obrazloženo, usljed čega se prvostepena presuda ne može ispitati kao pravilna i zakonita“.
Suprotno tvrdnjama tužene i zainteresovanog lica, prvostepeni sud je jasno na stranici 11. pasus drugi prvostepene presude obrazložio zašto je ocijenio osnovanim navod tužitelja da imenovana kandidatkinja nije ispunila opšti uvjet iz tačke (f) konkursa, gdje se iz obrazloženja jasno može zaključiti da niti za prvostepeni sud nije sporno da je zainteresovano lice dostavila izjavu pod brojem ovjere 1880 od 26. 0ktobra 2021. godine, koja glasi: „pod punom materijalnom, moralnom i krivičnom odgovornošću izjavljujem: – da na radno mjesto na koje se primam ne radim kao neposredno pretpostavljeni, odnosno neposredno podređeni svom bliskom srodniku; – da nisam osnivač ili suosnivač, odgovorno lice u pravnom licu i ne obavljam samostalnu djelatnost; – da nisam u članstvu organa političkih stranaka i mjesne zajednice; – da se nisam kandidovao niti sam imenovan na javne funkcije suprotno proceduri propisanoj ovim zakonom; – da nisam član upravnih i nadzornih odbora javnog preduzeća, javne ustanove, fonda ili drugog pravnog lica koje se finansira iz budžeta Distrikta, osim sindikata i u slučajevima kada je to predviđeno aktima o osnivanju javnog preduzeća, javne ustanove, fonda ili drugog pravnog lica ili kada je to posebnim zakonom propisano.“ Međutim, kako navedena izjava ne predstavlja izjavu da imenovana „nije u sukobu interesa u smislu Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“ (stranica 12. pasus prvi prvostepene presude), tada je prvostepeni sud pravilno zaključio da dostavljena izjava zainteresovanog lica od 26. oktobra 2021. godine nije bila dokaz/dokument/isprava koji je tražen konkursom, a dovoljan za ocjenu da je ista dostavila potpunu dokumentaciju, pa tako i izjavu da nije u sukobu interesa u smislu pomenutog Zakona. Ovo tim prije što su, prema obrazloženju prvostepenog suda, a što je vidljivo iz izjava koje su dostavili uz prijavu ostali kandidati koji su se prijavili na poziciju glavnog revizora, Nekir Suljagić i Savo Grujić, uz prijave sa biografijama dostavili svojeručno potpisane i od nadležnog organa ovjerene izjave „da nisu u sukobu interesa u smislu Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“. Pa kako je odredbom člana 26. stav (1) Zakona o reviziji javne uprave propisano da konkurs za popunu upražnjenih radnih mjesta glavnog revizora i zamjenika glavnog revizora objavljuje Skupština, a koji konkurs je i objavljen 15. jula 2021. godine, u kom su jasno precizirani opšti i posebni uvjeti koje kandidat mora ispunjavati, te s tim u vezi i jasno naznačena dokumentacija koju je potrebno, uz prijavu, dostaviti, a koja se odnosi na, pod tačkom 5. „svojeručno potpisanu i od nadležnog organa ovjerenu izjavu da kandidat nije u sukobu interesa u smislu Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“, pri čemu dalje u zakonom propisanoj proceduri, prema odredbi člana 26. stav (3) istog zakona, komisija ima obavezu da utvrdi „da li svi kandidati ispunjavaju uslove konkursa“, nakon čega intervjuiše i ocjenjuje kandidate, te utvrđuje rang listu koju dostavlja predsjedniku Skupštine, pa cijeneći da zainteresovano lice Selma Šadić nije postupila na način kako je to traženo konkursom odnosno nije dostavila svojeručno potpisanu i od nadležnog organa ovjerenu izjavu da nije u sukobu interesa u smislu Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, nego je dostavila izjavu sa sadržinom pobliže naprijed navedenom, to je pravilno prvostepeni sud ocijenio da je komisija pogrešno utvrdila činjenično stanje kada je ocijenila da je dokumentacija koju je dostavila zainteresovano lice potpuna i da ista ispunjava sve uvjete konkursa. Forma i sadržina izjave na kojoj u žalbi potencira zainteresovano lice, određena je objavljenim konkursom, gdje je pod tačkom 5. dijela koji se odnosi na podnošenje prijave, jasno naznačeno da kandidat uz prijavu sa biografijom treba da dostavi i dokument „svojeručno potpisanu i od nadležnog organa ovjerenu izjavu da kandidat nije u sukobu interesa u smislu Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“, pa obzirom da konkurs sadrži strogo formalne opšte i posebne uvjete, tada je kandidat i bio u obavezi izvršiti dostavljanje dokumentacije uz prijavu na način kako je to konkursom traženo.
