bdf.brcko@gmail.com

Nema garancija da bi podjela BiH bila početak nekog trajnog mira? NAPROTIV!

Nevenka Tromp, doktorica nauka iz oblasti jugoistočnih evropskih studija i profesorica na Univerzitetu u Amsterdamu, za Novi dan je analizirala trenutne političke opcije u Bosni i Hercegovini, jačanje etnonacionalizama i sve češće demonstracije sile i moći na političkoj bh. sceni. Komentarisala je i nedavne sankcije Amerike naglašavajući da bi one trebale biti uvedene i za odvajanje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.

Tromp je istakla da se nakon Hladnog rata formirao veliki broj država unutar Evrope te da je ona u jednom veoma kratkom periodu, pogotovo kada se raspao Sovjetski savez, dobila 25 novih država.

“I to apsolutno mijenja geopolitiku Evrope. Prije raspada Jugoslavije se govorilo da smo mi nemoguć narod, ne možemo živjeti jedni s drugima što je kao bio razlog za rat. Sada toga nema jer je 1995. godine međunarodna zajednica preko te forme, protektorata ustvari uključena i u unutrašnja politička zbivanja BiH i sada kada se priča o odgovornosti za ovo stanje, koje zaista jeste zabrinjavajuće, ta odgovornost se isto tako dijeli. Jer, kako je moguće da smo došli u ovakvo stanje pored tako robusnog prisustva međunarodnih faktora i unutar BiH, ali moramo znati da se Dejton obavezao i svake godine se traži produžetak EUFOR-a i mogućnost prisustva NATO-a. Imamo i taj dio da se jedno određeno stanje održava i prisustvom stranih vojnih sila”, pojasnila je Tromp.

Naglasila je da evropski standard nikako nije prisutan u BiH u onom obimu u kojem bi trebao biti.

“Ako pogledamo samo u nekom širem aspektu šta državu čini državom, vidjet ćemo da u BiH nema onog društvenog standarda i dogovora koji postoji u zapadnim zemljama, a to je da je na prvom mjestu prosperitet važan za dobrobit i funkcionisanje države. Država treba dati ljudima šansu da poduzimaju, da se zapošljavaju. Druga stvar u kojoj države imaju važnu ulogu jeste sigurnost.

Pružati fizičku, ali i stratešku sigurnost građanima da nema rata, pitanja državnih granica. Treća po redu je ideja da svaka država mora biti pravna i znamo kojih je to šest elemenata koji čine tu pravnu državu. Rekla bih da je jedan od najvećih problema postojanja BiH kao države taj što se od prvog dana vraćamo na ovaj drugi aspekt, a to je sigurnost države i građana. Sigurnost države u smislu da mi nikad nismo od Dejtona pa nadalje dobili garanciju da se više nećemo morati brinuti o vanjskim granicama BiH. Međutim, ta briga za te vanjske granice, da li će se BiH održati je stavila u drugi plan i prosperitet, ekonomsko-socijalne stvari koje su neizmjerno važne”, naglasila je Tromp.

Tromp je upitala gdje postoji garancija da bi rasparčavanje i podjela BiH bio početak nekog trajnog mira?

“Tu nema garancija, jer gdje je kraj kada se počnu takvi procesi? I mislim da ozbiljni i odgovorni ljudi to trebali shvatiti, a tu prije svega izdvajam političare. Jer nema tu trajnog rješenja. Ako neko kaže da mu BiH nije dobra država, ali neće raditi na tome da se ona poboljša već će se izdvojiti i stvoriti neku ‘idealnu’ državu gdje će sve biti kako treba. Države ne mogu funkcionisati bez saradnje jedne s drugom”, dodala je.

Komentarisala je i to da li je entitet Republika Srpska de facto država te naglasila da nije iako se tako ponaša prije svega jer ima jaku samoupravu.

“Dakle, ona funkcioniše kao jedan entitet unutar države i ima stanovništvo. Da li ima definisanu teritoriju – RS kaže da ima, ali vratit ćemo se tome, da li ima vladu – ima, ali nema odnose sa drugim državama jer nije uopće proglasila neku nezavisnost i otcjepljenje tako da je taj momenat kuda i kako želi RS zaista važan za to zašto se BiH nalazi u situaciji u kakvoj jeste i zašto je pitanje vanjskih granica BiH ustvari sada pitanje broj jedan u unutrašnjim odnosima, ali i odnosima BiH sa svijetom”, istakla je naša sagovornica.

Govoreći o sankcijama naglasila je da je one imaju prije svega simbolički karakter koji svakako, dodaje, nije nevažan.

“Ove sankcije Amerike i listama političara i javnih ličnosti one su veoma važan korak, ali nisu konačne i definisane tako da stvaraju novu neizvjesnost, jer je ovo izborna godina. Dobra stvar je što se Amerika jasno uključuje u političke procese BiH jer to nije bilo koja zemlja, ona je garancija i Dejtona i teritorijalnog integriteta BiH jer mi moramo znati da je upravo taj Brčko distrikt koji je vrlo važan za to kakav oblik će na koncu moći imati RS, on je isključivo pod ingerencijom Amerike koja nikada nije napustila BiH kako se to često govori jer je ona svreprisutna u Brčko distriktu i načinu na koji on funkcioniše.

