Za razliku od zemalja okružja, zatvorske kazne u trajanju do godine dana u Bosni i Hercegovini mogu se platiti, piše Večernji list BiH. Jedan dan košta 100 ili 50 maraka, ovisno o tome koji je sud nadležan. Prema Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine, dan zatvora može se zamijeniti za 100 KM. Kazneni zakoni entiteta se razlikuju. Dok je u Federaciji BiH tarifa ista, Kazneni zakon Republike Srpske propisuje da je dan zatvora vrijedan 50 KM.
Kazneni zakon Distrikta Brčko BiH, poput državne razine, propisuje da je dan zatvora vrijedan 100 maraka. Mogućnost otkupa kazne u prošloj godini, točnije do 20. prosinca, iskoristilo je 119 zatvorenika. Podaci su ovo koje je Buka dobila od Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća. Nadalje, 130 osoba zamijenilo je zatvorske kazne radom za opće dobro na slobodi.
Različiti zakoni
Kazna zatvora može se zamijeniti novčanom kaznom, i to u slučajevima kada je kazna zatvora manja od jedne godine i pod uvjetom da nisu počinjena kaznena djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine i kaznena djela terorizma, financiranja terorističkih aktivnosti, javnog poticanja na terorističke aktivnosti, vrbovanja radi terorističkih aktivnosti, obuke za izvođenje terorističkih aktivnosti i organiziranja terorističke skupine. Osuđeni za krađe, dilanje droge, krivotvorenje isprava, korupciju, nasilje u obitelji, pa i pedofiliju, mogu otkupiti kazne i nastaviti sa životom kao da se ništa nije dogodilo.
Jedan od slučajeva koji je nedavno uznemirio javnost i pokazao loše strane ove mogućnosti je onaj gdje osuđeni nastavnik tjelesnog odgoja iz Sarajeva zbog bludnih radnji nije služio zatvorsku kaznu, već ju je otkupio. Da stvar bude još gora, uredno se vratio na svoje radno mjesto, među djecu. Da je situacija nedopustiva, svjedoči i činjenica da je sredinom 2017. u Republici Srpskoj ukinuta mogućnost otkupa zatvorske kazne, ali je poslije, točnije u ožujku 2021. godine, ponovno uvedena. Prema izmjenama Kaznenog zakona Republike Srpske od ožujka 2021., izrečena kazna zatvora koja ne prelazi godinu dana može se na zahtjev osuđenog zamijeniti novčanom kaznom. Svaki dan koji bi osuđeni trebao provesti u zatvoru može se platiti 50 KM, što znači da godina zatvora “košta” 18.250 maraka. Izmjene Kaznenog zakona BiH još od 2010. propisuju da se zatvorska kazna u trajanju do jedne godine može na zahtjev osuđenika zamijeniti novčanom kaznom koja se plaća u jednokratnom iznosu u roku do 30 dana, a svaki dan zatvora vrijedan je 100 maraka. Na razini Federacije BiH odredbe su identične kao i one u državnom Kaznenom zakonu.
Zatvorske kazne do godinu dana moguće je zamijeniti po načelu “dan zatvora za 100 KM”. Dakle, na razini BiH i FBiH godina zatvora košta 36.500 KM. U Federaciji BiH je od 2020. ostavljena i mogućnost kućnog zatvora s elektroničkim nadzorom za zatvorske kazne do jedne godine. Tko nema novca, ide u zatvor Ova odredba dovela je do toga da onaj tko je osuđen na novčanu kaznu, a nema novca kako bi tu kaznu platio, na kraju završi u zatvoru, dok, s druge strane, oni koji su osuđeni na zatvorsku kaznu od, recimo, deset mjeseci, mogu tu kaznu zamijeniti novčanom i praktički uopće ne biti kažnjeni.
Dok je u Bosni i Hercegovini novcem moguće kupiti sve, pa i slobodu, u susjednim zemljama ovaj način “služenja” kazne ne postoji. To otvara prostor za uvoz presuda jer osobe s dvojnim državljanstvom osuđene u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori traže kaznu služiti u BiH. Da paradoks bude još i veći, inflacija dodatno ide na ruku onima koji uz pomoć novca izbjegavaju odlazak u zatvor jer se za sto maraka ne može kupiti robe ili namirnica u istoj količini kao prije, samo se dan zatvora može otkupiti po istoj cijeni.