U okolnostima ovakve činjenično pravne situacije, kod konkursom jasno traženih opštih uvjeta koje kandidat mora ispuniti, kao i dokumentacije koju uz prijavu sa biografijom mora dostaviti, apsolutno uvažavajući značaj obrazovanja i ostvarenog radnog iskustva kandidata, žalbeni navodi zainteresovanog lica da „izjava nije uslov za imenovanje (…). Veći je fokus na nekoj besmislenoj izjavi, nego na diplomi (…) Zakon daje mogućnost da se bilo kakav sukob interesa otkloni nakon imenovanja (…)“ nisu od utjecaja na pravilnost odlučivanja prvostepenog suda, jer kandidatkinja, u samom procesu izbora i imenovanja, od momenta raspisivanja konkursa, nije tražila zaštitu kroz primjenu odgovarajućih pravnih sredstava osporavanjem sadržaja konkursa. Pa kada je to tako, tada ovaj sud nema ovlasti, u ovoj pravnoj stvari, preispitivati zakonitost sadržine raspisanog konkursa odnosno utvrđivati da li je ili nije zakonom propisana „forma i sadržina“ izjave.
Neosnovano zainteresovano lice ukazuje i da je prvostepeni sud povrijedio procesne odredbe jer istoj nije „odredio punomoćnika za prijem pismena“ čime joj je „ugroženo pravo na pravično suđenje“, „onemogućeno zastupanje i izbor advokata“ a kod toga da je u spis suda dostavila i punomoć za zastupanje od strane Kenana Elezovića, advokata iz Tuzle.
Ovdje valja podsjetiti da je odredbom člana 105. stav (1) Zakona o parničnom postupku propisano da stranku ili njenog zakonskog zastupnika koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomoćnika u Distriktu, sud poziva da u primjerenom roku postave punomoćnika za primanje pismena u Distriktu, a ukoliko stranka ili njen zakonski zastupnik ne postave takvog punomoćnika, sud stranci na njen trošak postavlja privremenog zastupnika ovlaštenog za primanje pismena i o tome obavještava stranku, odnosno njenog zakonskog zastupnika (stav 2). U konkretnom, zainteresovano lice Selma Šadić se nije nalazila u inostranstvu i ista je imala punomoćnika Ibrahima Šadića, advokata iz Brčkog, koji se tokom cijelog postupka revnosno, aktivno i odgovorno, starao o zaštiti prava lica kog zastupa.
S druge strane, odredbom člana 49. stav (1) Zakona o parničnom postupku je propisano da stranka može poduzimati radnje u postupku lično ili preko punomoćnika, dok je odredbom člana 97. propisano da kad stranka ima zakonskog zastupnika, odnosno punomoćnika, dostavljanje se vrši zakonskom zastupniku, odnosno punomoćniku, ako u ovom zakonu nije šta drugo propisano (stav 1), te da ako stranka ima više zakonskih zastupnika, odnosno punomoćnika, dovoljno je dostavljanje izvršiti jednom od njih (stav 2). Pa kako je u konkretnom dostavljanje svih pismena, izvršeno izabranom punomoćniku Ibrahimu Šadiću, kao jednom od punomoćnika, tada, takav način postupanja prvostepenog suda nije imao za posljedicu ugrožavanja prava zainteresovanog lica na izbor advokata i onemogućavanje zastupanja, kako to neosnovano tvrdi zainteresovano lice.
