Slovenski filozof Slavoj Žižek za kraj godine se osvrnuo na situaciju u BiH i u svojoj analizi je smjestio u širi, globalni kontekst jer se, kaže on, samo tako može razumjeti.
– Ono što se dešava u Bosni ima dublje korijene nego što je tendencija povratku jake nacionalne države kao reakcija na slijepu ulicu globalizacije. Tu se prije radi o suprotnosti: to je primjer postepenog nestajanja moderne nacionalne države. Ukoliko se Bosna raspadne iz toga neće proizaći tri nacionalne države, već nešto mnogo gore. Neće to biti ‘normalne’ države, koje garantiraju jednakost svih svojih građana bez obzira na njihovu etničku ili religijsku pripadnost. One će se prije orijentirati po načelima plemenskih zajednica koje odlikuje neki specifičan način života, i koje se održavaju kroz isključivanje drugih načina života, napisao je Žižek u njemačkom listu Die Welt.
Žižek podsjeća da aktualna napetost koju izaziva Milorad Dodik svojim potezima koje on opravdava namjerom da djelomice povrati, a djelomice ojača suverenitet Republike Srpske u odnosu na jedinstvenu i zajedničku državu Bosnu i Hercegovinu ne dolaze ni iz čega.
– Bosanski Srbi u tome nisu usamljeni – njihov secesionizam je dio šire inicijative koja ima za cilj dovesti proces raspada Jugoslavije do njegovog logičnog kraja (kako to rado nazivaju zagovornici odcjepljenja), ističe on.
Žižek navodi kako je u ovom slučaju značajan i tzv. non-paper koji se pojavio ranije ove godine čiji je autor nepoznat a koji zagovara nove granice u BiH u cilju uspostave velike Srbije i Hrvatske i ujedinjenja Kosova s Albanijom.
Mala bosanska država koja bi preostala bi se onda lako mogla pretvoriti u „muslimansko-fundamentalistički otok”.
– Ono što je posebno zagonetno u vezi s tim non-paperom je činjenica da on odgovara skrivenoj želji mnogih ljudi ne samo na Balkanu, već u cijeloj Europi, piše Žižek.
Stoljećima je Bosna bila mjesto fragilne koegzistencije triju religija koje su se nerazdvojivo međusobno miješale navodi Žižek. Zbog toga bi njen raspad predstavljao stalnu prijetnju da se ponovi ono što je već 1914. dovelo do Prvog svjetskog rata. Zbog toga današnja Bosna stavlja nas pred alternativu koja važi za cijeli globalizirani svijet: ili mirna koegzistencija i zajednička borba protiv velikih opasnosti koje nam prijete ili ludilo nove tribalizacije, zaključuje slovenski filozof Slavoj Žižek u tekstu za Die Welt.