“Brčko je grad sa 45 000 stanovnika u sjeveroistočno od Bosne i Hercegovine. Na prvi pogled nema puno za ponuditi – od turističkih zanimljivosti. Ipak on je jedan mali svijet za sebe, koji predstavlja svojevrstan test ili eksperiment.
Ili tačnije: gdje se na malom prostoru – u mikrokosmosu preispituju stvari koje su na velikom uglavnom propale. Kratko rečeno, Brčko se za mene ubraja u one pokušaje u kojima se preispituje ideje o budućnosti našeg evropskog kontinenta”, piše Sueddeutsche Zeitung u reportaži iz Brčkog.
U tekstu se spominje da se na popisu stanovništva iz 1991. godine u Brčkom oko polovice stanovnika izjasnilo kao Bošnjaci, oko petine kao Srbi i tek nešto više od pet posto kao Hrvati, dok je oko deset posto odbilo etničku klasifikaciju i izjasnili su se kao „Jugosloveni”.
„Ono što vrijedi za gotovo sve ratove vrijedi i za one u kojima se Jugoslavija tako krvavo raspala: rat ne počinje jednostavno jednog jutra, nego biva pripreman ideološki i vojno, i ne počinje kao prirodna nepogoda i erupcija već kao rezultat planiranja, koja se dešavaju daleko od stvarnih poprišta. Dakle, do rata u Brčkom nije došlo zbog vjekovne mržnje koju su različite vjerske skupine u gradu gomilale jedne prema drugima, već zbog strateških promišljanja zapovjedništva srpske vojske u Beogradu”, piše SZ.
List piše da je „grad Brčko sa svojim od pamtivijeka većinskim muslimanskim stanovništvom bio poput klina, zabijenog tačno između dvije regije onog što će kasnije postati Republika Srpska”. „Zbog toga, a ne zato jer su se njegovi stanovnici željeli međusobno masakrirati, Brčko je postalo ratno poprište. Na kraju su srpske trupe protjerale gotovo sve hrvatske i bošnjačke stanovnike, mnogi su deportirani u logore, najmanje 3000 ubijenih, sve džamije dignute u zrak. Godine 1995. u gradu je na 20 stanovnika bilo 19 Srba”, piše SZ.
Multietnička budućnost
Autor članka, pisac i esejista Karl-Markuss Gaus, piše da se Brčko razlikuje od ostatka BiH u kojoj je sve određeno na osnovu etničkih principa.
„U Brčkom nije tako. Tamo su se nakon potpisivanja mirnovnog sporazuma u velikom broju vratili protjerani i izbjegli. Danas doduše živi znatno više Srba nego prije rata, ali Bošnjaci i Hrvati tamo ipak ponovo formiraju većinu”, piše SZ napominjući da je Brčko 1999. godine dobilo neutralni status kao distrikt koji ne pripada ni Federaciji BiH, ni Repubici Srpskoj, ali „naravno pripada krhkoj, zajedničkoj BiH”.
„Koliko to može dugoročno dobro funkcionirati, ne usuđujem se prognozirati. Ipak sreo sam brojne ljude koji eksperiment, u kojem se nakon etničkih ratova zalažu za multietničku budućnost, vjerodostojno žive i utjelovljuju. Poput karizmatičnog rukovoditelja muslimanskog kulturnog udruženja, koji istražuje jevrejsku prošlost Brčkog i to dokumentira u posebnom arhivu”, piše između ostalog u tekstu o multetničkom suživotu u Brčkom koji je objavio list Süddeutsche Zeitung.