Žalbena tvrdnja zainteresovanog lica da je „kontaminiran spis raznim sumnjivim radnjama“, a iz razloga što su u spis, od strane tužene, pristigla dva odgovora na tužbu, od kojih je jedan sa zakašnjenjem skeniran u CMS sistem, problematizirajući ko je lice ovlašteno za sačinjavanje odgovora na tužbu, da li predsjednik Skupštine ili šef stručne službe, ukazujući da je potrebno provesti „ozbiljnu i detaljnu istragu“, nije od značaja za odlučivanje ovog suda, a sve cijeneći da je zainteresovanom licu omogućeno da učestvuje u postupku u kom je redovno izvještavana o svakom dostavljenom podnesku i dokumentu od strane stranaka upravnog spora, a na što se i pismeno očitovala, a pri čemu istaknute tvrdnje eventualno mogu imati značaja u nekoj drugoj vrsti postupka.
I u konačnom, na pravilnost i zakonitost prvostepene presude nije bio od utjecaja niti žalbeni navod da je dana 2. oktobra 2024. godine podnesen zahtjev za rješavanje sukoba nadležnosti između Skupštine Brčko distrikta BiH i Osnovnog suda Brčko distrikta BiH, a što je prethodno pitanje s tvrdnjom da „ne može se smijeniti Glavni revizor Brčko distrikta BiH u upravnom sporu“, a sve kod toga da je ovakav zahtjev od strane Apelacionog suda Brčko distrikta BiH odbačen rješenjem od 28. novembra 2024. godine na temelju odredbe člana 18. stav (1) tačka d) Zakona o postupku ocjene usklađenosti pravnih akata Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj 20/10), te obzirom na izričitu zakonsku odredbu člana 26. stav (5) Zakona o reviziji javne uprave.
Za ovaj sud je irelevantna argumentacija zainteresovanog lica koja se odnosi na činjenice da li je ili nije Selma Šadić suštinski bila u sukobu interesa, da li je u takvom sukobu interesa bila prije imenovanja ili nakon imenovanja, da li je bila u sukobu interesa ili se radilo o situaciji nespojivosti funkcija, a sve kod toga da se u ovom konkretnom upravnom sporu, pravna stvar imala razriješiti u odnosu na činjenicu da li je Selma Šadić, kao kandidatkinja, ispunila opšte i posebne uvjete utvrđene raspisanim konkursom, odnosno da li je u proceduri provjere potpunosti dostavljene dokumentacije, pravilno utvrđeno da je ista potpuna odnosno da je dostavila dokument koji se odnosi na „svojeručno potpisanu i od nadležnog organa ovjerenu izjavu da kandidat nije u sukobu interesa u smislu Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“, pri čemu je njena jedina obaveza bila dostaviti izjavu sadržine i forme kako je to traženo konkursom.
Tvrdnje zainteresovanog lica da je „sve montirano, na bazi fikcije, da je proizvoljnog tumačenja zakona s ciljem da se ospori odluka o imenovanju, da se zaključak suda bazira na proizvoljnoj izmišljenoj fikciji kako bi se tužitelju odlukom suda dao vječni mandat do penzije, da je prvostepena presuda legalno zapanjujuća, logički nemoguća i društveno štetna, da je to više referendumsko pitanje ko je za Nekira Suljagića, a ko je protiv, da je isti, kao bivši glavni revizor, sedam godina revidirao financije pravosuđa, da je tužba tužitelja čista politička konstrukcija u želji za vječni mandat bez pravne argumentacije, a to implicira ozbiljnu političku kontaminaciju pravosuđa i miješanje u rad Skupštine što je neviđeni sukob interesa, da je pravosuđe Brčko distrikta BiH odlučilo da smijeni glavnog revizora bez pravnog osnova u materijalnom propisu, da nije dopušteno preglasavanje konstitutivnih naroda Brčko distrikta BiH“, nisu od značaja niti utjecaja na pravilnost donesene odluke prvostepenog suda, sve cijeneći da se radi o iznesenom/izraženom mišljenju zainteresovanog lica koje nije potkrijepljeno izvedenim dokazima, a koje mišljenje se u osnovi, činjenično pravno, ne tiče stvari o kojoj je raspravljano u ovom upravnom sporu pred prvostepenim sudom.
Dakle, kako ne stoje istaknuti žalbeni navodi, valjalo je žalbe tužene i zainteresovanog lica odbiti kao neosnovane i prvostepenu presudu potvrditi, a na osnovu odredbe člana 346. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, u vezi sa odredbom člana 32. Zakona o upravnim sporovima Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Vuk Lučić