U Brčkom je danas u organizaciji BZK Preporod održan stručno-naučni skup na temu „Nematerijalna kulturna baština Brčkog i okoline“. Predstavljen je i zbornik radova koji je nastao kao rezultat projekta istraživanja nematerijalne baštine brčanskog kraja.
Predsjednica BZK Preporod Brčko Adisa Osmić-Smajić je kazala kako se u realizaciju projekta istraživanja nematerijalne kulturne baštine Brčkog krenulo krajem 2020.godine te da je današnji skup završna manifestacija projekta.
– Projektna ideja je podrazumijevala istraživanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa ovog područja, njegovu promociju, popularizaciju i dokumentiranje. Na naš poziv prijavilo se više od dvadeset zainteresiranih autora sa temama iz oblasti usmenog narodnog književnog stvaralaštva, vjerskih tradicijskih običaja i jezičkog naslijeđa. Učesnici današnjeg skupa su razmijenili iskustva stečena u toku istraživanja odabranih tema i ukratko predstavili svoje radove, a osim njih imali smo i goste koji su, također, govorili o svojim iskustvima u oblasti istraživanja i zaštite ovog vida kulturnog naslijeđa – izjavila je Osmić-Smajić.
Među učesnicima projekta bila je i dr. Nirha Efendić, kustosica za usmenu poeziju Etnološkog odjeljenja Zemaljskog muzeja BiH.
– Moj prilog ovom istraživanju su prinosi koje Alije Nametak zabilježio u Brčkom 1956.godine. Riječ je o više od pedeset folklornih zapisa koje je Nametak prikupio u gradu i okolnim mjestima. Među njima sam izdvojila nekoliko balada, pronašla njihove inačice iz drugih područja Bosne i Hercegovine i uradila varijantsko promicanje u kojem sam nastojala pokazati brčanskog pjesnika na djelu- izjavila je Efendić.
Inicijator projekta dr. Enes Kujundžić je kazao da je nematerijalna kulturna baština Bosne i Hercegovine još uvijek nedovoljno istraženo područje našeg kulturnog naslijeđa.
– Nakon što je Generalna skupština UNESCO-a 2006. godine usvojila Konvenciju o očuvanju nematerijalnog kulturnog naslijeđa, a koju je Bosna i Hercegovina potpisala 2009.godine, ova tema sve više dobija na aktuelnosti. Ovaj skup je prvi korak ka jednom širem projektnom istraživanju koje će ići u pravcu stvaranju institucionalnih pretpostavki za stručni uvid stanja nematerijalne baštine na terenu: koji su oblici te baštine živi, ko su nositelji te tradicije i kako elemente te baštine opisati i smjestiti u odgovarajuće institucije, kao što su muzeji i audio-vizuelni arhivi – izjavio je Kujundžić.
On je naglasio da je posebno važno pitanje kako ova saznanja dovesti u vezu sa obrazovnim sistemom jer sintagme kulturna baština i nematerijalna baština još uvijek nisu prisutne u nastavnim planovima i programima naših škola.
federalna.ba/Fena