A Brčko distrikt je toliko važan za RS, jer ako se ona teritorijalno rascijepa onda će na zapadu biti Banjaluka sa Posavinom i bit će diskontinuitet teritorijalni s ostatkom RS sa još jednim vrlo opasnim trenutkom za integritet definisane teritorije.

Mi vidimo da je Goražde dio Federacije BiH vrlo istureno prema Sandžaku i da i tu postoji mogućnost teritorijalnog cijepljenja RS. Amerika je prisutna i drži Brčko upravo zbog toga, da RS nema teritorijalni kontinuitet. Ta potvrda da je Amerika prisutna je važna iako ona to ne govori tačno ovako kako sam ja pojasnila. Dalje je važno da ako se u sankcijama govori o korupciji, postoji mogućnost da se na toj listi nađu i predstavnici i Hrvata i Bošnjaka i to je realnost cijele ove regije da je korumpiranost prisutna kao alternativni način vođenja politike i ekonomije i vrlo je teško naći nekorumpiranu vlast u ovim krajevima. Možda su ti svi političari jednako korumpirani, ali samo jedna strana od njih je politički toliko razornija i drugačija za funkcioniranje BiH i to bi se trebalo vidjeti u tim sankcijama. Dakle, vodstvo RS je to koje vodi i retorikom i konkretnim koracima da ustvari RS izdvoji iz BiH i ja bih to voljela vidjeti u sankcijama također, a ne da kažu da je korupcija najveći problem i da su svi jednako krivi”, poručila je Tromp.

link

Parafraziraću velikog Lenjina: Sankcije, sankcije i samo sankcije! To je prava stvar, jer će sankcije najbolje da unište manji bosansko-hercegovački entitet! Takođe, Visoki prestavnik moraće da počne sa korišćenjem Bonskih ovlašćenja u cilju spašavanja mira, a NATO trupe će morati da se rasporede u distriktu Brčko u cilju odvraćanja.

 

 

Izvor: forum-krstarica

Izdvojeno

Arogancija brčanskog pravosuđa: I sudije su ljudi kao i drugi smrtnici i nisu imuni od iskušenja neograničene vlasti

„ i sudije su samo ljudi kao i drugi smrtnici i nisu imuni od iskušenja neograničene vlasti. Iz ovoga nastaje  imperativ  njihovog ograničenja  kako...

ANALIZA: KAKO BRČANSKA VLAST NEODGOVORNO TROŠI JAVNI NOVAC

Da brčanska vlast već godinama pokazuje apsolutnu nesposobnost i neodgovornost u racionalnom i zakonitom trošenju javnog novca može se precizno ilustrirati kroz nekoliko primjera...

Šta o knjizi E. Pašalića „Ogledi o Brčkom“ kažu univerzitetski profesori Hadžimuhamedović, Mujkić, Preljeveć i fra Petar Matanović

Nedavno je izašla iz štampe i promovisana  knjiga Enesa Pašalića „Ogledi o Brčkom“. Mada knjiga na provokativan, ali i teorijski argumentiran način, otvara temeljna...

Skupština Distrikta, usvajanjem Zakona o stečaju, ponovo se samorazvlastila, prenoseći sopstvene ovlasti na organe entiteta

Na posljednjem skupštinskom zasjedanju (25. o5. 2022.) usvojen je Zakon o stečaju u drugom čitanju. Radi se o jednom od zakona (Zakon o advokatskoj...

Odgovor E. Pašalića na iznesene tvrdnje brčanskog SNSD-a da on (E.Pašalić) svojim javnim istupom podriva temelje Distrikta

Saopštenje brčanskog SNSD-a povodom mog intervjua  objavljenog u Slobodnoj Bosni 07.04. 2022.g. predstavlja paradigmu opskurne, neprosvijećene, nedemokratske, autoritarne politike u Brčkom, koju posljednjih godina...

Medijski istup gospodina Pašalića opasan presedan

Opštinski odbor SNSD-a u Brčkom najenergičnije odbacuje tvrdnje bivšeg poslanika u Skupštini distrikta Enesa Pašalića da „Dodik, SNSD i njegovi politički predstavnici u Brčkom...

Intervju sa E. Pašalićem: Divna prilika za bolju Bosnu bila je upravo u Brčkom.

Dok je fokus domaće javnosti usmjeren prema udaru na ustavno-pravni poredak BiH koji provodi Milorad Dodik na državnom i entitetskom nivou, potpomognut Draganom Čovićem,...

Ko u Brčkom „štanca“ diplome a ko reketira visokoškolske ustanove?

''U postupcima izdavanja licenci i odobrenja za rad visokoškolskim ustanovama ima elemenata korupcije, konkretnije reketiranja.'' Može li, napokon, Brčko distrikt postati Studentski grad, a ne...